Reljef ...

Šakal

Šakal

Elita
Poruka
17.385
Reljef – svi oblici, sve ravnine i neravnine na Zemlji, izložen vanjskim i unutrašnjim utjecajima



KORA – nastala endogenim i egzogenim silama



u početku – stijene su bile rastaljene, a Zemlja je imala tanak sloj sklon pucanju, no s vremenom se ohladila i nastala je zemljina kora



29% - kopno, 35% kontinentska masa



Površina zemlje – 510 000 000 km2



OBLICI U RELJEFU:

- UDUBLJENI – kotline i doline

- ISPUPČENI – gore, brda

- RAVNICE – dijelovi reljefa bez nagnutosti

Podjela prema nagnutosti padina:

- do 2°- ravnice

- 2-55° - različite vrste padina

- >55°- strmci ili litice

OSNOVNA PODJELA: kopno i podmorje:

PODMORJE:

- ŠELF – podmorje do 200 m koje se naslanja na zemljino kopno

- KONTINENTSKA PADINA – dio podmorja gdje završava kont. Masa (koju čine kopno, šelf i kontinentska padina)

- OCEANSKI BAZENI – najveći dio reljefa (oko 50 posto)

- DUBOKOMORSKI JARCI/BRAZDE – najdublji dijelovi od 7 do 11 km dubine



ZONALNA GRAĐA – presjek unutrašnjosti zemlje



ZEMLJA ima koru (tvrda), plašt (tek) i jezgru (tek)



KORA: tri tipa

- KONTINENTSKI– kopno, šelf i padina - 35%, 60-100 km „SiAl“ „granitni sloj“

- OCEANSKI – oceansko dno i bazeni – 53%, tanko, 20 km (do 5 km – vruće točke gdje probija magma (Havaji npr), „SiMa“ – „bazaltni sloj“

- PRIJELAZNI – kontakti litosfernih ploča, dubokomorski jarci – 12%



LITOSFERA – zemljina kora + moho sloj + gornji sloj plašta– više litosfernih ploča koje plutaju na magmi koja ih pomiče



MOHO SLOJ - većinom na oko 40 km – PLOHA DISKONTINUITETA – tu se mijenjaju karakteristike stijena i ublažava širenje potresnih valova – MOHOROVIČIĆEV SLOJ



PRAKOPNO „Pangea“ – kopno na jednom mjestu, dijeli se na dva dijela:

S – Laurazija – Sjeverna Amerika, Euroazija i Grenland

J – Gondvana – Južna Amerika, Indija, Afrika, Australija, Antarktika



KRETANJA LITOSFERNIH PLOČA:

SUBDUKCIJA – gdje idu jedna prema drugoj, oceanski tip lp se podvlači pod kont.

Japan – Pacifička pod Euroazijsku (najviše dubokomorskih jaraka)

Italija, Turska Grčka – Afrička pod Euroazijsku (potresi, vulkani)

Ande – Nazca pod Južnoameričku

Himalaja – Indijska ploča pod Euroazijsku
 
SPREADING – gdje se odmiču, nastaje pukotina kroz koju se izlijeva magma

Nastaju po sredini oceana gdje se u tlu izdižu ti planinski lanci – SREDNJEOCEANSKI HRPTOVI duljine do 60 000 km

MICANJE JEDNA PORED DRUGE – San Francisco



-gdje se jedna podvlači pod drugu – DESTRUKTIVNA GRAĐA - uništava reljef

-gdje se jedna odmiče od druge – KONSTRUKTIVNA GRAĐA – stvara se reljef

-gdje se jedna trlja o drugu – KONZERVATIVNA GRAĐA – nema promjena u reljefu



MINERALI – osnovna strukt. jed. stijena, sastoje se od iona i molekula, dva oblika:

KRISTALI (pravilne kristalne rešetke, najzastupljeniji)

AMORFNI MINERALI (nepravilna struktura)



Osnovne karakteristike – tvrdoća, sjaj, boja, elastičnost



-GRAĐA – najzastupljeniji Kisik, Silicij, Aluminij, Željezo, Kalcij, Natrij, K, Mg – 99% svih!



OSNOVNE SKUPINE

- SILIKATI (75% u zemljinoj kori)

- OKSIDI I HIDROKSIDI - kremen

- KARBONATI – kalcijev karbonat

- SAMORODNI ELEMENTI – samo od 1 elementa

STIJENE

- VULKANSKE/ERUPTIVNE – najzastupljenije

o DUBINSKE/INTRUZIVNE – u unutrašnjosti, prilikom sporog hlađenja – čvrsti

o POVRŠINSKE/EFUZIVNE – naglo izlj. magme na pov – porozne – razmaci

- SEDIMENTNE/TALOŽNE

o Površina, nastaju nakupljanjem dijelova razl. vrsta stijena ili živih org.

o MEHANIČKE/KLASTIČNE – meh. nakupljanje već prije stvrdnutih stijena

§ VEZANE – pješčenjak, konglomerat, breča

§ NEVEZANE – pijesak, šljunak, kršje

§ LITIFIKACIJA – prvi sloj se zbog mase, tlaka temp veže u čvrstu stijenu

o KEMOGENE – nastaje kristalizacijom iz otopina visoke koncentracije

§ NaCl – voda + viša temp – evaporacija – sol

o BIOGENE – nastaju taloženjem dijelova živih organizama

§ ZOOGENE I FITOGENE:

§ ORGANSKE I ANORGANSKE:

§ VAPNENAC – anorg. zoo/fit. ostaci živih bića (komadi kostura)

§ NAFTA – organski zoo/fit dijelovi, uz višu temperaturu i tlak

§ UGLJEN – organska fitogena, biljni ostaci

· LIGNIT

· SMEĐI UGLJEN

· KAMENI UGLJEN

· ANTRACIT



- METAMORFNE/PREOBRAŽENE – preobrazbom bilo koje vrste stijena

o Uz povišenu temperaturu i tlak se preobražuje, Vapnenac à Mramor

o Ne mijenja se vrsta nego slaganje i omjer minerala

RADIOKARBONSKA METODA – pokušava se simulirati protok vremena na izotopu 14C da bi se saznalo kada su pojedine stijene nastale



Geološka prošlost zemlje dijeli se na Ere, Periode i Epohe

 
ERE – prekambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik



PREKAMBRIJ – od 4, 5 mld.g. do 600 mil.g. – nastaje prvi život, a pri kraju dolazi do diferencijacije života (podjele na biljke i životinje)

PALEOZOIK – 600-250 mil.g – Periodi:

- Kambrji, Ordovicij, Silur, Devon, Karbon i Perm

- 2 orogeneze – stara ili gromadna gorja bogata rudama

o KALEDONSKA – najstarije reljefne mase – VB, Skandinavija, Kanada

o HERCINSKA – Ural, Apalačko gorje

MEZOZOIK – 250-70 mil.g, najdinamičniji razvoj života, dinosauri:

- Trijas, Jura, Kreda

KENOZOIK:

-TERCIJAR – 5 epoha, intenzivni kontakti LP – ALPSKA OROGENEZA (Alpe, Dinaridi, Himalaja, Ande, Kavkaz) – mlada, ulančana gorja

- KVARTAR:

- PLEISTOCEN: od 70m-15000 - ledena doba – Glacijali i interglacijali

- HOLOCEN – globalno zatopljenje, geološka epoha sadašnjice, taljenje ledenih kapa zbog čega je formirana obala (povećana za 100 m), promjene u vegetaciji, rijeke, sjedilački način života à Eufrat, Tigris, Nil, Ind, Žuta rijeka



SLOJEVI - nakupine minerala istih/sličnih karakteristika u pojedinom geol razdoblju (klima, drugi materijali i sl)



- poremećeni redoslijed slojeva – kad na njih djeluju BOČNE SILE

1) Kada bočne sile djeluju jedna prema drugoj, kora se izdiže i tvori BORU, koja ima

- SINKLINALU (udubljenje)

- ANTIKLINALU (ispupčenje)

- Brač, Hvar, Korčula, Biokovo

2) Kad bočne sile djeluju da se dio Zemljine kore spuštaju,uzdižu ili pomiče onda govorimo o RASJEDU.

- Ima RASJEDNU PUKOTINU (PARAKLAZU), PODINSKO i KROVINSKO KRILO

- 3 vrste:

o NORMALNI – kada je krovinsko dole a podinsko gore, ima skok

o REVERSNI – kada je krovinsko gore a podinsko dole, ima skok

o HORIZONTALNI kada se samo miču i trljaju, ima horizontalni pomak



TIMOR(HORST) – kad uslijed više rasjeda se počne izdizati, MEDVEDNICA

TEKTONSKA GRABA – kad se uslijed više rasjeda spušta u korito, MRTVO MORE

3) NAVLAKE kad jedan dio nasjedne na drugi



VULKANIZAM – pojava vezana za gibanja u litosferi, a riječ je o izlaženju magme na zemlju

MAGMA – pod tlakom želi izaći na zemlju

PODRUČJA – kontakti između litosfernih ploča, rasjedne pukotine, tanka zemljina kora…



NAČINI

- IZLJEVANJE – miran i spor proces, mali vulkanski oblici (Island)

- ERUPCIJA – nagli snažni proces, velike promjene, potresi, nastaju VULKANSKE KUPE

- ostale reakcije: vodena para, prašina, dim, VULKANSKE BOMBE (magma izbačena u zrak se stvrdne), LAPILI (materijali veličine šljunka)



DIJELOVI VULKANA – vulkanska kupa ili čunj, ognjište, dimnjak, krater, (parazitska kupa)

 
KALDERA – gornji dio se s vremenom zatvara i dolazi do pritiska pa može doći do eksplozije i uništavanja velikog dijela vulkana, a to zovemo Kaldera. (npr. Sveta Helena)



PACIFIČKI VATRENI KRUG/PRSTEN – najznačajniji vulkani/potresi

- Krakatau, Fuji, Popopcatepetl, Etna, Havaji (Vruća točka) – Mauna Loa i Kea



POPRANTE POJAVE:

- GEJZIRI – izbacivanje vruće vode – Old Faithful (svakih 65 min)

- FUMAROLE – otvori iz kojih suklja vodena para

- SOLFATARE (H2S) i MOFATE (CO2)



-većina vulkana je u podmorju na mjestima SPREADINGa



SEIZMIZAM – prati sve aktivnosti tektonike, koja je glavi uzrok potresa, ponekad i zbog vulkanizma ili urušavanja



HIPOCENTAR – mjesto nastanka potresa

EPICENTAR – mjesto točno iznad hipocentra



MAGNITUDA – količina oslobođene energije o kojoj ovisi jačina potresa



SEIZMIČKI AKTIVNI PROSTORI – Pac. Vat. Krug, mjesta s puno rasjeda



SEIZMOGRAF – sprava za mjerenje podrhtavanja zemlje

- 2 ljestvice:

o Richterova – 0-9 – mjeri količinu oslobođene energije

o Mercalli Cancani Siebergova – 0-12 – razornost



VANJSKI PROCESI – glavni pokretač – SUNCE

- snaga koja pokreće kruženje vode u prirodi

- snaga koja uzrokuje strujanje zraka

- snaga koja uzrokuje valove

-

POSLJEDICE EGZOGENIH PROCESA:

- MODELIRANJE

- APLANACIJA – uravnjivanje zemljine površine, snižavanje reljefa



- Vanjske sile (kiša, vjetar, led) uništavaju reljef



3 SKUPINE:

MEHANIČKO TROŠENJE STIJENA (EROZIJA

- pomoću v. sila dolazi do pucanja stijena i usitnjavanja

o velika dnevna razlika u temperaturi

o led u pukotinama se širi

o vjetar koji nosi pijesak

o udari mora

KEMIJSKO TROŠENJE (KOROZIJA)

- kada voda kemijski djeluje na stijene i otapa ih (pogotovo kada ima više kemikalija)

o npr. vapnenac (ugljična kiselina pojačava koroziju)

ORGANOGENO TROŠENJE

- mikroorganizmi koji luče različite organske kiseline i enzime i oni djeluju na stijene

- ili npr. bilje koje šire korijenje u stijenama

 
VRSTE EGZOGENIH PROCESA:

- PADINSKI – na padinama gdje reljef gubi stabilnost zbog Fg

- FLUVIJALNI – rijeke mijenjaju reljef mehaničkom i kemijskom snagom vode

- MARINSKI – utjecaj mora na formiranje obale mehaničkom i kemijskom snagom

- GLACIJALNI – djelovanje leda na podlogu, formiranje ledenjačkih oblika

- EOLSKI – djelovanje vjetra koji pokreće čestice koje modeliraju reljef

- KRŠKI – djelovanje na kršku podlogu (građenu od vapnenca) kem. djelovanjem vode

o stvaraju se podzemni oblici (špilje, pećine) i površinski oblici (škrape, jame, ponikve)



PADINSKI PROCESI:

- najčešće na padinama većim od 20°, stijene gube stabilnost i zbog Fg se spušta u nizinske dijelove

- DESTRUKCIJSKI OBLICI – oni koji ostanu nakon nekog padinskog procesa

- AKUMULACIJSKI OBLICI – oni koji se formiraju u dnu padine kao nakupina spuštenog materijala

- NAJČEŠĆI PROCESI:

o ODRONJAVANJE – stijene s nagibom većim od 55°, zbog npr. potresa, zamrzavanja se naglo odronjavaju

o STIJENSKE LAVINE – često u kombinaciji s pravim lavinama

o OSIPAVANJE – slično odronjavanju, ali je postepeno, materijal se spušta u nizinu

§ DESTRUKTIVNI OBLIK – TOČILO

§ AKUMULACIJSKI OBLIK – SIPAR

o KLIZIŠTA – često na mjestima gdje u podlozi ima gline – padaline prodiru do gline koja nabubri i pritišće sloj zemlje iznad koji otklizi u nizinu

o BUJICE – nisu stalni nego periodični vodotoci nastali padalinama, voda udubljuje JARUGE, i to zovemo DUBINSKOM EROZIJOM (KORAZIJOM)



FLUVIJALNI PROCESI:

- vodotoci su posljedica kruženja vode u prirodi

- voda temeljnica – voda u unutrašnjosti zemlje

o kad dođe do nepropusnih stijena onda se na tom sloju nataloži i izvire na površinu na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena

- velike rijeke su nastale u Holocenu i sa sobom su nosile puno materijala i puno promijenile reljef

- SAVA – nekoć prolazila kroz tektonsku grabu ali je u nju nasula hrpu materijala i to se zove NAPLAVNA RAVAN

- LONJSKO POLJE – NAPLAVNA RAVAN (neznatno niše od toka rijeke Save)



DIJELOVI VODOTOKA

- GORNJI TOK onaj bliže izvoru, po padinama, brz i jak protok vode, dubinska erozija jača od bočne – sposobnost komadanja i oblikovanja većih stjena – ŠLJUNAK/OBLUTCI

o VODOPAD – voda u slobodnom padu u nizinski dio

o SLAP – voda se preljeva preko stijena

§ kada je podloga od stijena različitih po tvrdoći voda samo spusti ovaj mekši dio i nastaje vodopad

§ rasjed – nastaje vodopad

§ sedrena barijera – dolazi do taloženja otopljenog vapnenca koji stvara barijere (PLITVICE)







 
- SREDNJI TOK – smanjena nagnutost i brzina, slabija transporta moć, jednaka dubinska i bočna erozija (koja jača)

o MEANDRIRANJE - stvaranje velikih zavoja u rijekama – kada riječna matica (dio vodotoka gdje je protok najjači i najbrži, po sredini) naiđe na prepreku i skrene prema jednoj obali te erodira tu obalu

o MRTVAJA – oblik nastao zatrpavanjem meandra – rječno jezero (Jarun, Bundek)



- DONJI TOK – slab protok, nema transportne snage vode, nastaje AKUMULACIJA:

o SPRUDOVI – akumulacije pijeska i šljunka u donjem toku rijeke, ako izađe na površinu zove se riječni otok, ADA

o DELTE – akum. oblici gdje rijeka nasipava još materijala u more i tamo nastavlja više svojih tokova, promjenjive su zbog valova i struje (Mississippi)





- RIJEČNE DOLINE – rijeke svojim meh i kem utjecajem stvaraju različite reljefne oblike, reljefno su predisponirane (postoji predispozicija da će kroz neki prostor teći rijeka i stvoriti riječnu dolinu)

o USKE I DUBOKE – KANJONI – gornji tok, čvrsta podloga – dubinska erozija

o PLITKE I ŠIROKE – KOTLINE – donji tok, mekša podloga – bočna erozija

- riječne doline se šire od izvora prema ušću

- RIJEČNE TERASE – nekadašnji stepeničasti nivoi toka rijeka



MARINSKI PROCESI:

- na kontaktu obale i mo0ra

- modeliranje obalom mehaničkom (valovi) i kemijskom (korozija) snagom

- mehanička snaga – značajnija – ABRAZIJA – utjecaj valova na modeliranje obale

- glavni pokretač valova – vjetrovi (nastaju zbog razlike u tlaku i temperaturi)

- valovi mogu pokretati i do 60 tona mase

- NPR: obala VB – svjetionik preseljen u unutrašnjost

- NPR: Helgoland (njem. otok u sj. moru) u zadnjih 1000 godina sa 100 na 1 km2



1) ABRAZIJSKI (EROZIJSKI) OBLICI:

- KLIF strmci iznad 50° nastali valovima

- POTKAPINA udubljenje ispod klifa nastalo i meh. i kem. djelovanjem

- ABRAZIJSKA TERASA klif se pomiče u nazad, mogu zaostati hridi i grebeni (jer se klif sastoji od više stijena, neke se tope a neke ne)

- Hridi – stijene koje vire iznad razine mora

- Grebeni – stijene koje su ispod razine mora



- ABRAZIJSKA SERIJA – kako se mijenja oblik uslijed djelovanja valova

- MLATOVI – udarci valova, postaju vidljivi kad se valovi približe obali, smanjuju snagu zbog trenja s podlogom



2) AKUMULACIJSKI OBLICI:



- akumulacije pijeska – SPRUDOVI

- ako je iznad razine mora – LITORALNI KORDON (BAR) – pješčani otoci paralelni s obalom, dugački do 100 kilometara (Meksički Zaljev), rade različite oblike:

a) zaljev zatvoren litoralnim kordonom – LAGUNA (katkad koraljnim grebenom)

b) zatvoreno, potopljeno riječno ušće – LIMAN

- pješčani poluotok nastao valovima i m. strujama – KOSA (Zlatni rat)

- oblik kada valovi akum. pijesak između kopna i otoka – PREVLAKA (Primošten)

 
GLACIJALNI PROCESI:

- pojavljuje se na prostorima pod stalnim ledom

- glavna podjela: ledenjaci i ledenjački pokrovi

- Antarktika, Grenland, Himalaje, Alpe, Ande

- u Pleistocenu je bio veći ledeni pokrov (zadnje ledeno doba)

- sjeverna ledena kapa sezala je do srednje Europe

- Kanada

- Radom leda nastaju razni ledenjački oblici (V. Jezera u SADu)

LEDENJAČKI LED:

- teži od običnog jer je istisnuta veća količina zraka

- zrnata struktura

- stvara se iznad SNJEŽNE GRANICE, zamišljene linije iznad koje je tijekom jedne godine palo više snijega nego što se moglo otopit (6000 m u tropima, 3000 kod nas, nadmorska visina kod polarnica)

- drugi naziv „FIRN“

- kako se stvara: više slojeva leda- donji sloj leda zbog pritiska postaje zrnat, ponekad i voda ulazi u donji sloj i djeluje kao vezivno tkivo

LEDENJACI

- iznad snježne granice

PODLOGE:

- udubljenje od kuda led kreće prema padini – CIRK

- kada se spušta niz padinu, ledenjačka dolina (U)– VALOV

DIJELOVI:

- akumulacija firna u cirku

- tijelo ledenjaka dok se pokreće

- jezik ledenjaka – zadnji dio – tu se događa taljenje ili ABLACIJA

PREPREKE:

- ako dođe do prepreka, led puca i nastaju LEDENJAČKE PUKOTINE

- kroz te rupe ulazi voda i teče ispod leda, izlazi na jezik - LEDENJAČKI POTOK

MORENE:

- TIL – ledenjački stijenski materijal, taloži se na rubovima

- MORENE – akumulacije tila u ledenjaku

- RUBNE MORENE – na rubovima ledenjaka

- kad se stapaju dva ledenjaka, dvije rubne morene se spajaju u središnju

- pri topljenju leda, til se skuplja, polukružno zatvara jezik - ZAVRŠNA MORENA

- na tim mjestima od ledenjačkih potoka nastaju LEDENJAČKA JEZERA

RAZNO:

- brzina ledenjaka – 5 metara na dan

- najbrži na površini po sredini

- ako ulaze u more – od njih se odvajaju komadi leda – ICEBERG (1/10 vani)



LEDENJAČKI POKROVI:

- prekriva velike površine

- INLAND ICE – miče se od središta prema periferiji (Grenland i Antarktika)

- 2 tipa:

- GRENLAND:kada led ne ide preko rubova, samo centralni dio je pod ledom, samo ledenjaci sežu do rubova, odvajaju se icebergovi

- ANTARKTIKA:cijelo kopno i manji dio priobalnog prostora, led je debeo u centralnom dijelu do 4000 m, kad taj led zađe malo dublje u more, otkida se dio i nastaju SANTE (za razliku od Iceberga nastaju otkidanjem a ne odvajanjem)



 
EOLSKI PROCESI:

- najdinamičniji reljef na zemlji

- pustinje čine 20% kopna

- pustinje ovise o manje od 250 mm, tj. litara godišnje

- najveća Sahara – 9000000 km2

- Sahara, Gobi, Kalahari, Namib…

- zbog malo vlage i puno sunca dolazi do usitnjavanja i pucanja stijena do zrnca pijeska

- uništavanje površine česticama pijeska – KORAZIJA

- destrukcijski oblici – DEST. PUSTINJE – ostala samo stijenska podloga

- akumulacijski oblici – AKU. PUSTINJE – velike akumulacije pijeska

Vrste pustinja:

- HAMADA – pustinje s kojih je pijesak odnesen i ostala je samo stijenska podloga

- ERG (AF) ili KUM (AZ) – pješčane pustinje

- TAKIR – glinovite pustinje – popucala i isušena glina (zbog sunca)



1) DESTRUKCIJSKI OBLICI:

- GUR – čudni oblici nastali djelovanjem korazije

- najjače djelovanje na 1 do 2 metra

- KAMENI MOST – pijesak je istrošio samo unutrašnji dio stijene

2) AKUMULACIJSKI OBLICI

- osim korazije i DEFLACIJA – ispuhivanje sitnih čestica iz pješčanih pustinja (mikroskopske – 0,002 do 0,05 mm – npr. Prapor ili Les)

- stalne pješčane oluje izdižu te sitne čestice jako daleko, čak do Europe



PJEŠČANE PUSTINJE:

- različiti oblici – najviše ima DINA – pješčana uzvišenja s odrezanim vrhom

- često se nižu jedna za drugom, nekoliko desetaka kilometara

- BARHANA – polumjesečasti posebni oblik dine – brže može ići sredina ili-ili rubovi /(/, ovisi koji dio je vlažniji

- RIPPLMARK – mala uzvišenja na pijesku koja podsjećaju na vodu

- GARMADA – voda temeljnica u dinama koja vlaži pijesak i zbog koje su neki dijelovi stalni

- VADI – suha riječna korita u pustinjama – u pleistocenu su bile plodne rijeke, ali se klima pomaknula za stepenicu toplije i sada su vadi, kada padne puno padalina, ponovo mogu postati rijeke
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top