VIRGINIJA
Iskusan
- Poruka
- 6.439
Kako izgleda naša zemlja na vodećim svetskim internet pretraživačima
Srbija na internetu kao ostrvo politike
Kada se na svetski poznatim istraživačima „Google“ ili „Yahoo“ ukuca reč „Serbia“, prvi linkovi upućuju na izveštaje značajnih svetskih medija o aktuelnim pregovorima o statusu Kosova i Metohije, zabrani neonacističkog marša u Novom Sadu i drugim, mahom političkim zbivanjima. Iz preobilja politike tek ponekad ispliva i neka vest u vezi sa Novakom Đokovićem, a broj linkova koji predstavljaju kulturnu baštinu ili turističku ponudu naše zemlje zabrinjavajuće je mali.
Strancu koji nikada nije bio u Srbiji, niti zna gde se ona nalazi, najpre se može učiniti da je Srbija ostrvo politike jer u moru političkih informacija tek povremeno blesne i neka sportska, kao što su pobede Đokovića i naše teniske reprezentacije u Dejvis kupu ili o našim najboljim fudbalerima. Očajno mala zastupljenost kulturnih događaja ili vesti o turističkoj ponudi Srbije upućene ne čudi. Objašnjavaju da je teško linkom predstavljati turističku ponudu, a da preko interneta uglavnom nije moguće rezervisati smeštaj u nekom hotelu u Srbiji, a još veći problem za strance predstavlja i činjenica da mnoge robe ne mogu da plate kreditnom karticom.
- Naše firme još uvek ne shvataju pravu moć interneta. Sajtovi se neredovno ažuriraju, vesti kasne, što sve šalje lošu sliku u svet. Takođe, sistem plaćanja najčešće ne funkcioniše, što dodatno otežava situaciju. Imidž Srbije na internetu nije na zavidnom nivou, a krivci za to smo mi - kaže Slobodan Marković, direktor Centra za razvoj interneta u Srbiji.
Prvi link koji je ponuđen na pretraživaču „Google“ je sajt Rojtersa, gde je udarna vest u vezi sa Srbijom, odnosno, prenet je stav premijera koji će izneti na pregovorima o Kosovu. Tek na sedmom mestu nalazi se sajt Turističke organizacije Srbije, www.serbia-tourism.org, na kome se na tri jezika (srpski, engleski i japanski) mogu dobiti informacije o gradovima, o selima (samo na srpskom), kulturnom i istorijskom nasleđu i turističkim destinacijama. Takođe, to je jedan od retkih sajtova gde je moguće moguće unapred rezervisati smeštaj. Sa druge strane, velike internet enciklopedije pružaju dosta informacija o našoj zemlji. Na adresi poznate svetske veb enciklopedije wikipedia.org još uvek postoji link o nepostojećoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, ali i zaseban link o Srbiji. Posetioci mogu da pročitaju o tome kako je Srbija dobila ime, niz istorijskih činjenica, i da vide slikoviti prikaz menjanja državnih granica od 1817. godine.
Za razliku od nas, zemlje u okruženju zastupljene su na drugačiji način. Na svetskim pretraživačima internet mreže, prve informacije o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i BiH vezane su za bogatu turističku ponudu i značajnije kulturne manifestacije. Podroban opis hotela i letnjih destinacija u Crnoj Gori takođe je ispred političkih zbivanja, na svim svetskim pretraživačima. Lošem rejtingu na internet pretraživačima doprinose i slabo ažurirani domaći sajtovi. Da pravi značaj interneta još uvek shvata mali broj ljudi i firmi u Srbiji svedoči podatak da je samo 30 odsto registrovanih domena „co.yu“ iskorišćeno, a na preostalim stranicama ne postoje nikakvi sadržaji ili su u trajnoj izradi.
Srbija na internetu kao ostrvo politike
Kada se na svetski poznatim istraživačima „Google“ ili „Yahoo“ ukuca reč „Serbia“, prvi linkovi upućuju na izveštaje značajnih svetskih medija o aktuelnim pregovorima o statusu Kosova i Metohije, zabrani neonacističkog marša u Novom Sadu i drugim, mahom političkim zbivanjima. Iz preobilja politike tek ponekad ispliva i neka vest u vezi sa Novakom Đokovićem, a broj linkova koji predstavljaju kulturnu baštinu ili turističku ponudu naše zemlje zabrinjavajuće je mali.
Strancu koji nikada nije bio u Srbiji, niti zna gde se ona nalazi, najpre se može učiniti da je Srbija ostrvo politike jer u moru političkih informacija tek povremeno blesne i neka sportska, kao što su pobede Đokovića i naše teniske reprezentacije u Dejvis kupu ili o našim najboljim fudbalerima. Očajno mala zastupljenost kulturnih događaja ili vesti o turističkoj ponudi Srbije upućene ne čudi. Objašnjavaju da je teško linkom predstavljati turističku ponudu, a da preko interneta uglavnom nije moguće rezervisati smeštaj u nekom hotelu u Srbiji, a još veći problem za strance predstavlja i činjenica da mnoge robe ne mogu da plate kreditnom karticom.
- Naše firme još uvek ne shvataju pravu moć interneta. Sajtovi se neredovno ažuriraju, vesti kasne, što sve šalje lošu sliku u svet. Takođe, sistem plaćanja najčešće ne funkcioniše, što dodatno otežava situaciju. Imidž Srbije na internetu nije na zavidnom nivou, a krivci za to smo mi - kaže Slobodan Marković, direktor Centra za razvoj interneta u Srbiji.
Prvi link koji je ponuđen na pretraživaču „Google“ je sajt Rojtersa, gde je udarna vest u vezi sa Srbijom, odnosno, prenet je stav premijera koji će izneti na pregovorima o Kosovu. Tek na sedmom mestu nalazi se sajt Turističke organizacije Srbije, www.serbia-tourism.org, na kome se na tri jezika (srpski, engleski i japanski) mogu dobiti informacije o gradovima, o selima (samo na srpskom), kulturnom i istorijskom nasleđu i turističkim destinacijama. Takođe, to je jedan od retkih sajtova gde je moguće moguće unapred rezervisati smeštaj. Sa druge strane, velike internet enciklopedije pružaju dosta informacija o našoj zemlji. Na adresi poznate svetske veb enciklopedije wikipedia.org još uvek postoji link o nepostojećoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, ali i zaseban link o Srbiji. Posetioci mogu da pročitaju o tome kako je Srbija dobila ime, niz istorijskih činjenica, i da vide slikoviti prikaz menjanja državnih granica od 1817. godine.
Za razliku od nas, zemlje u okruženju zastupljene su na drugačiji način. Na svetskim pretraživačima internet mreže, prve informacije o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i BiH vezane su za bogatu turističku ponudu i značajnije kulturne manifestacije. Podroban opis hotela i letnjih destinacija u Crnoj Gori takođe je ispred političkih zbivanja, na svim svetskim pretraživačima. Lošem rejtingu na internet pretraživačima doprinose i slabo ažurirani domaći sajtovi. Da pravi značaj interneta još uvek shvata mali broj ljudi i firmi u Srbiji svedoči podatak da je samo 30 odsto registrovanih domena „co.yu“ iskorišćeno, a na preostalim stranicama ne postoje nikakvi sadržaji ili su u trajnoj izradi.