Sve se promenilo na štetu Srba
Tokom 78 dana vazdušne kampanje nazvane „Milosrdni anđeo” poginula su, prema podacima državnih organa, 1.002 pripadnika Vojske Jugoslavije i policije Srbije i oko 2.500 civila, među kojima 89-toro dece, a oko 10.000 ljudi je ranjeno i povređeno.
Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, započete na današnji dan 1999. godine, Bi-Bi-Si je 19. aprila te godine emitovao tvrdnju američkog ambasadora za ratne zločine Dejvida Šefera da SAD nemaju izveštaj sa Kosova „za više od 100.000 ljudi” i da „nemamo pojma gde su oni sada”. Spekulacije o ogromnom broju albanskih žrtava nastavile su se i narednih nedelja, da bi Si-Bi-Es 16. maja preneo reči ministra odbrane SAD, Vilijema Koena, da na Kosovu nema „oko 100.000 muškaraca vojničkog uzrasta, možda su ubijeni”. Američki predsednik Bil Klinton, po pisanju londonskog „Gardijana” od 19. aprila, govorio je o tome da su Srbi ubili „na hiljade” Albanaca na Kosovu.
Samo četiri dana posle Klintona, u „Njujork tajmsu” se 23. aprila oglasio analitičar Tomas Fridman: „Dopadalo vam se ili ne, mi smo u ratu protiv srpske nacije (Srbi svakako to misle) i ulozi moraju biti veoma jasni: svake nedelje kada pustošite Kosovo vratićemo vam zemlju deceniju unazad pretvorivši vas u prah. Želite u pedesete? Mi ćemo vam dati pedesete. Želite 1389? Možemo da stvorimo i 1389”.
Bombardovanje je trajalo 78 dana, dakle jedanaest nedelja, pa bi po Fridmanovom nemilosrdnom i ciničnom računu, proizašlo da je napad NATO-a vratio Srbiju i Srbe jedanaest decenija unazad, dakle negde u 1889. godinu.
Iako su Srbi i nealbanci na Kosmetu po popisu iz 1991. činili samo 17 posto ukupne populacije, njihovo učešće među stradalim je daleko više i iznosi 28 posto.
Nad srpskom pokrajinom Kosovo i Metohija uveden je međunarodni protektorat.
NATO zločin - Niš 1999. godine (foto dokumentacija Politike)
Tokom 78 dana vazdušne kampanje nazvane „Milosrdni anđeo” poginula su, prema podacima državnih organa, 1.002 pripadnika Vojske Jugoslavije i policije Srbije i oko 2.500 civila, među kojima 89-toro dece, a oko 10.000 ljudi je ranjeno i povređeno.
Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, započete na današnji dan 1999. godine, Bi-Bi-Si je 19. aprila te godine emitovao tvrdnju američkog ambasadora za ratne zločine Dejvida Šefera da SAD nemaju izveštaj sa Kosova „za više od 100.000 ljudi” i da „nemamo pojma gde su oni sada”. Spekulacije o ogromnom broju albanskih žrtava nastavile su se i narednih nedelja, da bi Si-Bi-Es 16. maja preneo reči ministra odbrane SAD, Vilijema Koena, da na Kosovu nema „oko 100.000 muškaraca vojničkog uzrasta, možda su ubijeni”. Američki predsednik Bil Klinton, po pisanju londonskog „Gardijana” od 19. aprila, govorio je o tome da su Srbi ubili „na hiljade” Albanaca na Kosovu.
Samo četiri dana posle Klintona, u „Njujork tajmsu” se 23. aprila oglasio analitičar Tomas Fridman: „Dopadalo vam se ili ne, mi smo u ratu protiv srpske nacije (Srbi svakako to misle) i ulozi moraju biti veoma jasni: svake nedelje kada pustošite Kosovo vratićemo vam zemlju deceniju unazad pretvorivši vas u prah. Želite u pedesete? Mi ćemo vam dati pedesete. Želite 1389? Možemo da stvorimo i 1389”.
Bombardovanje je trajalo 78 dana, dakle jedanaest nedelja, pa bi po Fridmanovom nemilosrdnom i ciničnom računu, proizašlo da je napad NATO-a vratio Srbiju i Srbe jedanaest decenija unazad, dakle negde u 1889. godinu.
Iako su Srbi i nealbanci na Kosmetu po popisu iz 1991. činili samo 17 posto ukupne populacije, njihovo učešće među stradalim je daleko više i iznosi 28 posto.
Nad srpskom pokrajinom Kosovo i Metohija uveden je međunarodni protektorat.
NATO zločin - Niš 1999. godine (foto dokumentacija Politike)