da li je bosanski jezik
Strana 1 od 14 1234511 ... PoslednjaPoslednja
Prikazujem rezultate 1 do 25 od 334

Tema: da li je bosanski jezik

  1. #1
    Primećen član
    Učlanjen
    05.02.2007.
    Poruke
    686
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano da li je bosanski jezik

    http://www.*********/showthread.php?t=149596
    korijen "srpskog i hrvatskog" jezika
    ----------------------------------------------------------------------------
    Tomislav Dretar:

    Esej:
    - O jeziku je, bolan riječ iliti o Hrvatima i jeziku bosanskom malo drukčije...

    Mislim da smo već došli u vrijeme kad i ptice na grani znaju da bosanski jezik nije mit, da jest stvarnost. Ne samo ova koju pokazuje naziv jezika koji je postao ustavna kategorija. On je praksa. Uzburkana, nedorečena. ostrašćena, vrela, virovita i plaha i plahovita, sveprisutna tako da ju više nitko ne može osporiti. Ali ušla je poput rijeke s tim istim netom pobrojanim kvalitetima u svoje korito i sad protječe svojom prvom etapom na putu na kojem će biti ukroćena, strpana u standarde, norme i zakone, kako to već biva. Neki misle da je taj jezik zakasnio na filozofsku gozbu. U grdnoj su zabludi, taj jezik je zastao u dubinama i tajnim odajama svoje jezične mladosti i pristiže u pravi čas na rečenu gozbu da donese mladu krv bosanskom narodnom biću, koje sebe još nije svjesno i koje sebe još traži po jamama povijesti. Jezik bosanski je kao i njene rijeke, bosanske, sav jedno vrelo, daleko u nedogledu od svog ušća, kojeg možda i nema...

    Sad je na redu druga etapa - pokazati u čemu je njegova stvarnost.

    Lingvisti poznaju bolje od mene metodologiju koja će definirati bitak bosanskog jezika, tj. njegove pojavne forme, način funkcioniranja, uređivanja i upotrebe u društvenom miljeu, pa se ja tu nemam što uplitati.

    Ja bih radije o biću bosanskog jezika čiji bitak je pojavna činjenica koju se ne može osporiti jer ima i svoju višestoljetnu povijest. Ovakvu ili onakvu, ali iskustveno neoborivu. No, njegovo biće će zadugo izazivati nedoumice, mislim sve dotle dok se Krležina ideja o jednom jeziku koji su Srbi oduvijek nazivali srpskim, a hrvati hrvatskim ne pojavi u svojoj istinskoj formi: Bosanski jezik je jedan jezik koji su davno nekada Hrvati i Srbi nazivali, svi odreda, bosanskim jezikom, pa su kad je taj jezik nadvladao hrvatski i srpski jezik (pobjeda hercegovačke štokavice u Bečkom dogovoru)počeli nazivati ga hrvatskim, srpskim i srpskohrvatskim, a samo Bosanci oduvijek i zauvijek bosanskim.

    Istina jest da su mnogi Hrvati u srednjem vijeku mijenjali s vremena na vrijeme svoj iskaz tj. progovorili bi drukčije kad bi se htjeli iskazati jasnije, narodskije i - modernije. Tad bi govorili bosanski, a inače su govorili hrvatski. Naime, kad se pogleda tko je od Hrvata govorio i nazivao i kojom prilikom to činio, jezik pojedinog svog teksta - da je po bosanski složen, onda se vidi da je autor pisao nekom tko pripada narodu, puku i kome se mora izreći misao jasna i konkretna, jer narod nema vremena za đinđanje, ljepota njegovog iskaza je u njegovoj jednostavnosti, što je kod svih estetičara vrhunska kategorijalna oznaka ljepote. Činjenica da su ga ti i takvi Hrvati razumijevali i njime se služili ,mnogo šta kaže. Što, nek svatko sebi izabere, ali u svakom slučaju ni biskupu ninskom nije bio - strani jezik.

    Hrvatska kultura je, ako bismo ju predstavljali prostornim pojmovnikom prije jedan arhipelag tipova no jedno kompaktno tle s jednim jedinim kulturnim tipom. Otud i brojni, danas dijalekti, a nekad - jezici - svi hrvatski. I jezik Dubrovnika, i jezik Hrvatskog zagorja, i čakavština i štokavština kompletni su jezici sa svojim gramatikama i rječnicima. A bosanski jezik je sav takav, jedna struktura koja također ima biće arhipelaga i kojem treba lađa da se s jednog otoka prijeđe na drugi. Dok su drugi jezici bogate pisane književnosti ta prijevozna sredstva našli u znanstveno obrađenim kategorijama gramatike, leksike, pravopisa, etimologije i fonetike, bosanski jezik, kao narodni jezik je svojim bićem od samog početka, iako je tada bio pismen koliko i njegov ban bosanski kad je sam kod kuće, preteča jezika kojeg u svijet tek donose informatička i medijska revolucija. Netko će reći da je to nemušti jezik, a kad se dobro analizira vidi se da je to praotac suvremenog slenga i SMS komunikacije na bosanski način, tj. predak koji za razliku od svojih potomaka nosi ljepotu u svom biću, a ne na GSM pakungu jedne NOKIA jedinice.

    Dakle, bosanski jezik ima sve atribute i sastavnice, i silnice i genotip i prototip i kanon (kanon je i top, znate, more puknuti) na svoj, bosanski način. On je jedan univerzum u sebi i po sebi. On je jedno JEDAN, pa ne može biti jedno 1/2 ili 1/3 (čitati jedan kroz dva, a ne jedna polovina). On je jedno 1, a to što je on, jest pokazano onim kako su ga Vukovim nagovorom u Beču prihvatili obični hrvatski ljudi, daleko od školskih diploma i buduće državne administracije i vlasti na svom jeziku. Primili su ga kako se prima strano biće. Jer hrvatski jezik, kojim govorim i pišem i mislim i patim i šutim je jedno drugo JEDAN, a nikako 1/2 ni 1/3. I nikako ne može biti jedno od DVA koji su JEDAN u jednom koje je JEDAN. To velim jer ih oba nosim u duši, ne kao lice i naličje već kao dva jezika, oba moja u meni i zato znam što govorim, a što dr Franjo Tuđman nikad nije mogao znati, jer nije imao ono što ja imam a i svaki ovakav kao ja i svaki Bošnjanin posamo.
    I da se vratim tezi, lađa za putovanje arhipelagom bosanskog jezika jest sve ono što nije takva ista lađa u hrvatskom i inim književnim jezicima. Njegova lađa za prometovanje po unutarnjim krajolicima jesu uho i srce. Bosanski jezik je jezik uha, sluha, srca i duše, jer je govorni jezik. Govorni ne zbog toga što nije pisani. On je zapravo, razgovorni jezik. Još jasnije, ili još bosanskije, on nije govor, on je razgovor, samog sa sobom, s drugim ili tek onako, bilo kako, on je - razgovor i sav otvoren i okrenut , svom svojom dubinom nepojamnom, prema drugom, prema van, ali izlazeći iznutra, on je pounutarnjena iskazna verbalna ili umno-zaumna šuteća i u isto vrijeme (is)kazujuća struktura.

    Za razliku od hrvatskog jezika koji u svom biću podvojen , klasno izdijeljen u etno-političkim slojevima Bijele (etnos koji drži vlast nad drugim Hrvatima) Hrvatske na zapadu i Crvene Hrvatske na istoku koja je narodna i pokorna Bijelim Hrvatima - čisti plebs, bosanski jezik je sav u narodu, od bana do čobana. A čoban u bosanskoj planini ili na Mosoru mora jedan drugom dovikivati da bi ga ovaj čuo.

    Najglasniji i najjasniji iskaz bosanskog jezika, po mojem skromnom mišljenju je u poeziji, a najudobnije stanuje u sevdalinci, gangi, Hasanaginici, Omeru i Merimi, Gorčinu, Basanjima i obašašćima, Gorkoj srmi, i u inozemstvu u Pelazgu na mazgi, tj. kod Petra Gudelja u Imoti.

    Htio bih, zapravo reći, da je biće jezika ono čime se jezik od zla brani, od umiranja udaljava i spram drugog kao drugi postavlja i nikad mu se ne ugiba.



  2. #2
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    ma iza svake riječi stavi bolan ili mašala i to je odmah bosanski jezik
    veoma lako za naučiti taj jezik

  3. #3
    Primećen član
    Učlanjen
    05.02.2007.
    Poruke
    686
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio tokyo
    ma iza svake riječi stavi bolan ili mašala i to je odmah bosanski jezik
    veoma lako za naučiti taj jezik
    veoma lahko za nauciti.

  4. #4
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio ca-mu47
    veoma lahko za nauciti.
    ja seveda se strinjam z tabom
    zelo lahko se spogovarja in navči 8-)

  5. #5
    Obećava
    Učlanjen
    16.08.2007.
    Poruke
    63
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Pih,koještarije..

  6. #6
    Veoma poznat filatelista, pa šta? (avatar)
    Učlanjen
    08.05.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Novi Sad
    Poruke
    12.979
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    373

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Jel Bošnjak, je' se ti ovde pokušavaš napraviti jako načitanim pa postavljaš te kilometarske tekstove o nečemu???
    Bosanski jezik? Koji **** je to, reći "nogomet na fudbalskom terenu" i to je bosanski :grin: :grin: :grin:

  7. #7
    Primećen član
    Učlanjen
    05.02.2007.
    Poruke
    686
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    .. na kraju ove knjige viditi mogu srbska slova, koima su se naša braća katoličeskog' zakona služila ... (i koja su) ...takođe poznata pod' imenom bosanskij ili rvatskij pismena (Petrović 1841:155);

    pa je on prvi primijenio konfesionalni kriterij u određivanju područja na kojem su se upotrebljavala "bosanska ili hrvatska pismena".

    Zanimljivo je i mišljenje Vuka Stefanovića Karadžića o zapadnoj ćirilici. U svojim "Primjerima srpsko - slavenskoga jezika", Karadžić (1857) opisuje grafijska i jezična obilježja Divkovićeva "Nauka karstianskoga" (u izdanju iz 1698) i ističe da je "ova knjižica naštampana slovima i pravopisom Bosanskijem", odnosno bosanskom bukvicom (Karadžić 1857:30). Prema Karadžiću, "rukopis Bosanske bukvice tako je različan od našega današnjega, da ga niko ne bi mogao pročitati dok ne bi najprije učio i mučio se".

    Kao primjer bosanske bukvice, Karadžić na početku knjige dodaje faksimile dvaju pisama napisanih muslimanskim tipom bosančice, ali ističe da su "ovom bukvicom i od prilike ovijem pravopisom pisali kršćani u Bosni i Hercegovini do našega vremena", dodajući da je i Poljičanima "rukopis bio ovaki" (Karadžić 1857:31). Karadžić je, prema tome, pod bosanskom bukvicom podrazumijevao tiskanu i rukopisnu bosančicu, u prvom redu s bosansko - hercegovačkog područja.

    Premda je Karadžić, u skladu sa svojim shvaćanjima o proširenosti srpskog naroda, smatrao bosansku bukvicu dijelom srpske pismenosti, ipak je njegov opis grafijskih i jezičnih obilježja zapadne ćirilice bio prilično točan. Prema Vukovu mišljenju istakao je i Konstantin Jireček da se u "Srbiji, Bugarskoj i u Vlaškoj pisalo uspravnom kursivom", dok je "u Bosni ona okrenuta u desno", gdje se osim toga "preinačivanjem pojedinih pismena stvara pismo sa lokalnim osobenostima, takozvana bosanska bukvica" (Jiriček 1952:300).

    Takav je stav prema ćirilici zapadnog područja zadržan u srpskoj literaturi i na početku 20. stoljeća. U radu "Ćirilica kod pristaša rimokatoličke crkve do svršetka 18. stoljeća u Bosni, u Dalmaciji itd.", Vid Vuletić-Vukasović (1903) je, kao i Vuk St. Karadžić, upozorio na specifičnosti zapadne ćirilice. Iako problemu nije pristupio kao paleograf, ipak je istakao da je osobitost ćirilice u Dubrovniku "da je gotovo bez pokratica, baš kako se to pisalo u Bosni" (Vuletić-Vukasović 1903:118).

    Govoreći o ćirilskoj pismenosti u Bosni konstatira:

    Manuskript, pa i štampa, sve je slično u Bosni i u Dalmaciji kod pristaša rimske crkve, a Muhamedovci pišu isto ćirilicom, ali zavezano, te na prvi pogled sliči arapskom pismu ... (zaključivši da) ... ovdje nije govora o pravoslavnima, jer su svukud gotovo jednako pisali prema crkvenom načinu uz poznate pokratice, čega je malo ili nimalo kod prvijih (Vuletić-Vukasović 1903:118)

    Navedeni primjeri svjedoće da je Vid Vuletić-Vukasović, ne ulazeći u paleografijske analize, niti spominjući Truhelkinu tezu o bosančici, jasno upozorio na posebnosti zapadne ćirilice, ali je pri tom, ipak, upotrijebio konfesionalni i usko etnički kriterij, jer je na kraju zaključio da njegov prilog pokazuje "da je srpski elemenat katolički vazda bitisao i borio se neprestano za svoje amanete". (Vuletić-Vukasović 1903:125)

    Nasuprot ovakvom mišljenju, koje je u srpskoj literaturi imalo već i stanovitu tradiciju, P. Kolendić (1904) je u radu "Bosančica, bosansko-hrvatska ćirilica i Dubrovčani", objavljenom godinu dana kasnije, sasvim prešutio bilo kakve posebnosti ćirilice na zapadnom području, pa je uz etnički primjenio i čisto terminološki kriterij, očito se suprotstavljajući Truhelku mišljenju o bosančici, premda samog Truhelku u tom radu uopće nije spomenuo.

    Kolendić je svoju kratku radnju zasnovao na pitanju: je li se naziv bosančica upotrebljavao u prošlosti?, pa je već u početku postavio tezu da je:

    ... činjenica da su u Herceg-Bosni Muslimi i pristaše katoličke crkve mnogo upotrebljavali brzopisnu ćirilovicu ... (ali da za nju) ... nijesu poznavali drugo ime do srpska pismena ... (te da) ... tek u novije doba neki pisci podariše tu azbuku nepodesnim nazivom bosančica; nepodesnim toga radi što se to pismo upotrebljavalo u svim krajevima gdje Srbi žive (Kolendić 1964:70).

    Kolendić zatim iscrpno navodi primjere upotrebe naziva srpsko pismo za ćirilicu na zapadnom području, zaključujući na kraju "da je ovo podataka dosta da iz osnove uništi i spomen bosančice i njena čeda bosansko-hrvatske ćirilice" (Kolendić 1964:74)

    Kolendićevom raspravom dograđen je stav srpske historiografije prema problemu zapadne ćirilice i bosančice. Sva kasnija mišljenja o bosančici u srpskoj literaturi zasnivat će se na navedenim zaključcima, dok će izuzetci biti vrlo rijetki.

    Od općenitog stava srpske historiografije o bosančici izdvaja se mišljenje Vladimira Ćorovića (1909). Izdavajući "Nekoliko fojničkih pisama" on je istakao da su "pisma pisana bosanskom ćirilicom", nakon čega je ukratko opisao njihova grafijska i jezička obilježja. Ćorović je, dakle, bio jedan od rijetkih srpskih povjesničara koji je upotrebljavao naziv bosanska ćirilica, ali kao oznaku za grafijske i jezične specifičnosti ćirilskog brzopisa 17. i 18. stoljeća na području Bosne, a ne na onaj način kako je Truhelka shvaćao i interpretirao naziv bosančica.

    Truhelkina koncepcija o bosančici kao ćirilici sasvim suprotnom pismu ostala je i u hrvatskoj historiografiji uglavnom osamljena pojava, jer ju je u potpunosti preuzeo i dalje razradio samo M. Tentor. Dok je Tentor u svojim radovima prilično dobro pisao o grafijskim i jezičnim obilježjima ćiriliskih spomenika u srednjovjekovnoj Bosni, dotle su njegova teoretska, paleografijska razmatranja bila u metodičkom pogledu neprihvatljiva, jer je, poput Truhelke, do kraja suprostavljao bosančicu ćirilici.

    Pri tom je pod nazivom bosančica podrazumijevao ne samo zapadni brzopis, nego i cjelokupnu ćirilisku pismenost srednjovjekovne Bosne, od kamenih natpisa i pisama u bosanskim kodeksima do rukopisne ćirilice u ispravama.

    Polazeći od stvarnih posebnosti zapadne ćirilice, osobito na bosansko-humskom području, Tentor ih je pretjerano naglasio, što ga je dovelo do zaključka da je bosančica "posebno pismo, koje ćirilovac ne umije čitati, a srpsku, bugarsku i rusku ćirilicu može čitati" (Tentor 1942a:825). U skladu s takvim suprostavljanjem bosančice ćirilici valjalo je objasniti i sam postanak bosančice, ali je autorov napor da i po svojoj genezi odijeli bosančicu od ćirilice bio bezuspješan i protuslovan. Dok je jednom tvrdio da je bosančica pismo "razvijeno prema staroslavenskoj glagoljici", dotle je u istom tekstu, nešto kasnije, ustvrdio da bogumili i katolici u Bosni, "postepeno stvoriše od staroslavenske ćirilice posebno pismo - bosančicu" (Tentor 1942b:97). Jednak nemar i protuslovni zaključci obilježavaju i Tentorovo razlaganje o proširenosti i upotrebi bosančice.

    Dok je jednom smatrao da je "bosančica vezana za katolicizam", dokazujući to tvrdnjom da su i "katolički Albanci pisali njome, premda im je srpska ćirilica bila geografski bliže", (Tentor 1942a:827) iako je takav konfesionalni kriterij upravo u pogledu Albanaca bio pogrešan, jer su ćiriliske isprave iz Albanije bile pisane kancelarijskom minuskulom srpskog tipa.

    Od Truhelkine i Tentorove koncepcije donekle se odvaja postupak Vladimira Vrane (1942), u prilogu "O književnim nastojanjima u srednjovječnoj Bosni", koji je cjelokupnu ćirilsku pismenost na bosansko-humskom području nazvao hrvatskom ćirilicom. Vrana odbacuje nazive bosančica ili hrvatsko-bosanska ćirilica, jer smatra da se "bugarska ćirilica u hrvatskim zemljama, gdje je vladala glagoljica, promijenila pod izravnim utjecajem glagoljice" u "hrvatsko pismo, hrvatsku ćirilicu". Autor ističe da je ta ćirilica nazivana "bosanskom ćirilicom, hrvatsko-bosanskom ćirilicom, bosančicom ili zapadnom ćirilicom", a da je to u stvari "hrvatska ćirilica, jer se javlja kao 'arvacko pismo' i u drugim hrvatskim zemljama" (Vrana 1942:801).

  8. #8
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    po meni je bosanski jezik hm
    kako da se izrazim:
    mješavina srpskog i hrvatskog al sa specifičnim naglaskom uz mnogo turcizama

    tako da je teško govoriti o jeziku

    više bih rekao dijalekt

    jer ipak Srbi u Bih pričaju srpski a Hrvati hrvatski

    Govor može samo imati status jezika ako se priča u zemlji i postoji kao službeni

    tj. jezik = država

    sve ostalo su dijalekti narječa i asimilirani jezici kojim se služi neka regija, lokalno stanovništvo ili pleme

  9. #9
    Elita medved_bg (avatar)
    Učlanjen
    05.09.2006.
    Pol
    ženski
    Poruke
    15.510
    Reputaciona moć
    197

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    A i srpski i hrvatski se razlikuju mnogo....

  10. #10
    Iron Lord nije na forumu
    ne vadi prst iz uveta odkad je čuo da uvo više uživa
    Elita Iron Lord (avatar)
    Učlanjen
    23.12.2004.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    ОЈ СРБИЈО, КРАВО МОЈА МУЗАРО!
    Poruke
    21.620
    Tekstova u blogu
    4
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio ca-mu47
    http://www.*********/showthread.php?t=149596
    korijen "srpskog i hrvatskog" jezika
    ----------------------------------------------------------------------------
    Tomislav Dretar:

    Esej:
    - O jeziku je, bolan riječ iliti o Hrvatima i jeziku bosanskom malo drukčije...

    Mislim da smo već došli u vrijeme kad i ptice na grani znaju da bosanski jezik nije mit, da jest stvarnost. Ne samo ova koju pokazuje naziv jezika koji je postao ustavna kategorija. On je praksa. Uzburkana, nedorečena. ostrašćena, vrela, virovita i plaha i plahovita, sveprisutna tako da ju više nitko ne može osporiti. Ali ušla je poput rijeke s tim istim netom pobrojanim kvalitetima u svoje korito i sad protječe svojom prvom etapom na putu na kojem će biti ukroćena, strpana u standarde, norme i zakone, kako to već biva. Neki misle da je taj jezik zakasnio na filozofsku gozbu. U grdnoj su zabludi, taj jezik je zastao u dubinama i tajnim odajama svoje jezične mladosti i pristiže u pravi čas na rečenu gozbu da donese mladu krv bosanskom narodnom biću, koje sebe još nije svjesno i koje sebe još traži po jamama povijesti. Jezik bosanski je kao i njene rijeke, bosanske, sav jedno vrelo, daleko u nedogledu od svog ušća, kojeg možda i nema...

    Sad je na redu druga etapa - pokazati u čemu je njegova stvarnost.

    Lingvisti poznaju bolje od mene metodologiju koja će definirati bitak bosanskog jezika, tj. njegove pojavne forme, način funkcioniranja, uređivanja i upotrebe u društvenom miljeu, pa se ja tu nemam što uplitati.

    Ja bih radije o biću bosanskog jezika čiji bitak je pojavna činjenica koju se ne može osporiti jer ima i svoju višestoljetnu povijest. Ovakvu ili onakvu, ali iskustveno neoborivu. No, njegovo biće će zadugo izazivati nedoumice, mislim sve dotle dok se Krležina ideja o jednom jeziku koji su Srbi oduvijek nazivali srpskim, a hrvati hrvatskim ne pojavi u svojoj istinskoj formi: Bosanski jezik je jedan jezik koji su davno nekada Hrvati i Srbi nazivali, svi odreda, bosanskim jezikom, pa su kad je taj jezik nadvladao hrvatski i srpski jezik (pobjeda hercegovačke štokavice u Bečkom dogovoru)počeli nazivati ga hrvatskim, srpskim i srpskohrvatskim, a samo Bosanci oduvijek i zauvijek bosanskim.

    Istina jest da su mnogi Hrvati u srednjem vijeku mijenjali s vremena na vrijeme svoj iskaz tj. progovorili bi drukčije kad bi se htjeli iskazati jasnije, narodskije i - modernije. Tad bi govorili bosanski, a inače su govorili hrvatski. Naime, kad se pogleda tko je od Hrvata govorio i nazivao i kojom prilikom to činio, jezik pojedinog svog teksta - da je po bosanski složen, onda se vidi da je autor pisao nekom tko pripada narodu, puku i kome se mora izreći misao jasna i konkretna, jer narod nema vremena za đinđanje, ljepota njegovog iskaza je u njegovoj jednostavnosti, što je kod svih estetičara vrhunska kategorijalna oznaka ljepote. Činjenica da su ga ti i takvi Hrvati razumijevali i njime se služili ,mnogo šta kaže. Što, nek svatko sebi izabere, ali u svakom slučaju ni biskupu ninskom nije bio - strani jezik.

    Hrvatska kultura je, ako bismo ju predstavljali prostornim pojmovnikom prije jedan arhipelag tipova no jedno kompaktno tle s jednim jedinim kulturnim tipom. Otud i brojni, danas dijalekti, a nekad - jezici - svi hrvatski. I jezik Dubrovnika, i jezik Hrvatskog zagorja, i čakavština i štokavština kompletni su jezici sa svojim gramatikama i rječnicima. A bosanski jezik je sav takav, jedna struktura koja također ima biće arhipelaga i kojem treba lađa da se s jednog otoka prijeđe na drugi. Dok su drugi jezici bogate pisane književnosti ta prijevozna sredstva našli u znanstveno obrađenim kategorijama gramatike, leksike, pravopisa, etimologije i fonetike, bosanski jezik, kao narodni jezik je svojim bićem od samog početka, iako je tada bio pismen koliko i njegov ban bosanski kad je sam kod kuće, preteča jezika kojeg u svijet tek donose informatička i medijska revolucija. Netko će reći da je to nemušti jezik, a kad se dobro analizira vidi se da je to praotac suvremenog slenga i SMS komunikacije na bosanski način, tj. predak koji za razliku od svojih potomaka nosi ljepotu u svom biću, a ne na GSM pakungu jedne NOKIA jedinice.

    Dakle, bosanski jezik ima sve atribute i sastavnice, i silnice i genotip i prototip i kanon (kanon je i top, znate, more puknuti) na svoj, bosanski način. On je jedan univerzum u sebi i po sebi. On je jedno JEDAN, pa ne može biti jedno 1/2 ili 1/3 (čitati jedan kroz dva, a ne jedna polovina). On je jedno 1, a to što je on, jest pokazano onim kako su ga Vukovim nagovorom u Beču prihvatili obični hrvatski ljudi, daleko od školskih diploma i buduće državne administracije i vlasti na svom jeziku. Primili su ga kako se prima strano biće. Jer hrvatski jezik, kojim govorim i pišem i mislim i patim i šutim je jedno drugo JEDAN, a nikako 1/2 ni 1/3. I nikako ne može biti jedno od DVA koji su JEDAN u jednom koje je JEDAN. To velim jer ih oba nosim u duši, ne kao lice i naličje već kao dva jezika, oba moja u meni i zato znam što govorim, a što dr Franjo Tuđman nikad nije mogao znati, jer nije imao ono što ja imam a i svaki ovakav kao ja i svaki Bošnjanin posamo.
    I da se vratim tezi, lađa za putovanje arhipelagom bosanskog jezika jest sve ono što nije takva ista lađa u hrvatskom i inim književnim jezicima. Njegova lađa za prometovanje po unutarnjim krajolicima jesu uho i srce. Bosanski jezik je jezik uha, sluha, srca i duše, jer je govorni jezik. Govorni ne zbog toga što nije pisani. On je zapravo, razgovorni jezik. Još jasnije, ili još bosanskije, on nije govor, on je razgovor, samog sa sobom, s drugim ili tek onako, bilo kako, on je - razgovor i sav otvoren i okrenut , svom svojom dubinom nepojamnom, prema drugom, prema van, ali izlazeći iznutra, on je pounutarnjena iskazna verbalna ili umno-zaumna šuteća i u isto vrijeme (is)kazujuća struktura.

    Za razliku od hrvatskog jezika koji u svom biću podvojen , klasno izdijeljen u etno-političkim slojevima Bijele (etnos koji drži vlast nad drugim Hrvatima) Hrvatske na zapadu i Crvene Hrvatske na istoku koja je narodna i pokorna Bijelim Hrvatima - čisti plebs, bosanski jezik je sav u narodu, od bana do čobana. A čoban u bosanskoj planini ili na Mosoru mora jedan drugom dovikivati da bi ga ovaj čuo.

    Najglasniji i najjasniji iskaz bosanskog jezika, po mojem skromnom mišljenju je u poeziji, a najudobnije stanuje u sevdalinci, gangi, Hasanaginici, Omeru i Merimi, Gorčinu, Basanjima i obašašćima, Gorkoj srmi, i u inozemstvu u Pelazgu na mazgi, tj. kod Petra Gudelja u Imoti.

    Htio bih, zapravo reći, da je biće jezika ono čime se jezik od zla brani, od umiranja udaljava i spram drugog kao drugi postavlja i nikad mu se ne ugiba.
    Na temelju čega nastaje nov jezik u 21-om v(i)(j)eku?

    p.s. sve pametne stvari su kratke, kad se bunari onda se daje mašti na volju...

  11. #11
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    inaće postoji predispozicije da bosanski postane jezik
    tako da većinu riječi koje koriste iz hrvatskog a poglavito iz srpskog nađu adekvatnu zamjenu turcizmima

    al opet držeći se lokalizama i time da ne prevagnu na turski

    do tada bosanski je za mene nešto između dijalekta i asimiliranog jezika kojeg naravno govori manje od 50% stanovništva BiH

  12. #12
    Iron Lord nije na forumu
    ne vadi prst iz uveta odkad je čuo da uvo više uživa
    Elita Iron Lord (avatar)
    Učlanjen
    23.12.2004.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    ОЈ СРБИЈО, КРАВО МОЈА МУЗАРО!
    Poruke
    21.620
    Tekstova u blogu
    4
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio medved_bg
    A i srpski i hrvatski se razlikuju mnogo....
    Čuli od nas...

  13. #13
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio medved_bg
    A i srpski i hrvatski se razlikuju mnogo....
    ne razlikuju se mnogo

    al ipak puno je lakše utvrditi razliku između ta dva jezika nego između bosanskog koji je ajmo reć na sredini

  14. #14
    Obećava
    Učlanjen
    16.08.2007.
    Poruke
    63
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Sa lingvističkog stanovišta srpski,hrvatski,bosanski,maternji,itd..su isti jezik.

  15. #15
    Iskusan Verbal_Kint (avatar)
    Učlanjen
    16.07.2006.
    Pol
    muški
    Poruke
    5.317
    Reputaciona moć
    134

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    da li je ovo tema za Politiku... ili Lingvistiku?

  16. #16
    Veoma poznat filatelista, pa šta? (avatar)
    Učlanjen
    08.05.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Novi Sad
    Poruke
    12.979
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    373

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    ma to je komedija...
    zašto su ljudi toliko iskompleksirani, nemam pojma
    pa pogledaš vesti OBN-a i vidiš da se koristi malo više hrvatskih reči jer "cveće je cveće", a nešto srpskih zbog onih 1.5 miliona "genocidnih" i to je jezik
    jezik :grin: :grin: :grin:
    a prave sr@nje i ovde, pa jedino im skidam kapu za ovo oko fudbala, Partizan, Makabi sad Hrvati....
    Da organizuju EP u fudbalu ušli bi u finale bez borbe i protivnika.. :grin: :grin:

  17. #17
    Obećava
    Učlanjen
    16.08.2007.
    Poruke
    63
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio Verbal_Kint
    da li je ovo tema za Politiku... ili Lingvistiku?
    Nemam pojma..

  18. #18
    Elita medved_bg (avatar)
    Učlanjen
    05.09.2006.
    Pol
    ženski
    Poruke
    15.510
    Reputaciona moć
    197

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Znam da je nepopularno, ali meni i dalje mnogo više pije vodu ona priča o srpsko-hrvatskom (ili hrvatsko-srpskom, kako god) koju smo tupili u školi od svih ovih novih jezika uz svaku novu državnu granicu.

  19. #19
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio Jedna_mala_86
    Sa lingvističkog stanovišta srpski,hrvatski,bosanski,maternji,itd..su isti jezik.
    sa lingvističkog stanovišta i gradacije mogli bi stupnjevati

    skupina -južnoslavenski jezici
    jezici -bugarski, srpski, hrvatski, slovenski, makedonski
    asimilirani manji jezici, regionalizmi -bosanski, crnogorski
    dijalekti i narječja, te lokalizmi-.....

  20. #20
    Primećen član
    Učlanjen
    05.02.2007.
    Poruke
    686
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio medved_bg
    A i srpski i hrvatski se razlikuju mnogo....
    kako da ne,dok Srbi kazu;kais-Hrvati kazu,okolotrbusnipantalodrzac.to je razlika vidljiva iz aviona.

  21. #21
    Veoma poznat filatelista, pa šta? (avatar)
    Učlanjen
    08.05.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Novi Sad
    Poruke
    12.979
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    373

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio ca-mu47
    kako da ne,dok Srbi kazu;kais-Hrvati kazu,okolotrbusnipantalodrzac.to je razlika vidljiva iz aviona.
    a vi kažete ??? :grin: :grin: :grin:

  22. #22
    Iskusan
    Učlanjen
    01.06.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    "...pa ipak, nisam video da je duši negde tako slatko kao ovde”
    Poruke
    5.404
    Reputaciona moć
    152

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Dok Srbi gledaju fudbal(mada je,po rezultatu,bolje da ga ne gledaju),misevi kolo vode...

  23. #23
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio medved_bg
    Znam da je nepopularno, ali meni i dalje mnogo više pije vodu ona priča o srpsko-hrvatskom (ili hrvatsko-srpskom, kako god) koju smo tupili u školi od svih ovih novih jezika uz svaku novu državnu granicu.
    nemožeš opet biti tako pristrana

    prije SFRJ postojala je Država SHS a prije nje Kraljevina SHS

    šta SHS znači?

    Srbi, Slovenci i Hrvati

    dakle:

    srpski, slovenski i hrvatski jezik

    gdje je tu bosanski? gdje je to crnogorski?

    nema ih...dakle

  24. #24
    Obećava
    Učlanjen
    16.08.2007.
    Poruke
    63
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio tokyo
    sa lingvističkog stanovišta i gradacije mogli bi stupnjevati

    skupina -južnoslavenski jezici
    jezici -bugarski, srpski, hrvatski, slovenski, makedonski
    asimilirani manji jezici, regionalizmi -bosanski, crnogorski
    dijalekti i narječja, te lokalizmi-.....
    Aha,bitno da se hrvatski odvojio... Mašala,ali nabavi i neku knjigu koja nije štampana u Hrvatskoj..

  25. #25
    Iskusan tokyo (avatar)
    Učlanjen
    03.01.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    uskoro EU
    Poruke
    5.682
    Reputaciona moć
    107

    Podrazumevano Re: da li je bosanski jezik

    Citat Original postavio ca-mu47
    kako da ne,dok Srbi kazu;kais-Hrvati kazu,okolotrbusnipantalodrzac.to je razlika vidljiva iz aviona.
    kažemo remen

    a onu kreaturu od riječi prića manje od 0,0001%Hrvata i izmišljotina je prvoklasna

Slične teme

  1. Bosanski jezik postoji već odavno
    Autor cogito ergo sum u forumu Evropa
    Odgovora: 109
    Poslednja poruka: 22.08.2013., 10:52
  2. Odgovora: 64
    Poslednja poruka: 31.03.2009., 20:01
  3. Bosanski jezik
    Autor Torrente Bgd u forumu Politika
    Odgovora: 130
    Poslednja poruka: 22.02.2009., 20:50
  4. Odgovora: 119
    Poslednja poruka: 10.11.2007., 11:12
  5. Bosanski jezik
    Autor Abdurrahman u forumu Istorija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 25.11.2005., 12:20

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •