Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
M. MarkoviĆ, 19. avgust 2007
“OLUJA” još duva u dušama prognanog srpskog naroda sa vekovnih ognjišta, u Hrvatskoj. Rane su duboke i žive, zločince još nisu stigle zaslužene kazne. I ne samo to: oni koji su etnički čistili i očistili najsrpskije delove bivše SFRJ, danas tim, istim nesrećnim Srbima sa utočištem u Srbiji, Bosni i ko zna gde, prodaju robu svojih kompanija.
Firma se zove “Kim tek”, prve adrese - Aleja Bosne srebrene u Sarajevu i Ulica Stepana Radića u Vitezu, Županija središnja Bosna. Kompanija, za koju u Hrvatskoj govore “tvrtka” prešla granicu Srbije, istim onim putem kojim su kuljale hiljade ljudi, bacila sidro u beogradsku slobodnu zonu, ovde slobodno otvorila predstavništvo. Pa nam prodaje kućne aparate, računare, klima-uređaje, i bog te pitao šta još - kineske robne marke “Vivaks”.
Kome bi sve ovo bilo važno da “Kimtek” nije pod naslov “moćne tvrtke” iz Zagreba imena “M SAN grupa” da iz ove kompanije, a zastupnika “Vivaksa”, ne stoji Damir Krstičević. Čin - general-bojnik, doduše “umirovljeni”, u vreme najužasnijeg progona Srba u istoriji - zapovednik Četvrte gardijske brigade hrvatske vojske, Tuđmanov vojnički ponos, a kasnije i zamenik “glavnog stožera”.
Dobro se prodaju “njegovi” proizvodi, klime pogotovu - trljaju ruke trgovci, u interesu im je da zarade, šta znaju oni ko iza čega (ili kojeg) stoji, to na novčanicama ne piše. A, ne piše ni na “Vivaksu”...
Dobro, ali evo šta piše u ličnoj karti “tvrtke”, sa imenom sna u nazivu: “svoju delatnost proširujemo i na distribuciju “Vivaks” programa, potrošačke elektronike i aparate za domaćinstvo, uz aktivne uvjete i najbolju priliku za kupnju”. Uz slogan - mi vidimo dalje, u Srbiji se proizvodi nude na - ekavici. Navedene su sve “cene i vrednosti”.
Ali da se vratimo stvarnoj Krstičevićevoj poziciji u kompaniji, naziva “san” koji nikada neće imati 200.000 Srba proteranih sa ognjišta za samo četiri dana. Hrvatski mediji (u to se mogu uveriti svi koji prelistaju Internet) izvestili su: posle umirovljenja i generalovog povlačenja iz političkog delovanja u druge koja je kritikovala vlast zbog namere da sarađuje sa Hagom, Račanova, a potom i Sanaderova vlada dodelile su generalovoj tvrtki “M SAN grupa” poslove vredne milijune kuna.
Prelistavamo dalje, evo nas u vremenu strašne masleničke, srpske tragedije, 21. i 22. juna 1993. godine, lepo i jasno stoji da je Damir Krstičević, sin Ljubice i Rada iz Vrgorca “sudjelovao” u operacijama Maslenica, “Bljesak” i “Oluja”.
Podaci “Veritasa” (srpski dokumentacioni centar): u području Maslenice, u ta dva tragična dana, ubijeno je 500 Srba, a njihova imovina porušena je i spaljena. I još: mnogima još ni kosti nisu nađene, da budu dostojno sahranjeni.
Idemo dalje u dokumentaciju (dostupno svima, uostalom) Knin, nekoliko sati posle pada 4. avgusta 1995. godine, hrvatski mediji su sa ushićenjem preneli: U grad su prvo ušle Četvrta splitska i Sedma varaždinska gardijska brigada kojom su komandovali general-bojnici Damir Krstičević i Ivo Korde.
EKONOMSKI PATRIOTIZAM
POSTAVLjA se pitanje zašto naši, zaduženi za kreiranje ekonomije, nisu pažljivije pristupili “ekonomskoj razmeni sa hrvatskim komšilukom. Svuda u svetu je zastupljen, takozvani, ekonomski patriotizam. U Americi, na primer, ne vole Japance, zato što je prodorom japanskih vozila praktično rasturen Detroit. U Francuskoj, Nemačkoj, a o Englezima da i ne govorimo s podozrenjem gledaju svakoga ko kupi nešto stranog porekla.
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=107502&datum=2007-08-19
“OLUJA” još duva u dušama prognanog srpskog naroda sa vekovnih ognjišta, u Hrvatskoj. Rane su duboke i žive, zločince još nisu stigle zaslužene kazne. I ne samo to: oni koji su etnički čistili i očistili najsrpskije delove bivše SFRJ, danas tim, istim nesrećnim Srbima sa utočištem u Srbiji, Bosni i ko zna gde, prodaju robu svojih kompanija.
Firma se zove “Kim tek”, prve adrese - Aleja Bosne srebrene u Sarajevu i Ulica Stepana Radića u Vitezu, Županija središnja Bosna. Kompanija, za koju u Hrvatskoj govore “tvrtka” prešla granicu Srbije, istim onim putem kojim su kuljale hiljade ljudi, bacila sidro u beogradsku slobodnu zonu, ovde slobodno otvorila predstavništvo. Pa nam prodaje kućne aparate, računare, klima-uređaje, i bog te pitao šta još - kineske robne marke “Vivaks”.
Kome bi sve ovo bilo važno da “Kimtek” nije pod naslov “moćne tvrtke” iz Zagreba imena “M SAN grupa” da iz ove kompanije, a zastupnika “Vivaksa”, ne stoji Damir Krstičević. Čin - general-bojnik, doduše “umirovljeni”, u vreme najužasnijeg progona Srba u istoriji - zapovednik Četvrte gardijske brigade hrvatske vojske, Tuđmanov vojnički ponos, a kasnije i zamenik “glavnog stožera”.
Dobro se prodaju “njegovi” proizvodi, klime pogotovu - trljaju ruke trgovci, u interesu im je da zarade, šta znaju oni ko iza čega (ili kojeg) stoji, to na novčanicama ne piše. A, ne piše ni na “Vivaksu”...
Dobro, ali evo šta piše u ličnoj karti “tvrtke”, sa imenom sna u nazivu: “svoju delatnost proširujemo i na distribuciju “Vivaks” programa, potrošačke elektronike i aparate za domaćinstvo, uz aktivne uvjete i najbolju priliku za kupnju”. Uz slogan - mi vidimo dalje, u Srbiji se proizvodi nude na - ekavici. Navedene su sve “cene i vrednosti”.
Ali da se vratimo stvarnoj Krstičevićevoj poziciji u kompaniji, naziva “san” koji nikada neće imati 200.000 Srba proteranih sa ognjišta za samo četiri dana. Hrvatski mediji (u to se mogu uveriti svi koji prelistaju Internet) izvestili su: posle umirovljenja i generalovog povlačenja iz političkog delovanja u druge koja je kritikovala vlast zbog namere da sarađuje sa Hagom, Račanova, a potom i Sanaderova vlada dodelile su generalovoj tvrtki “M SAN grupa” poslove vredne milijune kuna.
Prelistavamo dalje, evo nas u vremenu strašne masleničke, srpske tragedije, 21. i 22. juna 1993. godine, lepo i jasno stoji da je Damir Krstičević, sin Ljubice i Rada iz Vrgorca “sudjelovao” u operacijama Maslenica, “Bljesak” i “Oluja”.
Podaci “Veritasa” (srpski dokumentacioni centar): u području Maslenice, u ta dva tragična dana, ubijeno je 500 Srba, a njihova imovina porušena je i spaljena. I još: mnogima još ni kosti nisu nađene, da budu dostojno sahranjeni.
Idemo dalje u dokumentaciju (dostupno svima, uostalom) Knin, nekoliko sati posle pada 4. avgusta 1995. godine, hrvatski mediji su sa ushićenjem preneli: U grad su prvo ušle Četvrta splitska i Sedma varaždinska gardijska brigada kojom su komandovali general-bojnici Damir Krstičević i Ivo Korde.
EKONOMSKI PATRIOTIZAM
POSTAVLjA se pitanje zašto naši, zaduženi za kreiranje ekonomije, nisu pažljivije pristupili “ekonomskoj razmeni sa hrvatskim komšilukom. Svuda u svetu je zastupljen, takozvani, ekonomski patriotizam. U Americi, na primer, ne vole Japance, zato što je prodorom japanskih vozila praktično rasturen Detroit. U Francuskoj, Nemačkoj, a o Englezima da i ne govorimo s podozrenjem gledaju svakoga ko kupi nešto stranog porekla.
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=107502&datum=2007-08-19