Српски језик

V

VR

Gost
Приметила сам да на интернету нема садржаја који се баве граматиком и правописом српског језика.Да ли постоји неки сајт који се бави овом темом?
 
Evo, ovo je drugo pitanje na forumu u vezi sa nepostojanjem sajta za srpski jezik na Internetu. Mislim da je pravo pitanje "A zasto nema"? Stvarno, zbog cega ne postoji takav sajt? Da li je srpski jezik nedovoljno zanimljiv kao tema? Ili (da budemo paranoicni) nekome ne odgovara da takav sajt postoji? I kome? Da li onome koji prodaje udzbenike, ili onima koji ga za skupe pare poducavaju, ili ljude jednostavno nije briga? Bice da je ovo poslednje. A kad smo vec kod toga: Je li u pitanju "srpski jezik", ili ipak "srpskohrvatski"? Da Vas cujem! :lol:
 
Mislim da je sramota što na netu nema ni jedan sajt koji se bavi ovom temom.Ako ništa drugo,bar bi trebalo da se na sajtu Filološkog fakulteta nađe malo mesta da se posveti pravopisu i gramatici.Ali izgleda da nikoga jednostavno nije briga.
 
da, bilo bi dobro, cak i na ovom forumu da se malo proceslja pravopis, gramatika....ja cu rado da se podsetim i da naucim ono sto nisam u skoli...
o sajtu: mislim da se ne radi o tome da nekom odgovara da nema sajta o srpskom, pre ce biti da su ljudi malo lenji...
 
Ako nekome treba neka promptna pomoc za srpski ili ima neko zanimljivo pitanje, neka ga postavi. Koliko mogu da pomognem, pomoci cu, ili cu pitati kolege ili profesore sa Filoloskog ono sto sam ne budem znao sam. Za sada, preporucujem casopis "Svet reci", stare brojeve.
 
Koliko ja znam, glagol "izviniti se" je mahom POVRATAN, sto znaci da se najcesce koristi sa povratnom reccom "se". Prema tome, pravilno je "izvinjavam se".
Pravilno je i "izvinite me", a razlika izmedju ove dve upotrebe lezi u znacenjskom kontekstu upotrebljenog oblika: "izvinjavam se" se moze reci kada govornik zali zbog neke upravo ucinjene pogreske, a "izvinite me" kada zeli da ustane od stola, napusti drustvo i slicno.
Za ovakva i slicna pitanja nije najbolji, ali je na zalost jedini "Recnik jezickih nedoumica" novosadskog profesora i italijaniste Ivana Klajna. Recnik je dosta dobar.
Primetio sam to o pisanju "da li" i slicno. Zalosno.
 
Pravilno je evro jer naziv valute potiče od reči Evropa.
Nes:
Za ovakva i slicna pitanja nije najbolji, ali je na zalost jedini "Recnik jezickih nedoumica" novosadskog profesora i italijaniste Ivana Klajna. Recnik je dosta dobar.
Primetio sam to o pisanju "da li" i slicno. Zalosno.
Odličan je i "Mali jezički poučnik" Milivoja Trnavca.
Da li je pravilno kćerka ili ćerka pošto u jednim rečnicima piše jedno,a u drugim drugo?
 
Мало математике (никада ми није ишла док нисам дошао на језик):

кћерка (потиче од) *ктјерка (ћ је безвучна африката, јел'). Онда долази до регресивне асимилације између к и т, односно к се једначи са т, па добијамо *ттјерка, из чега се онда губи т као у примерима читат ћу, казат ћу, знат ћу. Овде је спорно једначење к и т, којег нема међу нормативним правилима, и према томе Речник МС наводи кћерку као књижевни, а ћерку као покрајински пример. (ко има потврде ѕа оваква једначења у књиж. јеѕику нека јави). Мада. Не треба бити крут према јеѕичким стандардима, али мени лично кћерка, и поред тога што је правилнија, некако и сочније ѕвучи.
Ево још једног питања: Шта је правилније: Христос ускрсе или Христос васкрсе, Ускрс или Васкрс?
 
Vaskrs je crkvenoslovenski oblik.I jedan i drugi oblik prisutni su u srpskom književnom i narodnom jeziku,uz izvesnu stilsku razliku(vas-je svojstvenije svečanijem i ekspr.stilu,a us-stilski neutralnom standardu).Pravopis srpskog jezika dozvoljava oba oblika kao dubletne.
 
A ako je ćerka u stvari poteklo od *ktjerka - *ćjerka (prema *rekti, *pekti - reći, peći)- ćerka (progresivno gubljenje sonanta). Onda bi oblik bio legitiman.
Inicijalna grupa V6- u stsl. prešla je u U- v6zdignuti - uzdignuti i sl. VA- je hibridni oblik, nastao neregularnom vokaliyacijom poluglasnika u slabom polozaju, ili je uticaj ruskosl.? To ce ynati Aca Milanovic. Kako je rekla nasa ljubazna Actress, to je ustaljeni oblik i nema smisla kukati kako je nepravilan.
Dajte jos neko, ovo je zanimljivo.
 
Нес, не ваља ти поставка, из неколико разлога:
1. Прасловенска група -*кти- (-*гти-) прешла је у
-ћи- на прелазу у старословенски период, дакле око 9.-г века. Сећаш се ваљда лекције која говори о времену трајања језичких промена? Промене имају своје време трајања и свој завршетак (зато имаш нпр. бицикл иако је л прешло у о, око 14. века у српском језику)
2. Случајеви са -*кти- важе искључиво за МЕДИЈАЛНЕ групе које су такве од праиндоевропског периода, а твоје -кти- је конструкт од -к- и -тј-(-ти-), гранични случај такорећи,
3. Морам да те разочарам до краја, али у времену о коме говориш, старословенска реч за кћи (кћер) је д6шти (д6штер6).
Е сад ти дугујем кафу на факултету. Поздрав:)
 
"Vidim da te je Obi-Van naucio dobro, stari neprijatelju". Ali i ti moras uzeti u razmatranje sledece:
1. Stslov. oblik "d6šter6" za "kćer" mogla je kao takva da postoji najkasnije do XII veka, kada je prešla u kćer. Moje je mišljenje da je u narodnom jeziku prešla u kćer ranije, budući da su postojala dva funkcionalna stila srpskohrvatskog jezika: stslovenski, petrifikovan (njime su se pisali isključivo crkveni dokumenti); i srpskoslovenski (govorni, koji je mnogo prostiji i stilom i izrazom). Prema tome, pokr. ćer moglo je nastati u doba jos aktivnih jezickih promena, medju koje spada i
2. Jezicka analogija, tj. cinjenica da se prethodno izlozena promena odigrala analogijom prema preobracanju praslovenskih grupa poput -*kti-.
3. Na zalost, sve ovo ima jedan veliki manjak, a to je da si ti u pravu. Drzim te za rec za onu kafu.
N.
 
Znam da je Sutomore rijec nastala od Santa Maria. Moja drugarica, koja studira srpski jezik u Novom Sadu, cula je jednom prilikom njenu profesoricu kako upravo objasnjava ovu rijec, ali nije uspjela da zapise kako se od tog Santa Maria doslo do Sutomora. Mozete li mi to objasniti? Hvala!
 
Pravilna su oba oblika za množinu i znakovi i znaci. Ta gramatika koja predlaže samo oblik vuci sigurno nije jedna od zvaničnih gramatika srpskog jezika. Kod nas se kao jedan od kritrijuma za pravilnost nekog oblika uzima posvedočenost u delima dobrih pisaca. Ne ulazeći u ocenu ovog kriterijuma, mogu da navedem jedan primer pronađen bez mnogo muke: Ivo Andrić - Znakovi pored puta.
 
Drago mi je da postoji ova tema na forumu jer se srpski jezik nalazi u velikoj krizi anglicizacije i generalnog nepostojanja brige za pravilno izrazavanje. Kao odgovor na jedno od prethodnih pitanja - pravilno je da se kaze evro jer je skracenica od naziva za kontinent, a ostavljeno je svakoj naciji da ga nazove po sopstvenoj varijanti reci za Evropu. Nema potrebe da i ovde oponasamo engleski jezik i preuzimamo njihovu transkripciju. Uostalom zvanicni naziv propisuje Narodna banka Srbije i on je evro (ali malim slovom).
Zelim da uputim sve zainteresovane za ove teme na sjajni casopis Jezik danas koji izdaje Matica srpska i koji se moze u elektronskom obliku naci na sajtu ove kuce. Pored strucnih clanaka postoji i deo za pitanja i odgovore u kojem cete naci ovakve prakticne primere. Nazalost casopis nije poznat siroj publici i opaske i preporuke koje se tamo nalaze citaju samo profesori fakulteta.
Imam i jedno pitanje: kako glasi genitiv mnozine za rec sorta - sorti ili sorata?
 
Testove sa takmičenja od ove godine tesko mozes pronaci do sledece godine, tada ce izaci u novom broju casopisa "Knjizevnost i jezik". A rezultate takmicenja u ovogodisnjem Biltenu. Njega mozes pronaci u Drustvu za srpski jezik i knjizevnost na Filoloskom fakultetu. S druge strane, svaka srednja skola, a i osnovna, bi trebalo da ga dobiju u narednih mesec dana. Takodje, vecina nastavnika i profesora su ga dobili sada u Trsicu.
 

Back
Top