СРБ:
Протестанти? Нешто на ту фору?
Bitna značajka baptista je, kako od njihovih samih početaka, tako i danas, odbijanje krštenja djece, koje po njihovom shvaćanju nije u skladu s Biblijom. Umjesto toga se baptisti daju krstiti u svjesnoj dobi, kada su sposobni sami odlučivati. Ne krštavaju se samo odrasli, već i adolescenti. Stoga baptisti govore radije o krštenju po vjeri nego o krštenju odraslih.
Jedinstveno baptističko vjerovanje ne postoji. Međutim oko sljedećih principa vlada veliki konsenzus među baptistima:
Za učenje, vjeru i život je Biblija jedini autoritet.
Najveća zapovjed je ljubav prema bližnjemu kako ju je Isus ustanovio. Iz toga logički slijede sve druge zapovijedi. Tko ljubi svoga bližnjega, ne pokrada ili ubija ga.
Propovijedanje budi, jača i ispravlja vjeru pojedinca i traži njegov odgovor. Propovjedanje Evanđelja je pretpostavka za to da čovjek uzvjeruje. Onoga tko je uzvjerovao u Isusa Krista poziva se da se na temelju vlastitog svjedočanstva dade krstiti.
Ne krštenje, već vjera u Boga kao Oca, Sina i Duha Svetoga odlučuje o spasenju.
Lokalna crkva vjerujućih brine se o Božjoj Riječi te o znakovima koje je Isus Krist ustanovio: krštenju i Večeri Gospodnjoj. Lokalna crkva zadužuje svoje članove za ove zadatke.
Temelj je svećenstvo svih vjerujućih. Sve radnje, čak i krštenje, Večera Gospodnja i propovijed mogu biti izvršene od strane bilog kojeg člana crkve.
Večera Gospodnja se slavi jednom mjesečno kao sjećanje.
Baptisti vide evangelizaciju kao najvažniju zadaću, kako pojedinaca, tako i regionalnih i nacionalnih saveza.
Baptisti se širom svijeta zauzimaju za vjersku slobodu svakog čovjeka. Državu i crkvu treba odvojiti. Niti jedna se vjerska zajednica od strane države ne smije favorizirati.
Teologija baptista je uobičajeno evanđeoska. Mogu se uočiti utjecaji Kalvinizma, pokreta probuđenja, puritanizma (u anglosaksonskom prostoru) i pijetizma (u njemačkom govornom području). Međutim, između pojedinih baptističkih saveza kao i pojedinih lokalnih crkava mogu postojati značajne razlike.
Bogoslužje i praksa [uredi]
Oblikovanje bogoslužja nije podložno nekoj određenoj liturgiji, dakle, svaka ga zajednica oblikuje na svoj način. Ipak, propovijedanje Božje Riječi je najvažnije. Najčešće se Bogoslužje dijeli na uvodni dio, kojeg oblikuju članovi crkve i/ili grupe te na dio propovijedanja. Propovijed svakako može biti držana i od laika, iako se u danas radije pribjegava školovanim pastorima. Glazba je često moderna. Mnoge su zajednice karizmatske. Važan je element bogoslužja zajednička molitva, u kojoj se svaki posjetitelj bogoslužja ima mogučnost uključiti. U rijetkim se zajednicama prakticira molitva u jezicima. Za djecu se paralelno uz bogoslužje organizira nedjeljna škola.
Krštenje se vrši potpunim uranjanjem. Za krštenje postoji u većini baptističkih crkava krstionica. Mnoge crkve rado vrše krštenje i u rijekama, jezerima i morima. Uglavnom se jedino krštenjem na temelju osobne vjere može postati članom baptističke crkve, međutim ono ne mora nužno biti izvršeno od neke baptističke crkve.
Večera Gospodnja naglašava zajedništvo vjernih, međusobno i s Isusom Kristom. Pozvani su svi koji su s Bogom i ljudima po Isusu Kristu izmireni. Vrijedi biblijsko upozorenje: "Neka svatko ispita samog sebe te onda jede od kruha i pije iz kaleža." (1. poslanica Korinćanima 11). Najčešće se tanjuri s lomljenim kruhom te kaleži s vinom šalju kroz redove. Često se iz obzira prema ovisnicima koristi sok od grožđa umjesto vina. Prakticiraju se i druge forme Večere Gospodnje.
Baptistima vanjska forma bogoslužja nije toliko važna kao intenzivno zajedništvo s drugim članovima zajednice i Isusom. Stoga je u mnogim crkvama zajednička kava poslije bogoslužja ili čak zajednički ručak postala gotovo obligacija.
Gosti su, isključujući Godišnju skupštinu crkve gdje se odlučuje o svim važnim pitanjima života crkve, dobrodošli na sva događanja u crkvi.
Kao mjesta osobnih susreta postoje kućne grupe. One se sastoje od 8 do 10 osoba i sastaju se redovito (najčešće tjedno ili dvotjedno). Važno je pri tome osobna uključenost u životima drugih članova te zajednički rast u vjeri. Ovdje snažno do izražaja dolazi svećenstvo svih vjernih.
Organizacija [uredi]
Baptističke su crkve kongregacijski organizirane, to znači da su pojedine crkve autonomne. Na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini se međutim u pravilu udružuju u radne zajednice, udruženja i saveze. Međutim lokalna zajednica po shvaćanju baptista, ima odlučujuću ulogu. Često u jednom gradu postoji više baptističkih crkava koji iz povijesnih, etničkih, teoloških ili praktičnih razloga pripadaju različitim nacionalnim ili međunarodnim savezima. Pojedine crkve financiraju se isključivo kroz dobrovoljne priloge i priloge članova.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Baptisti
)
