Енглески језик - учење, преводи и остало

Da, a konkretno u engleskom problem su mi vremena uopsteno jer je engleski bogatiji vremenima od srpskog. Mogu ja da vodim razgovor na engleskom i da razumem kad citam, ali nikad nisam ozbiljno ucila taj jezik (posto ucenje u osnovnoj i srednjoj skoli bas i nije ozbiljno ucenje jezika). Tako da mi u predstojecem periodu sledi izucavanje gramatike engleskog jezika. Tek sad shvatam njegovu vaznost i zao mi je sto sam na fakultetu isla na italijanski umesto na engleski.
Заправо, и није. Израз 'богатији' је донекле проблематичан, мада схватам да си то мислила у чисто бројчаном смислу. Српски језик има 14 глаголских облика, а енглески 16 (говорим о комбинацијама tense-aspect-mood, јер строго говорећи, енгелски има само два граматичка времена), што је отприлике на истом нивоу. Изражајна способност енглеског није ништа већа. Германски језици, уопштено говорећи, имају више 'времена', али зато су у неким другим аспектима далеко мање развијени него словенски или неке други језици. Има и језика који уопште немају времена, али не би се могло рећи да су ти језици 'сиромашни' у поређењу са нашим или енглеским.

Већина енглеских говорника једва да барата са нека четири основна времена. И они којима је енглески матерњи неретко праве огромне грешке, посебно у Америци, тако да немаш разлога да се бригу. Упорност и ток времена ће учинити своје.

Не знам о којој важности говориш. На основу мог искуства, 80% оних који су енглески учили у школи га не знају нити ће га икада знати, а 90% њих га никада неће ни употребити. Од преосталих 10%, рецимо да га пола употребљава мало озбиљније, и да им је заиста потребан. Ако не планираш да се селиш негде тамо на Дивљи запад, ништа ниси пропустила.

Сматрам да је познавање страних језика изузетно добра и корисна ствар, на више нивоа. Али чињеница је да је матерњи далеко важнији, и да већина неће имати неке претеране користи од (неретко површног) знања осталих језика.

Moj neki laicki pogled i shvatanje engleskog je takav da mislim da je to mnogo jednostavniji jezik od recimo nemackog ili francuskog.
Од немачког, свакако. За француски баш и нисам сигуран. Ако ништа друго, француски је десет корака испред енглеског по питању стандардизације, а и француска ортографија - на први поглед, тако нелогична - заснована је на јасним, али сложеним правилима. У енглеском влада стање тек делом обузданог хаоса.
 
Poslednja izmena:
Од немачког, свакако. За француски баш и нисам сигуран. Ако ништа друго, француски је десет корака испред енглеског по питању стандардизације, а и француска ортографија - на први поглед, тако нелогична - заснована је на јасним, али сложеним правилима. У енглеском влада стање тек делом обузданог хаоса.

Ja francuski ne znam, ucila sam nekoliko godina spanski, a i gramatika latinskog mi je logicna, savrsena, zato je engleski za mene ( ali kazem, ucila sam
ga mnogo kasnije) nekako " nesavrsen" jezik jer je bez sistema koji imaju nemacki, francuski, italijanski, spanski..
 
Ja francuski ne znam, ucila sam nekoliko godina spanski, a i gramatika latinskog mi je logicna, savrsena, zato je engleski za mene ( ali kazem, ucila sam
ga mnogo kasnije) nekako " nesavrsen" jezik jer je bez sistema koji imaju nemacki, francuski, italijanski, spanski..
За мене је стандардни језик једно од обележја развијене цивилизације. Сматрам да је то језички еквивалент друштвених појава попут изградње сложених друштава, држава итд. Чињеница је да енглески није стандардизован на исти начин на који је то један српски, руски, кинески, француски или немачки, али то што не постоји један униформи стандард не значе да у језику влада апсолутни хаос. Шта ја знам.. сваки језик има нешто што га чини посебним, и енглески није изузетак. Енглески има врло бокат речник, на пример - како и не би, кад све упија. Доста је живахан, свакако јесте и користан - што не значи да је 'светски језик' или било шта слично - али за мене је то првенствено оруђе. Није то језик који ми је нешто претерано драг, на онај начин на који је то српски.
 
Pozdrav
Uskoro bi trebalo da idem u inostranstvo na malo duzi period.
Koji je najbolji nacin da se pripremim za jedno takvo putovanje sto se tice jezika? Engleski je u pitanju, znam da govorim prilicno dobro ali gajim neki strah da se necu snaci. Imate li neki savet?

Ma to ti je dovoljno za početak. Nadogradnja će doći sama od sebe.
 
6 pravila kako da lako progovorite engleski jezik

1. Ne učite previše gramatike

Ovo pravilo možda zvuči čudno nekome ko uči engleski jezik, ali jedno je od najvažnijih. Ako želite položiti ispit, učite gramatiku. Međutim, ako želite tečno pričati engleski, trebali biste pokušati učiti engleski bez previše opterećivanja s gramatikom.
Opširno učenje gramatike će vas usporiti i zbuniti. Razmišljaćete o gramatičkim pravilima dok sastavljate rečenice, umesto da ih izgovarate prirodno poput izvornog govornika. Imajte na umu da samo mali dio izvornih govornika engleskog jezika zna više od 20% gramatičkih pravila. Mnogi ljudi koji engleski uče kao strani jezik znaju više o gramatici nego izvorni govornici.

Razmislite: Da je li važnije izrecitiratovati neku gramatičku definiciju ili pričati tečno.

Image result for strani jezici

2. Učite fraze

Mnogi učenici i studenti uče vokabular i pokušavaju spojiti reči kako bi sastavili rečenice. Neverovatno je ponekad koliko reči možete znati a da ne uspete složiti dobru rečenicu. Razlog tome je neučenje fraza. Kad deca uče jezik, istovremeno uče i reči i fraze. I vi biste, dakle, istovremeno uz nove reči trebali učiti i fraze.

Ako znate 1000 reči, postoji mogućnost da ne možete sastaviti niti jednu tačnu rečenicu. Ali ako znate samo jednu frazu, možete sastaviti stotinu tačnih rečenica. Ako znate 100 fraza, iznenadićete se koliko ispravnih rečenica znate sastaviti. I, konačno, kad biste znali 1000 fraza, pričali biste odličan engleski. Dakle, nemojte provesti sate i sate samo u učenju reči. Iskoristite to vreme za učenje fraza i bit ćete bliži tečnom pričanju engleskog jezika.

3. Nemojte prevoditi

Kada sastavljate rečenicu na engleskom jeziku nemojte prevoditi direktno s vašeg materinjeg jezika. Poredak reči potpuno je različit , a pritom ćete pričati sporo i netačno. Umesto toga naučite fraze tako da ne morate razmišljati o rečima koje izgovarate. Dodatni problem kod prevođenja je taj što automatski pokušavate uklopiti gramatička pravila koja ste naučili. Prevođenje i paralelno razmišljanje o gramatici je nešto što trebate izbeći.

4. Čitanje i slušanje nisu dovolljni, vežbajte izgovaranje reči

Čitanje, slušanje i govor najvažniji su aspekti svakog jezika. Isto vredi i za engleski jezik. Međutim, govor je jedini uslov za tečnost. Razlog zbog kojeg većina ljudi zna dobro čitati i slušati engleski je zato što je to jedino što vežbaju. Ako želite engleski pričati tečno, morate vežbati pričanje. Kad učite, nemojte samo slušati. Ponavljajte naglas ono što slušate i pričajte što više. S vremenom ćete postati sve bolji.

5. Posvetite se vežbanju

Pričanje stranog jezika nema veze s tim koliko ste pametni. Svatko može naučiti pričati strani jezik i to je dokazana činjenica. Svaka osoba na ovom svetu zna barem jedan jezik, neovisno o tome koliko je inteligentna. To se postiže tako da je osoba celo vreme okružena tim jezikom. Možda ste primetili da su mnogi ljudi koji odlično pričaju engleski pohađali škole u inostrnstvu. Oni znaju pričati engleski zato što su bili u okruženju u kojemu se stalno pričalo na engleskom jeziku. S druge strane, mnogi ljudi studiraju ili rade u inostranstvu i nauče vrlo malo. To je zato što se druže s prijateljima iz svoje zemlje i ne vežbaju engleski. Dakle, ne morate nigde otputovati da biste dobro pričali engleski jezik. Morate se okružiti engleskim. Možete engleski vežbati s prijateljima, možete slušati engleski na iPodu dok nešto radite, vežbati na internetu i sl. Posvetite se cilju koji želite postići i napredovaćete brže

6. Nabavite kvalitetan materijal za učenje
Uobičajena fraza „vežbom do savršenstva“ daleko je od istine. Vežba samo pomaže da ono što vežbate zapamtite trajno. Ako vežbate netačne rečenice, usavršićete – netačne rečenice. Dakle, jako je važno učiti iz materijala koji su provereno kvalitetni.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kako se na engleskom kaze nasa fraza "ograditi se (od necega)"

Distance oneself (from)

  • The leader has recently distanced himself from the extremists in the party.
  • While it is possible to distance oneself from the international reputation of a government/state, an individual's relationship to his or her country is intrinsic—the term country refers to a nation's specific identity as a unique cultural group.
  • I feel also that I must distance myself from the beastly behaviour of all those leftie and liberal types [...]
 
Poslednja izmena:
Kako se prevodi "velocity"? Molim objašnjenje. Hvala.
У физици је српски еквивалент 'брзина', док се за 'speed' користи израз 'путна брзина'.

Брзина (velocity) је векторска физичка величина, што значи да за разлику од путне брзина (speed), која је скаларна, поред интензитета има и правац и смер. На пример, ако је путна брзина 60 км/ч, брзина је 60 км/ч северно, рецимо.

У општој употреби поменуте енглеске речи су синоними.
 
Poslednja izmena:
Upotreba (pravilnih) glagola

Have ili have got?

Možemo koristiti i jedno i drugo kada govorimo o posedovanju nečega ili da opišemo lične karakteristike:
She has got a bad temper = She has a bad temper.
We have a new car = We have got a new car.

Koristimo have, ne have got, kada govorimo o radnjama u izrazima poput: have lunch, have a bath, have difficulty, have fun, have an accident, have a holiday itd.

Have got obično ne koristimo u prošlosti ili budućnosti:
I usually have fun when I see Mark.
I had a pet rabbit when I was young.

Must ili have to?

Koristimo have to/must + infinitiv da kažemo da je nešto neophodno uraditi:

I must go to the hairdresser.

I have to go to school.

Mustse koristi samo u sadašnjosti. Have to koristimo za sva ostala vremena:

The last train was at midnight, so he had to leave early.

Have to često koristimo za pravila ili stvari za koje ostali ljudi misle da su neophodni:

I have to lose weight. ( the doctor told me to)

Must koristimo kada osećaj obaveze dolazi od govornika:

I must go to the doctor. ( I do not feel well)

Must not se koristi da se kaže da nešto nije dozvoljeno:

You must not smoke in here. ( it is not allowed)

Do not have se koristi da se izrazi nešto što nije neophodno uraditi:

I am on holiday. I do not have to work for two weeks.

Can, could, could not ili be able to?

Kada želimo da kažemo da neko ima sposobnost ili mogućnost da uradi nešto, obično koristimo can (za sadašnjost) ili could (za prošlost):

I could run 10 miles a day when I was young.

Be able to možemo da koristimo za sva vremena:

I will be able to run 10 miles a day if I practise enough.

Kada želimo da kažemo nešto o određenoj situaciji u prošlosti koristimo was/were able to. Ne koristimo could ( ali could not možemo):

Even though the restaurant was crowded we were able to find a table.

Can ili could možemo da koristimo da pitamo za dozvolu da uradimo nešto, ali u tom kontekstu ne možemo upotrebljavati be able to:

Can I ask you a quick question?

Say ili tell?

Tell uvek prati direktni objekat. Mi govorimo nekome nešto:

I am a film star.

She told me she was a film star.

Say nema direktni objekat :

She said she was a film star.

Ako koristimo objekat sa say moramo da koristimo i to:

She said to me that she was a film star.

Postoji i par izraza kada možemo koristiti tell bez objekta:

Tell a lie, tell the truth, tell a joke, tell a story, tell the time.

Make ili do?

Kao generalno pravilo, ako pričamo o poslu ili radu, koristimo do:

I do the shopping, the housework and I do a full-time job!

Ako pričamo o pravljenju ili stvaranju nečega, koristimo make:

I made that!

Uobičajeni izrazi sa make i do:

Make an appointment, the bed, a decision, an effort, an excuse, friends, fun of someone, a fuss, a mess, money, a noise, a phone call, a photocopy, a plan, progress, a promise, a suggestion,a trip.

Do your best, business, a course, exercise, someone a favour, homework, the shopping, sport, work.

Like ili as?

Like koristimo kada:

– Pitamo za opis ili informaciju o nečemu ili nekome: What is she like? She is very kind and patient.

– Želimo da kažemo da je nešto isto ili slično: She looks like Marilyn Monroe.

– Želimo da damo neki primer: Some names, like Alex or Pat, can be used for boys and girls.

As koristimo kada:

– Želimo da napravimo poređenje: He is not as tall as his brother.

– Želimo da opišemo nečiji posao ili ulogu: She is working as a web desinger at the moment.

Uporedimo:

I work as a teacher. ( I am a teacher)

Like a teacher, I work with all sorts of people. ( my job is similar to a teacher’s job)

Good ili well?

Good je pridev i ide pre glagola. Well je prilog i ide posle glagola:

He is a good artist.

He paints well.

Ponekad možemo koristiti well kao pridev u značenju u „in good health“:

I am not very well.

Well koristimo i sa past participom u nekim izrazima:

She is very well known.

Hope ili wish?

Koristimo ih kada želimo da iskažemo kako bi mi voleli da se stvari dešavaju.

Hope koristimo za nešto što mislimo da je moguće: I hope we can see you soon. (we might see you)

Wish + prošlo vreme koristimo za nešto što je malo verovatno ili nemoguće: I wish we could come to London again. ( we cannot come).

Wish + past perfect koristimo kada izražavamo kajanje za nečim što se desilo u prošlosti: I wish I had seen the job advert. ( I did not see the job advert)

Wish + would koristimo da kažemo da nam se ne sviđa nečije trenutno ponašanje, i da bismo voleli da se ta osoba ponaša drugačije: I wish you would let me know what you are thinking! (you do not let me know).
 
Poslednja izmena od moderatora:
Zdravo svima:)
Zainteresovana sam za dvojezne knjige Englesko-Sprskog ili Srpsko -Engleskog i pokusala sam da pronadjem nesto na netu,ali bezuspesno :( Laguna je imala neku ediciju dvojezicnih knjiga ,ali sada ih vise nemaju.Postoje knjige za decu ,ali to mi neodgovara.Bicu zahvalana svakome ko moze da mi pomogne da ih pronadjem.E-books dolaze u obzir naravno.Hvala unapred:)

- - - - - - - - - -
 
Poslednja izmena:
sledeci cas je Učenje prošlog vremena u engleskom

Kako da olakšate sebi učenje prošlog vremena

Verovatno ste i sami svesni činjenice da je prošlo vreme bitno u svakom jeziku da biste mogli da komunicirate i izražavate svoje ideje. Prošlo vreme u engleskom jeziku nije nikakav bauk. Razlikuje se od srpskog, ali to ne znači da je i teško. Ono što bih ja preporučila je da srpsku i englesku verziju prošlog vremena smestite u dve različite kutije u mozgu i nećete imati nikakvih problema.

Prvo je bitno da prošlo vreme povežete sa nekim logičnim pojmom iz prošlosti, kao što je na primer dinosaurus. Druga stvar je da shvatite da je to PROSTO vreme, zato se i zove PAST SIMPLE TENSE – prosto prošlo vreme.

Šta znači PROSTO prošlo vreme?

Znači da se potvrdni oblik izražava jednom rečju, za razliku od srpskog jezika u kome je ovo vreme složeno i potrebne su vam dve reči za izražavanje istog. Na primer: Ja SAM ŽIVELA u Kragujevcu, bi u engleskom glasilo: I LIVED in Kragujevac. Ovde je najbitnije ne prevoditi svaku reč ponaosob, već samo imati na umu da govorite o nečemu što se već dogodilo. Ako počnete da prevodite svaki detalj, jezik će izgubiti svaki smisao. Na primer: I am lived in Kragujevac, je ono što vas prvo privuče da kažete, ali setite se da AM IS ARE imaju veze samo sa sadašnjošću (I am a teacher./ She is happy.), a ne sa prošlošću. Dakle, ovo je PROSTO vreme za koje vam je u engleskom potrebna samo jedna reč tj. glagol!

Građenje prošlog vremena

U engleskom je problem što postoje dva načina za građenje prošlog vremena:

Kod pravilnih glagola, dodaje se nastavak -ED (na primer LIVED, WORKED, WANTED)
Kod nepravilnih treba naučiti drugu kolonu iz liste nepravilnih glagola (go-WENT-gone, get-GOT-got, fly-FLEW-flown) koju možete naći skoro u svakoj knjizi za učenje engleskog, kao i na internetu.
Ovo ne treba da vas plaši. Toliko je ljudi naučilo da govori pravilno, naučićete i vi.

Kako da znam da li je neki glagol pravilan ili ne?

Jednostavno naučite napravilne ili proverite u listi nepravilnih, u suprotnom, dodajte mu -ed nastavak. Ono što je najbitnije jeste vežba. Što više govorite i slušate, to će vam prirodnije zvučati. Postoje i neki trikovi uz pomoć kojih možete sebi olakšati učenje ovih glagola.

Na primer , glagol READ se u prošlom vremenu izgovara RED – kao crvena boja, pa ga možete osenčiti tom bojom. Glagol SEE se u prošlom vremenu izgovara “SO” – kao kuhinjska so… Isto tako ih možete grupisati i rimovati kao na primer BUY, CATCH, TEACH. Ovi glagoli se u prošlom vremenu izgovaraju “BOT” (bought), “KOT” (caught) i “TOT” (taught). Taj nastavak –UGHT se svuda izgovara po istom šablonu, kao što se iz priloženog može zaključiti.

Slično ovome, glagol FLY se u prošlom vremenu izgovara “FLU” (flew) , THROW se izgovara “TRU” (threw), BLOW kao “BLU” (blew)… Dakle, –EW se izgovara kao U), a poslednje pomenuti još možete osenčiti i plavom bojim pošto se isto izgovara kao plava boja. Najbitnije je da pronađete sopstvenu logiku i povežete pojmove sa bilo kojim rečima ili pojmovima bilo iz engleskog, srpskog ili nekog trećeg jezika. Bitno je slikovito sebi predstaviti svaki pojam i maksimalno ga uprostiti.

Kao što vidite, gramatika se može objasniti izuzetno prostim rečima i pojmovima i može biti laka za učenje, samo ako se malo više udubite u problematiku.

Postavljanje pitanja

Da biste postavili pitanje u prošlom vremenu potrebno je da znate da će vam u većini slučajeva zatrebati pomoćnik pod imenom DID (druga kolona od glagola DO) pa bi pitanje: “Da li si živela u Kragujevcu?”, u engleskom bi glasilo: Did you live in Kragujevac?

Zašto kažem u većini slučajeva? Zato što je to engleski jezik, a engleski ne bi bio engleski kada ne bi bilo izuzetaka od pravila. Ako želite da naučite jezik, jako je važno da budete strpljivi i da ne pokušavate da sve naučite odjednom. Bitno je da naučite kako jezik funkcioniše u 95% slučajeva, a za onih 5% ima vremena.

Takođe bih htela da istaknem (ili da vas podsetim) da u engleskom ne postoji posebna reč za DA LI – ovim se u engleskom izražava vreme u kome govorite.

Kao što možete primetiti, kada postavljate pitanja u prošlom vremenu, imate pomoćnika u prošlom vremenu, a glavna radnja je u osnovnom obliku tj. infinitivu. Smatrajte da kada biste postavili pitanje: “Did you lived in Kragujevac?”, ne bi bilo ispravno zato što je previše. To je kao da se ponavljate – did je već prošlo vreme; zašto biste duplirali!

Negiranje ili odričan oblik

Ovaj oblik funkcioniše kao i upitan. Ako želite da kažete: Ja nisam živela tamo = I didn’t live there, opet se javlja pomoćnik did+not i osnovni oblik glagola bez ikakvog nastavka zato što ste uz did već objasnili da govorite u prošlom vremenu.

Sada ste se uverili da gramatika može biti prilično laka, samo vam je potrebna mala pomoć i nekoliko smernica kako biste to i sami shvatili.
 
Обично се користи нешто једноставније, типа: Sorry, I didn't catch that. Постоје и фразе типа 'одлетеле су ми мисли', али ниједна тако универзална.
Ja sam preko nemackog dosla na ovu "genijalnu" misao.
U nemackom postoji izraz da je neko izgubio nit ( misao) i samo sam tako mogla da nadjem neki kao odgovarajuci izraz na engleskom.
Ne moze sve da se prevodi, jednostavno su i misli razlicite, ja se stvarno divim prevodiocima knjiga ( o poeziji i da ne govorim) koji tacno znaju
i razumeju sta i kako je neko zeleo neko nesto ne samo da kaze da i oseti, vidi.
 
Ja sam preko nemackog dosla na ovu "genijalnu" misao.
U nemackom postoji izraz da je neko izgubio nit ( misao) i samo sam tako mogla da nadjem neki kao odgovarajuci izraz na engleskom.
Ne moze sve da se prevodi, jednostavno su i misli razlicite, ja se stvarno divim prevodiocima knjiga ( o poeziji i da ne govorim) koji tacno znaju
i razumeju sta i kako je neko zeleo neko nesto ne samo da kaze da i oseti, vidi.
Ма, не знају ни они Хаха. Сигурно и они греше, али ми не приметимо. Уосталом, постоје и лоши преводи. Али, да, слажем се. То је стварно уметност. Добар преводилац је у и сам уметник и стваралац. Ја понекад поредим оригинал са квалитетним преводом, и каткад ми је то већа занимација од саме књиге.
 
I kod mene je isti slucaj:D
Prevodjenje je velika umetnost, mnogo se vrhunskih knjizevnika i pesnika bavilo i prevodjenjem, cak ( kod poezije, ali i Getea, Sekspira)
nije im jezik sa kojeg prevode bio i primaran strani
jezik nego su imali ( i imaju) taj fin osecaj za misao koja je pretocena u rec.

inace ja licno kad se pogubim u mislima obicno kazem da me fata Alcahajmer:D
 
Pozdrav svima,
Unapred se izvinjavam ukoliko slična tema postoji, ja nisam uspeo da pronađem ono što mi je potrebno.
Naime, da li neko zna koje su dobre škole engleskog jezika za odresle u Beogradu? Znam za "kolarac" i Institut za strane jezike u Jovanovoj ulici ali su tamo tečajevi počeli još 14. septembra pa mi je kasno da krenem, a trebalo bi što pre.

Dakle, po mogućnosti iz ličnog iskustva navedite dobre škole u centru grada.

Hvala unapred :)
 
Pozdrav svima na temi, zanima me da li neko možda ima engleski enciklopedijski elekronski rečnik da mi pošalje da skinem, tj. bio je po torrent-ima da sse skine ali nema seed-era tj. niko ga više ne uploaduje pa ako je neko skinuo neka slobodno pošalje...

- - - - - - - - - -

našao sam ovu sliku na netu i rečnik mi deluje pristojno
673272.jpg
 

Back
Top