Kako su muslimani postali nacija...

Karlito Brigante

Poznat
Banovan
Poruka
9.306
PROCES formiranja evropskih naroda okončan je još u srednjem veku, a u bivšoj SFRJ odvijao se do sedamdesetih godina dvadesetog veka. Do Titovog dolaska na njeno čelo, Jugoslaviju su sačinjavala tri naroda, a desetak godina pre njegovog silaska s političke scene bilo ih je duplo više. Evropsku porodicu naroda, pored Makedonaca, Titova garnitura je obogatila i sa Crnogorcima, koji su sve do 1945. bili Srbi, i Muslimanima, kojima je samo u nekadašnjoj Jugoslaviji vera priznata za naciju.

Crnogorci su proglašeni posebnim narodom 1. maja 1945, pre nego što su komunisti uspostavili vlast u celoj zemlji, a sa Jugoslovenima islamske veroispovesti taj postupak je trajao mnogo duže. Pored ostalog, i zbog toga što istorija nikad nije uspela da utvrdi da je na teritoriji ove države pre najezde Turaka živelo bilo kakvo stanovništvo islamske veroispovesti.

Zato su rasprave o ovoj osetljivoj temi u najužem rukovodstvu Saveza komunista Jugoslavije bile dugotrajne i žučne. Često i dramatične. Zapisnici sa ovih maratonskih skupova dosad nisu bili dostupni čak ni našoj naučnoj javnosti, a **Novosti** ih, posle višemesečnih istraživanja u Arhivu Srbije i Crne Gore i Arhivu Josipa Broza Tita, prve prezentiraju svojim čitaocima.

ULOGA MIKE TRIPALA
PRVA debata zapodenuta je 3. marta 1970. na sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ, kada je članovima ovog tela podeljen predlog upitnika za predstojeći popis stanovništva.

Dijalog je bio oprezan, kao da su pripadnici glavnog centra političke moći u zemlji jedni drugima opipavali puls i zauzimali startne pozicije za ono što tek dolazi.

Formalno, skupom je predsedavao predsedavajući Izvršnog biroa, vodćei komunista kosmetskih Albanaca Fadilj Hodža, a umesto njega sastanak je u suštini vodio hrvatski komunista Mika Tripalo, koji će te godine postati nekrunisani kralj separatističkog pokreta u Hrvatskoj. Evo kako j to izgledalo:

- Muslimani u smislu etničke pripadnosti - kaže, gledajući u upitnik, makedonski političar Krste Crvenkovski. - Da li je raščišćeno da se tako kaže ili samo Muslimani - pita on.

- Biće samo Muslimani - uzvraća Tripalo. - Mi ćemo na idućoj sednici Izvršnog biroa imati informaciju o popisu stanovništva, i kako je tamo, u toj informaciji rešeno, tako će biti uneto i ovde, u upitnik.

- Jugosloveni neopredeljeni - nastavlja Crvenkovski.

- I oko toga je diskusija - uzvraća Tripalo. - To ćete dobiti na idućem sastanku. Mi ćemo to prilagoditi odlukama koje sada budu donete - dodaje on, misleći verovatno, na neko neformalno mesto.
REĐANJE NACIJA

CRVENKOVSKI kao da je zadužen za najveće dileme:

- Pitanje narodnosti, odnosno nacije. Kako se one ređaju, po abecedi ili po veličini?

- Po značaju - lapidarno odgovara Tripalo.

- Nisu baš po značaju - oglasio se Fadilj Hodža. - Po veličini ili po čemu - pita on.

- Predlažem da se usvoji da nacije poređamo po abecedi - ponovo se oglašava Miko Tripalo. - Odnosno - precizira on - pošto će svaka republika raditi popis, onda, gde se upotrebljava ćirilica oni mogu staviti po azbuci, a ovi drugi mogu po abecedi.

Crvenkovski dobacuje da o tome **treba malo porazmisliti**, a Tripalo lansira ideju **da najprije stavimo ove nacije pa posle narodnosti, a između nacija i narodnosti da stavimo Muslimane**.

Na ovo reaguje hrvatski komunista dr Vladimir Bakarić, koji neodređeno kaže.

- To moraš staviti jednako sa ovima.

- Jednako sa Srbima, Hrvatima, Slovencima - dopunjuje ga zastupnik srpskih komunista u Izvršnom birou Mijalko Todorović.

Tripalo na ovu korekciju svog predloga nije izdržao a da ne kaže.

- Nemojmo se šaliti nego da se ozbiljno dogovorimo! Da stavimo po abecedi nacije, a posle toga da stavimo Muslimane, pa onda po abecedi narodnosti.

ODNOS SNAGA
POSLE Tripalove pridike prvi put se u dijalog uključuje i predstavnik muslimanskih komunista Bosne i Hercegovine u Izvršnom birou Nijaz Dizdarević.

- To možemo raspraviti kad budemo raspravljali o organizaciji popisa - veli on, zazirući verovatno od mogućnosti da se Muslimani svrstaju na pola puta **između nacija i narodnosti**.

Tripalo na to kaže - **dobro,** a Mijalko Todorović posle toga pokušava da izjašnjavanje o ovom spornom pitanju prepusti nekom drugom:

- Da zaključimo - kako ih bude vodila zvanična statistika, tako neka bude i ovde rečeno!

Bakarić to ne dozvoljava, jer o tome, kako kaže, **mi ovde moramo odlučiti**.

Umesto predsedavajućeg Tripalo sam stavlja svoj predlog na izjašnjavanje - nacije i narodnsoti po azbučnom redu i abecedi, a Muslimani između njih.

Sam objavljuje i rezultate izjašnjavanja: **Znači, po abecedi!**

Fadilju Hodži preostalo je da pita: **Da li ima još nešto u vezi sa ovim?**, i da sam odgovori: **Nema**.
Novosti
 
SEDAM dana posle prve izvršni biro Predsedništva SKJ je, 10. marta 1970, vodio i drugu raspravu o popisu stanovništva SFRJ u 1971. Sastankom predsedava Fadilj Hodža, koji saopštava da je “drugarica Vida Tomšič”, koja nije bila član Izvršnog biroa, već predsednik Komisije Predsedništva SKJ za razvoj društveno-političkih zajednica i međunacionalne odnose pozvana da prisustvuje ovoj sednici i reći će nekoliko napomena u vezi sa popisom.
NJen nastup bio je veoma otvoren, pa je već u prvim rečenicama otkrila želju najvišeg rukovodstva SKJ i SFRJ da predstojeći popis stanovništva bude prekretnički.
- Mislim - počela je ona - da popis narodnosti 1971. treba do kraja raščistiti neke stavove koje smo u ranijim popisima imali.
Usledio je odmah i odgovor na šta misli:
- Ovde smo - nastavlja ona - prezentirali pregled našeg Statističkog zavoda iz koga se vidi da smo sve do Četvrtog plenuma Centralnog komiteta SKJ (na kome je smenjen potpredsednik SFRJ Aleksandar Ranković) pomalo lutali u svim tim stvarima. Mada smo tu (na Četvrtom plenumu), ističe ona, sigurno ukinuli kontinuitet sa starom Jugoslavijom koja nije priznavala narode više od dva-tri.
POSLE ove uvertire ono što je sledilo moglo se i očekivati:
- Treba obezbediti politički pristup kod popisa. Smatram da je vrlo važan politički pristup, jer popis će se praviti na bazi ankete-intervjua. Znači, neće čovek dobiti da napiše sam, već će anketar doći.
Uz obaveštenje da će biti angažovano “oko 100.000 anketara” za koje je “vrlo važno kako će biti instrurani”, Vida Tomšič kaže:
- Ako smo na stanovištu ravnopravnosti naroda i narodnosti, onda treba da prestanemo da u popisu ređamo narode i narodnosti po veličini i po tome da li su slovenskog ili neslovenskog porekla. Da ih sve poređamo po azbučnom redu.
U tom kontekstu govorila je i o popisu Jugoslovena islamske veroispovesti. Podsećajući da je u popisu stanovništva 1961. postojala kolona “Musliman u etničkom smislu”, rekla je:
- Sada predlažemo da se tu napiše: “Muslimani u nacionalnom smislu”.
Oko toga je, nastavila je ona, bilo kolebanja, jer kod nas ima drugih narodnosti koje su islamske veroispovesti koji bi se, ako im se ne bi objasnilo da je to nacija, a ne vera, možda upisivali kao Muslimani. Zbog toga je bilo predloga da se zovu Muslimani Bosne i Hercegovine, što je označavalo da je to u stvari južnoslovenska grupa, da to nisu Albanci, ali je to otpalo zbog toga što “imamo identične stvari u Sandžaku”.
- Mislim - naglasila je ona - da nije ništa naopako da se upiše “Muslimani u nacionalnom smislu” i da im se objasni da je to nacija, a ne vera.
OKO ove grupacije jugoslovenskog stanovništva bilo je, kako je rekla, i drugih predloga. Pored “Muslimana u nacionalnom smislu” predlagano je da postoji i rubrika “Musliman nacionalno neopredeljen”, a bilo je i ideje da se kaže “samo Musliman, bez ovoga u nacionalnom smislu”.
Prvi predlog je odbačen, a drugi nije.
- To bi bilo rešenje ako imamo dobre popisivače - objasnila je Vida Tomšič i dodala da su iz Makedonije stigle primedbe oko tzv. Torbeša koji su islamske veroispovesti, govore makedonskim jezikom, a postoji opasnost da se upišu kao Muslimani.
U diskusiji koja je usledila učestvovali su svi članovi Izvršnog biroa. Atmosfera je bila naelektrisana, polemika sve žustrija.
Prvi se oglasio Krste Crvenkovski:
- Ako bi drugarica Vida želela da ponovi, ovo oko Muslimana mi nije dovoljno jasno. Kad se upisuju u Bosni kao Muslimani u nacionalnom smislu - prihvatam. U to neću da ulazim, ali pitanje je kako se upisuju Muslimani izvan Bosne.
ODGOVOR “drugarice Vide” bio je prilično prizeman. Tvrdeći da sve zavisi od popisivača ona je u jednom trenutku rekla:
- Ako mu ne daš popisnu listu sa rubrikom “Musliman u nacionalnom smislu” već ga pitaš šta je, a on, na primer, makedonski govori i kaže da je Musliman, onda mu popisivač kaže da li si ti Makedonac nacionalno, a Musliman si po veroispovesti - on odgovori “da” i onda to upiše.
Popisivači treba da znaju da ne bi trebalo stvarati jednu muslimansku naciju u Makedoniji - dodala je ona i pokušala potom da objasni situaciju oko Sandžaka:
- Nama su drugovi u Srbiji, na Sandžaku - precizirala je “drugarica Vida” - govorili da ovi ljudi sebe ne osećaju (ni Srbima, ni Muslimanima u etničkom smislu) i da su se popisivali ili kao Jugosloveni ili kao neopredeljeni Muslimani. Ovde ih u etničkom smislu, u Srbiji mislim, ima 51.000 koji su stvarno identični sa Bosancima - Muslimanima.
Rešenje “drugarice Vide” za ovu šaroliku sliku pripadnika islamske veroispovesti na Sandžaku bilo je veoma uprošćeno:
- Ako neko od njih neće da kaže da je Srbin, popisivač ga pita koje si narodnosti, on kaže nisam Srbin, ja sam Musliman. I onda ga upiše kao Muslimana.

POREKLO
U POPISU izvršenom 1953. islamsko stanovništvo Bosne i Hercegovine i Sandžaka tretirano je kao grupacija jugoslovenskog porekla koja “nije bliže nacionalno opredeljena”. Upisivani su u kolonu “Jugosloven-neopredeljen”, a za nacionalno neopredeljena lica nejugoslovenskog porekla bila je predviđena kolona “nacionalno neopredeljen”.
Prema jednoj rukom ispisanoj tabeli, koja je sačuvana u Titovoj ličnoj arhivi, tad su muslimani jugoslovenskog porekla kao “Jugosloveni-neopredeljeni” bili ovako raspoređeni u ondašnjim jugoslovenskim republikama: Srbija 81.000 (centralna Srbija 64.000, Vojvodina 11.000, Kosovo i Metohija 6.000), Hrvatska 16.000, Slovenija 2.000, Bosna i Hercegovina 892.000, Makedonija 2.000, Crna Gora 6.000.
 
Мени је отац причао да је све потекло од неког муслија босанчероса који је негде у то време био директор савезног завода за статистику и био Титов лични пријатељ, те да је он са поменутим завршио целу ствар, ово су само детаљи "усаглашавања ставова". Рекао ми је и како се звао тај муса, али сам заборавио, питаћу га ако се сети ( стари ми има 87 година)
 
Све је то, на жалост, тачно, и све одавно врло добро познато.

Али, какву то сад ПРАКТИЧНУ вредност има?

(Сем, ето, - да се зна).

Нема "враћања пасте у тубу".

Или, како је оно Ђинђић рекао (за неке друге ствари, али, фигура је употребљива), "не може се од рибље чорбе правити акваријум".
 
moze gospojice norma... neko nepoznat smislio recept za novu vrstu chorbe, po diktatu pisali ameri, zakuvali sa mirodjijama slobom i franjom, zaprzhili dobro sa alijom, kad je drugi put uvrelo ostavili da se ladi i posle posluzhivali sa djikom... sad mi treba to da jedemo shto nije nikako za jelo jer nije skuvano kako treba pa ribe iz chorbe naprasno ozivele...
 
Karlito Brigante:
PROCES formiranja evropskih naroda okončan je još u srednjem veku, a u bivšoj SFRJ odvijao se do sedamdesetih godina dvadesetog veka. Do Titovog dolaska na njeno čelo, Jugoslaviju su sačinjavala tri naroda, a desetak godina pre njegovog silaska s političke scene bilo ih je duplo više. Evropsku porodicu naroda, pored Makedonaca, Titova garnitura je obogatila i sa Crnogorcima, koji su sve do 1945. bili Srbi, i Muslimanima, kojima je samo u nekadašnjoj Jugoslaviji vera priznata za naciju.

Crnogorci su proglašeni posebnim narodom 1. maja 1945, pre nego što su komunisti uspostavili vlast u celoj zemlji, a sa Jugoslovenima islamske veroispovesti taj postupak je trajao mnogo duže. Pored ostalog, i zbog toga što istorija nikad nije uspela da utvrdi da je na teritoriji ove države pre najezde Turaka živelo bilo kakvo stanovništvo islamske veroispovesti.

Zato su rasprave o ovoj osetljivoj temi u najužem rukovodstvu Saveza komunista Jugoslavije bile dugotrajne i žučne. Često i dramatične. Zapisnici sa ovih maratonskih skupova dosad nisu bili dostupni čak ni našoj naučnoj javnosti, a **Novosti** ih, posle višemesečnih istraživanja u Arhivu Srbije i Crne Gore i Arhivu Josipa Broza Tita, prve prezentiraju svojim čitaocima.

ULOGA MIKE TRIPALA
PRVA debata zapodenuta je 3. marta 1970. na sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ, kada je članovima ovog tela podeljen predlog upitnika za predstojeći popis stanovništva.

Dijalog je bio oprezan, kao da su pripadnici glavnog centra političke moći u zemlji jedni drugima opipavali puls i zauzimali startne pozicije za ono što tek dolazi.

Formalno, skupom je predsedavao predsedavajući Izvršnog biroa, vodćei komunista kosmetskih Albanaca Fadilj Hodža, a umesto njega sastanak je u suštini vodio hrvatski komunista Mika Tripalo, koji će te godine postati nekrunisani kralj separatističkog pokreta u Hrvatskoj. Evo kako j to izgledalo:

- Muslimani u smislu etničke pripadnosti - kaže, gledajući u upitnik, makedonski političar Krste Crvenkovski. - Da li je raščišćeno da se tako kaže ili samo Muslimani - pita on.

- Biće samo Muslimani - uzvraća Tripalo. - Mi ćemo na idućoj sednici Izvršnog biroa imati informaciju o popisu stanovništva, i kako je tamo, u toj informaciji rešeno, tako će biti uneto i ovde, u upitnik.

- Jugosloveni neopredeljeni - nastavlja Crvenkovski.

- I oko toga je diskusija - uzvraća Tripalo. - To ćete dobiti na idućem sastanku. Mi ćemo to prilagoditi odlukama koje sada budu donete - dodaje on, misleći verovatno, na neko neformalno mesto.
REĐANJE NACIJA

CRVENKOVSKI kao da je zadužen za najveće dileme:

- Pitanje narodnosti, odnosno nacije. Kako se one ređaju, po abecedi ili po veličini?

- Po značaju - lapidarno odgovara Tripalo.

- Nisu baš po značaju - oglasio se Fadilj Hodža. - Po veličini ili po čemu - pita on.

- Predlažem da se usvoji da nacije poređamo po abecedi - ponovo se oglašava Miko Tripalo. - Odnosno - precizira on - pošto će svaka republika raditi popis, onda, gde se upotrebljava ćirilica oni mogu staviti po azbuci, a ovi drugi mogu po abecedi.

Crvenkovski dobacuje da o tome **treba malo porazmisliti**, a Tripalo lansira ideju **da najprije stavimo ove nacije pa posle narodnosti, a između nacija i narodnosti da stavimo Muslimane**.

Na ovo reaguje hrvatski komunista dr Vladimir Bakarić, koji neodređeno kaže.

- To moraš staviti jednako sa ovima.

- Jednako sa Srbima, Hrvatima, Slovencima - dopunjuje ga zastupnik srpskih komunista u Izvršnom birou Mijalko Todorović.

Tripalo na ovu korekciju svog predloga nije izdržao a da ne kaže.

- Nemojmo se šaliti nego da se ozbiljno dogovorimo! Da stavimo po abecedi nacije, a posle toga da stavimo Muslimane, pa onda po abecedi narodnosti.

ODNOS SNAGA
POSLE Tripalove pridike prvi put se u dijalog uključuje i predstavnik muslimanskih komunista Bosne i Hercegovine u Izvršnom birou Nijaz Dizdarević.

- To možemo raspraviti kad budemo raspravljali o organizaciji popisa - veli on, zazirući verovatno od mogućnosti da se Muslimani svrstaju na pola puta **između nacija i narodnosti**.

Tripalo na to kaže - **dobro,** a Mijalko Todorović posle toga pokušava da izjašnjavanje o ovom spornom pitanju prepusti nekom drugom:

- Da zaključimo - kako ih bude vodila zvanična statistika, tako neka bude i ovde rečeno!

Bakarić to ne dozvoljava, jer o tome, kako kaže, **mi ovde moramo odlučiti**.

Umesto predsedavajućeg Tripalo sam stavlja svoj predlog na izjašnjavanje - nacije i narodnsoti po azbučnom redu i abecedi, a Muslimani između njih.

Sam objavljuje i rezultate izjašnjavanja: **Znači, po abecedi!**

Fadilju Hodži preostalo je da pita: **Da li ima još nešto u vezi sa ovim?**, i da sam odgovori: **Nema**.
Novosti
tako to biva kad drugi odlucuju o onome o cemu nebi trebali odlucivati.eto prosla su i ta vremena.
 
POSLE upozorenja Vide Tomšič da će u popisu jugoslovenskog stanovništva islamske veroispovesti biti izuzetno važna uloga popisivača, na Izvršnom birou Predsedništva SKJ razvila se žučna rasprava. Ton je, bar u prvom delu rasprave, vođene 10. marta 1970, davao makedonski funkcioner Krste Crvenkovski, koji je panično zazirao od mogućnosti da se bilo koji deo pripadnika islamske veroispovesti u Makedoniji prilikom predstojećeg popisa izjasni kao ”Muslimani u nacionalnom smislu”.
- Kod Muslimana se - kaže on - objektivno odstupa od principa da je narodnost jedna objektivna stvar, a ne subjektivno osećanje. Kod Muslimana se od tog odstupa, kod Muslimana izvan Bosne - govori on sa zadrškom.
U ODGOVORU na ovu krupnu primedbu ”drugarica Vida”, kao je oslovljavaju svi učesnici sastanka, kao da nagoveštava u čemu bi se s Makedoncima mogao naći kompromis. Za to joj je dobro poslužio ranije odbačeni predlog da naziv nove jugoslovenske nacije glasi ”Musliman Bosne i Hercegovine”.
- Drug Bobi Radosavljević (politički funkcioner Srbije) je meni kazao - objašnjava ona - da je moguće kazati ”Muslimani BiH” baš zbog toga što oni u Srbiji, u Sandžaku, imaju takvu grupu koja sebe objektivno ne smatra Srbima, već se smatraju identičnim islamskom stanovništvu Bosne i Hercegovine. I zašto im to ne priznati - zapitala se ona i napomenula:
- A ovo u Makedoniji nije identično sa Sandžakom.
Crvenkovski ”menja ploču”:
- Da li će u Bosni Muslimani moći da se izjašnjavaju i kao Srbi i Hrvati ili samo kao Muslimani - pita on, ne napominjući da će to, ako se uvede kategorija ”Muslimana u nacionalnom smislu”, biti više teoretsko nego praktično pitanje.
Predstavnik srpskih komunista u Izvršnom birou Mijalko Todorović smatrao se pozvanim da sam odgovori na ovo pitanje:
- Naravno da mogu.
U tom trenutku Miko Tripalo je ponovo pokrenuo pitanje: da li je nacija objektivno stvar ili subjektivno osećanje. On navodi i primer:
- Može čovek biti, recimo, Hrvat ili Srbin (objektivno), a reći (subjektivno) da je nacionalno neopredeljen.
Na to će Mijalko Todorović dobaciti:
- Objektivna je druga stvar, recimo, da postoji srpska nacija.
CRVENKOVSKI opet reaguje:
- To znači da se ”Musliman u nacionalnom smislu” proteže na sve Muslimane koji žive na teritoriji Jugoslavije, jer to, teoretski dovedeno do kraja, znači da kod nas postoji jedna muslimanska nacionalnost koja, u našem konkretnom slučaju, govori najmanje dva jezika! Jedna govori makedonski, a druga srpsko-hrvatski, a nacionalnost je jedna. Zato ja postavljam pitanje: ”Musliman u nacionalnom smislu”. Jer, ono u etničkom smislu, kako je bilo prilikom popisa stanovništva 1961, to je nešto drugo od ovoga. To je značilo da postoje neke etničke osobenosti.
Po ko zna koji put Vida Tomšič ponavlja da je rešenje da se ”popisivačima objasni da islamstvo ne konstituira muslimanski narod”. Ideju da ”Musliman u nacionalnom smislu” postoji i izvan Bosne i Hercegovine brani tezom da ”to moraš da imaš da bi mogli da se popišu bosanski Muslimani koji rade gore, u Sloveniji”.
Obraćajući se Crvenkovskom ona ističe:
- Mislim da popisivač u Makedoniji mora da zna da postoji takva nacionalna opredeljenost koja je, u stvari, specifikum Bosne, a mene upozoravaju da je to i specifikum Sandžaka.
Ona priznaje da je to za makedonske muslimane ”jedna dilema koja, izgleda, nije raščišćena”, ali bez dvoumljenja odbacuje makedonski predlog da se u popisnu listu uvede i kategorija ”Musliman nacionalno neopredeljen”.
TO je za mene malo kontradikcija - dodaje ”drugarica Vida” i nastavlja: ”Jer, ako je neko nacionalno neopredeljen onda je to taj famozni Jugosloven, a nije Musliman. Ako je Musliman nacionalno neopredeljen onda popisuješ veroispovest”.
Svoja istupanja u prvom delu ove iscrpljujuće rasprave ona završava iznošenjem rešenja šta u predstojećem popisu učiniti sa onima koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni:
- Ako kaže da je Jugosloven da ga smestimo u rubriku ”neopredeljen”.
Tog časa u raspravu se uključuje predsedavajući Fadilj Hodža, koji osporava jedan predlog koji je samo uzgred pomenut na ovom skupu:
- Mislim - veli on - da ne bi mogli da usvojimo da se kaže samo Musliman. Kao što ne možemo usvojiti pravoslavac, katolik i tako nešto.
Hodža je rešio da se izjasni:
- Mislim da je dobar ovaj naziv ”Musliman u nacionalnom smislu”.


DVE MOGUĆNOSTI
U POPISU obavljenom 1961. muslimani su tretirani kao etnička zajednica ”jugoslovenskog porekla” i izjašnjavali su se kao ”Muslimani” (u smislu etničke pripadnosti) ili kao ”Jugosloveni - nacionalno neopredeljeni”.
 
filatelista:
Ja nenam ništa protiv da se svak izjašnjava kako hoće, hoće da se izjašnjavaju kao Bošnjaci, ja ću ih tako zvati, ali kad dođu, pa počnu da trube kako su ih kormorani doneli iz Perzije, pa onda još veće gluposti sa jezikom. Ljudi, izjašnjavajte se kako hoćete, ali se nemojte brukati.
Тачно је могу да се изјашљавају како год желе, и њихова је брука ако измишљају нације. Још кад хоће да уз то повежу и српски језик ... брука невиђена, али и лоповлук !
 
Karlito Brigante:
DVE MOGUĆNOSTI
U POPISU obavljenom 1961. muslimani su tretirani kao etnička zajednica ”jugoslovenskog porekla” i izjašnjavali su se kao ”Muslimani” (u smislu etničke pripadnosti) ili kao ”Jugosloveni - nacionalno neopredeljeni”.
karlito - moj DOBRONAMJERAN (iskren) savjet:

nađi definiciju naroda i nacije i shvatit ćeš razliku.

muslimani JESU narod,ali nisu NACIJA.

srbi JESU narod ali nisu nacija:p

a i hrvati JESU narod ali nisu nacija;)

ali budeš ti to shvatio ako uspiješ pronaći definiciju naroda i nacije;)
 
pošto ja nemam vremena da se ovde sa vama zajebavam:

- Sikter efendija: Mi smo narod koji smo nikakav. Taman nijesmo ni bujica a ni rijeka. Niti možemo postati rijeka , a Alaha mi niti smo mali da nas bujica odnese!

- Alija Osmanivić: No što smo Sikter Efendijo.....?

-Sikter efendija: E mi nijesmo ono što jesmo i zamisli jesmo ono što nijesmo......


Vuk Drašković, Nož 10 glava, za ne pismene :wink:
 
Шон:
moze gospojice norma... neko nepoznat smislio recept za novu vrstu chorbe, po diktatu pisali ameri, zakuvali sa mirodjijama slobom i franjom, zaprzhili dobro sa alijom, kad je drugi put uvrelo ostavili da se ladi i posle posluzhivali sa djikom... sad mi treba to da jedemo shto nije nikako za jelo jer nije skuvano kako treba pa ribe iz chorbe naprasno ozivele...
Тачно.

Али, то је, ипак, у ствари - нека друга прича.

П. С. Нисам госпођица, него госпођа (већ скоро 20 год). 8-)
 
filatelista:
Ja nenam ništa protiv da se svak izjašnjava kako hoće, hoće da se izjašnjavaju kao Bošnjaci, ja ću ih tako zvati, ali kad dođu, pa počnu da trube kako su ih kormorani doneli iz Perzije, pa onda još veće gluposti sa jezikom. Ljudi, izjašnjavajte se kako hoćete, ali se nemojte brukati.
Да, нек се изјашњавају, н и мени не пада на памет да неког нешто терам, и "објашњавам" му шта је и ко је.

Али, разумљиво је, морају да "трубе", пошто, ето, имају, као, и некакву своју државу (какву, да сад не улазим), да би то поткрепили, кривотворењем историје, измишљањем прича о некој "аутохтоности", и то прича које су, од а до ш- конфузне и контрадикторне.
И то раде, у ствари, не толико због других, већ због себе. И народа који су завели тим причама.

Али, како рекох, пустимо их, ствар је сад с измишљеном нацијом готова, нико их на силу не може нити треба да "враћа у стару ".

Можда ће једном, с неким новим приликама, полако и природно бити и неких форми "враћања", или већ.

У сваком случају, заправо - није ме брига шта раде, док то не угрожава друге.
(Под "угрожавањем" подразумевам многе начине, и агресивне, и мање агресивне).
 
Norma Kampl:
Да, нек се изјашњавају, н и мени не пада на памет да неког нешто терам, и "објашњавам" му шта је и ко је.

Али, разумљиво је, морају да "трубе", пошто, ето, имају, као, и некакву своју државу (какву, да сад не улазим), да би то поткрепили, кривотворењем историје, измишљањем прича о некој "аутохтоности", и то прича које су, од а до ш- конфузне и контрадикторне.
И то раде, у ствари, не толико због других, већ због себе. И народа који су завели тим причама.

Али, како рекох, пустимо их, ствар је сад с измишљеном нацијом готова, нико их на силу не може нити треба да "враћа у стару ".

Можда ће једном, с неким новим приликама, полако и природно бити и неких форми "враћања", или већ.

У сваком случају, заправо - није ме брига шта раде, док то не угрожава друге.
(Под "угрожавањем" подразумевам многе начине, и агресивне, и мање агресивне).

Угрожавају, и те како угрожавају...Са измишљеном нацијом иде измишљена историја која неумитно води у претензије ка околним народима. Осим "бошњаштва" ту је и илиронацизам код шиптара као агресивна шовинистичка идеологија.
 

Back
Top