- Poruka
- 1.023
Usvajanje Strategije za podsticanja rađanja najavljeno je svojevremeno za kraj ovog meseca, ali trenutno nema naznaka ni da će biti dotad usvojena, niti šta bi mogao biti njen konačni sadržaj - Trend starenja nacije i odlaska obrazovanih i preduzetnih predstavlja socijalno i ekonomsko pitanje koje nagoveštava skore probleme u mnogim oblastima
Deveti mesec ističe, a Strategija podsticanja rađanja, ne tako davno najavljena za kraj septembra, nije ni na pomolu. Šta-više, prošle srede (12. septembar) održan je okrugli sto na kome su javnosti, a uglavnom predstavnicima okruga, predstavljeni, kako je to rekao ministar Rasim Ljajić, ciljevi ove Strategije, s jedne strane, kao i priroteti Ministarstva u oblasti populacione politike, s druge.
Ne znači sve ovo, međutim, da je u pitanju neki novi, na brzu brzinu sročen dokument, «isprovociran» između ostalog i onom burnom julskom polemikom oko ukidanja PDV-a za dečju hranu, obuću i odeću.
Ta letnja «frka» samo je, zapravo, iz vladinih fioka izvukla dokument koji je napravljen još prošle godine. Očigledno je da bavljenje tom temom nije bilo planirano, bar ne sad kad su na stolu političara „životno“ važna državna pitanja.
Ali je zato javnost dobila svoju „kosku“ odgovornosti - dokument koji treba da predloži efektna rešenja i mehanizme za fenomen nedovoljnog rađanja dece u Srbiji.
Privlačnost bogatih
Već tri-četiri decenije situacija je slična u svim zemljama Evrope. Dok su od pre desetak godina nordijske zemlje i Francuska uspele da intenzivnom pronatalitetnom politikom poprave svoju situaciju, Italija i Grčka imaju goru demografsku krivulju i od Srbije. Ipak, bogate zemlje Zapada problem rešavaju «usisavanjem», prvenstveno mladih i obrazovanih, ali i radnika iz okruženja za najprljavije poslove, stavljajući periferijske države Evrope pred dodatne teškoće, pojašnjava Mirjana Rašević. Šta više, ekonomijama bogatih i odgovara blago negativna demografska krivulja, jer manjak radnika nadoknađuju prilivom aktivne i učene, a jeftine radne snage.
Ako već neće do kraja septembra, kada će Strategija biti usvojena, nije poznato. Prema rečima Predraga Petrovića, šefa odseka za poslove u oblasti finansijske podrške porodici sa decom u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, osim što treba da se završi već započeta javna rasprava (za koju se, opet, ne zna kad će biti okončana), moraće da se sačeka i da nadležna ministarstva daju svoje mišljenje o merama koje spadaju u njihov resor
Primera radi, u Ministarstvu finansija Ekonomist magazin nije mogao da dobije precizniji odgovor na pitanje da li je uopšte počelo da ispituje opravdanost čuvenog ukidanja bebi PDV-a, nekih poreskih stimulacija i drugih mera iz Strategije koje će se debelo odraziti na državne rashode.
Osim kvaliteta rešenja, za zainteresovane strane ključno je hoće li u ovoj godini Strategija biti na listi političkih prioriteta i, još bitnije, hoće li neke od predviđenih mera direktne finansijske podrške naći mesto u rebalansu budžeta.
Odlaganje
Petrović za Ekonomist magazin objašnjava da je debata oko ukidanja „bebi PDV-a“ bila samo povod da se obelodani predlog Strategije. „Predlog je bio završen još prošle godine, ali usledili su izbori, tehnička vlada, pa nije bilo vremena da se strategija ranije predstavi“ - Petrovićeva je reakcija na konstataciju da vlada nije ni planirala da se „bebećim“ i roditeljskim problemima bavi, bar ne u ovoj godini.
Deveti mesec ističe, a Strategija podsticanja rađanja, ne tako davno najavljena za kraj septembra, nije ni na pomolu. Šta-više, prošle srede (12. septembar) održan je okrugli sto na kome su javnosti, a uglavnom predstavnicima okruga, predstavljeni, kako je to rekao ministar Rasim Ljajić, ciljevi ove Strategije, s jedne strane, kao i priroteti Ministarstva u oblasti populacione politike, s druge.
Ne znači sve ovo, međutim, da je u pitanju neki novi, na brzu brzinu sročen dokument, «isprovociran» između ostalog i onom burnom julskom polemikom oko ukidanja PDV-a za dečju hranu, obuću i odeću.
Ta letnja «frka» samo je, zapravo, iz vladinih fioka izvukla dokument koji je napravljen još prošle godine. Očigledno je da bavljenje tom temom nije bilo planirano, bar ne sad kad su na stolu političara „životno“ važna državna pitanja.
Ali je zato javnost dobila svoju „kosku“ odgovornosti - dokument koji treba da predloži efektna rešenja i mehanizme za fenomen nedovoljnog rađanja dece u Srbiji.
Privlačnost bogatih
Već tri-četiri decenije situacija je slična u svim zemljama Evrope. Dok su od pre desetak godina nordijske zemlje i Francuska uspele da intenzivnom pronatalitetnom politikom poprave svoju situaciju, Italija i Grčka imaju goru demografsku krivulju i od Srbije. Ipak, bogate zemlje Zapada problem rešavaju «usisavanjem», prvenstveno mladih i obrazovanih, ali i radnika iz okruženja za najprljavije poslove, stavljajući periferijske države Evrope pred dodatne teškoće, pojašnjava Mirjana Rašević. Šta više, ekonomijama bogatih i odgovara blago negativna demografska krivulja, jer manjak radnika nadoknađuju prilivom aktivne i učene, a jeftine radne snage.
Ako već neće do kraja septembra, kada će Strategija biti usvojena, nije poznato. Prema rečima Predraga Petrovića, šefa odseka za poslove u oblasti finansijske podrške porodici sa decom u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, osim što treba da se završi već započeta javna rasprava (za koju se, opet, ne zna kad će biti okončana), moraće da se sačeka i da nadležna ministarstva daju svoje mišljenje o merama koje spadaju u njihov resor
Primera radi, u Ministarstvu finansija Ekonomist magazin nije mogao da dobije precizniji odgovor na pitanje da li je uopšte počelo da ispituje opravdanost čuvenog ukidanja bebi PDV-a, nekih poreskih stimulacija i drugih mera iz Strategije koje će se debelo odraziti na državne rashode.
Osim kvaliteta rešenja, za zainteresovane strane ključno je hoće li u ovoj godini Strategija biti na listi političkih prioriteta i, još bitnije, hoće li neke od predviđenih mera direktne finansijske podrške naći mesto u rebalansu budžeta.
Odlaganje
Petrović za Ekonomist magazin objašnjava da je debata oko ukidanja „bebi PDV-a“ bila samo povod da se obelodani predlog Strategije. „Predlog je bio završen još prošle godine, ali usledili su izbori, tehnička vlada, pa nije bilo vremena da se strategija ranije predstavi“ - Petrovićeva je reakcija na konstataciju da vlada nije ni planirala da se „bebećim“ i roditeljskim problemima bavi, bar ne u ovoj godini.