Прочитајте како су се иживљавале хрвати, по сопственом признању, али, све то је ипак легитимна акција. Нема везе што се рарди о иживљавању, садизму, резање вратова старих Српкиња, све је то легитимно за већи део хрвата и 'демократа'.
------------------------------------------------------
U optužnici Ademi-Norac 'Medački džep' legitimna akcija, a ne zločinački pothvat
ZAGREB - Generali Rahim Ademi i Mirko Norac terete se po zapovjednoj odgovornosti za nasumično granatiranje i jer nisu spriječili zločine u akciji „Medački džep” 1993. koja se u optužnici tretira kao legitimna vojna akcija, a ne zločinački pothvat, kako je to bilo pred Haškim sudom, doznaje se danas u Državnom odvjetništvu RH (DORH).
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan potvrdio je Hini da se, za razliku od haške optužnice u kojoj se Ademija i Norca teretilo za sudjelovanje u zločinačkom pothvatu s ciljem progona i etničkog čišćenja srpskog stanovništva, u „hrvatskoj optužnici” akcija tretira kao oslobađanje okupiranog teritorija, odnosno legitimna vojna akcija.
ADEMIJU PRIJETI 12 GODINA ZATVORA
„U našoj optužnici samo se u jednom manjem dijelu optuženima stavlja na teret da su zapovjedili prekomjerno neselektivno granatiranje, a u najvećem dijelu ih se tereti za tzv. garantnu zapovjednu odgovornost, odnosno da su znali i mogli znati za zločine, ali ih nisu spriječili, iako su to bili dužni učiniti”, objasnio je Kvakan, koji će, kako se neslužbeno doznaje, najvjerojatnije s još dvojicom tužitelja zastupati optužbu na suđenju dvojici generala.
Po njegovim riječima, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte osobno je pristala na odustajanje od teze o zločinačkom pothvatu.
Na suđenju, koje će na zagrebačkom Županijskom sudu voditi sudac Marin Mrčela, tužiteljstvo će predložiti saslušanje 140 svjedoka, među kojima i pripadnika UN-a koji su nakon akcije Hrvatske vojske došli na područje Medačkog džepa te nekih svjedoka iz Srbije. Uz to, na sudu će predočiti brojnu dokumentaciju prikupljenu tijekom haške istrage.
Optužnicu protiv Norca i Ademija zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je krajem prošle godine, više od godinu dana nakon što je Haški sud predmet ustupio hrvatskom pravosuđu. U tom razdoblju zagrebačko tužiteljstvo je optužnicu prilagođavalo zakonima i standardima hrvatskog pravosuđa.
Ademija i Norca se tereti za nasumično granatiranje područja Medačkog džepa, uključujući civilne ciljeve te jer nisu spriječili ubijanja i mučenja civila i zarobljenika te pljačku i razaranje.
Prema optužnici, koja je s Haagom konačno usuglašena početkom studenoga, u akciji „Medački džep” pa do povlačenja HV-a s tog područja, odnosno od 9. do 17. rujna 1993. ubijeno je 30-ak civila i zarobljenika
Tužiteljstvo je protiv optuženih zatražilo pritvor zbog osobito teških okolnosti kaznenog djela. „U ovakvim slučajevima pritvor se gotovo uvijek predlaže”, kazao je Kvakan. Dodao je da se u postupcima za ratne zločine pritvor do sada nije tražio u samo četiri slučaja - protiv dvojice Srba optuženih u Bjelovaru, jednog u Vukovaru te Krunoslava Fehira koji je, zajedno s Branimirom Glavašem osumnjičen za zločine protiv osječkih Srba, civila 1991.
Prema optužnici, koja je s Haagom konačno usuglašena početkom studenoga, u akciji „Medački džep” pa do povlačenja HV-a s tog područja, odnosno od 9. do 17. rujna 1993. ubijeno je 30-ak civila i zarobljenika.
Ademija se tereti kao zapovjednika Zbornog područja Gospić, a Norca kao zapovjednika 9. gardijske motorizirane brigade, te zapovjednika Sektora 1, posebne operativno-taktičke grupe osnovane za potrebe akcije.
U optužnici se tvrdi da su granatirani vojni, ali i civilni ciljevi u Divoselu, Čitluku, Počitelju i Metku, pri čemu je poginulo pet civila i uništeno osam kuća. Nadalje se navodi da su se najteži zločini dogodili prilikom ulaska hrvatskih postrojbi u sela na tom području, posebice nakon naredbe o povlačenju.
U optužnici se navodi da je ispred svoje kuće u Čitluku ubijena 84-godišnja slijepa Bosiljka Bjegović, a u podrumu kuće Ljubica Kričković-Živčić i njena sestra Sara Kričković. Njima su prerezani vratovi, kao i Mili Savi Rajčević.
U istom je mjestu s najmanje 24 hica ubijen i Đuro Krajnović. U Čitluku, Divoselu, Lazinu i Rajčeviću žrtve zločina su bili Nikola Vujnović, Momčilo Vujnović, Ljiljana Jelača, Milan Matić, Nikola Jerković, Anđa Jović i Ankica Vujnović. U Čitluku su ubijeni Nedeljko i Stana Krajnović, čija su tijela zapaljena.
U razdoblju od 13. do 14. rujna ubijeni su Milka Bjegović, Mile Pejnović, Dmitar Jović, Mara Jović, Đuro Vujnović i Stevo Vujnović. U dvorištu kuće u Počitelju ubijena je Boja Pjevač kojoj su potom odrezana tri prsta, a u mjestu Rajčevići hrvatski vojnici su, prema optužnici, retardiranog Milana Rajčevića vezali za automobil i vukli, potom vezali između dva stabla, gađali ga noževima i na kraju zapalili.
U optužnici se navodi i da su hrvatski vojnici zlostavljali petoricu zarobljenih srpskih vojnika te ubili trojicu - Milana Jovića, Danu Krivokuću i Dragana Pavlica. Prema nagađanjima tiska, suđenje bi moglo početi krajem veljače. Ademi se nalazi na slobodi, a Norac je u zatvoru, gdje služi 12-godišnju kaznu zbog zločina nad civilima na gospićkom području 1991. (Hina)
------------------------------------------------------
U optužnici Ademi-Norac 'Medački džep' legitimna akcija, a ne zločinački pothvat
ZAGREB - Generali Rahim Ademi i Mirko Norac terete se po zapovjednoj odgovornosti za nasumično granatiranje i jer nisu spriječili zločine u akciji „Medački džep” 1993. koja se u optužnici tretira kao legitimna vojna akcija, a ne zločinački pothvat, kako je to bilo pred Haškim sudom, doznaje se danas u Državnom odvjetništvu RH (DORH).
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan potvrdio je Hini da se, za razliku od haške optužnice u kojoj se Ademija i Norca teretilo za sudjelovanje u zločinačkom pothvatu s ciljem progona i etničkog čišćenja srpskog stanovništva, u „hrvatskoj optužnici” akcija tretira kao oslobađanje okupiranog teritorija, odnosno legitimna vojna akcija.
ADEMIJU PRIJETI 12 GODINA ZATVORA
„U našoj optužnici samo se u jednom manjem dijelu optuženima stavlja na teret da su zapovjedili prekomjerno neselektivno granatiranje, a u najvećem dijelu ih se tereti za tzv. garantnu zapovjednu odgovornost, odnosno da su znali i mogli znati za zločine, ali ih nisu spriječili, iako su to bili dužni učiniti”, objasnio je Kvakan, koji će, kako se neslužbeno doznaje, najvjerojatnije s još dvojicom tužitelja zastupati optužbu na suđenju dvojici generala.
Po njegovim riječima, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte osobno je pristala na odustajanje od teze o zločinačkom pothvatu.
Na suđenju, koje će na zagrebačkom Županijskom sudu voditi sudac Marin Mrčela, tužiteljstvo će predložiti saslušanje 140 svjedoka, među kojima i pripadnika UN-a koji su nakon akcije Hrvatske vojske došli na područje Medačkog džepa te nekih svjedoka iz Srbije. Uz to, na sudu će predočiti brojnu dokumentaciju prikupljenu tijekom haške istrage.
Optužnicu protiv Norca i Ademija zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je krajem prošle godine, više od godinu dana nakon što je Haški sud predmet ustupio hrvatskom pravosuđu. U tom razdoblju zagrebačko tužiteljstvo je optužnicu prilagođavalo zakonima i standardima hrvatskog pravosuđa.
Ademija i Norca se tereti za nasumično granatiranje područja Medačkog džepa, uključujući civilne ciljeve te jer nisu spriječili ubijanja i mučenja civila i zarobljenika te pljačku i razaranje.
Prema optužnici, koja je s Haagom konačno usuglašena početkom studenoga, u akciji „Medački džep” pa do povlačenja HV-a s tog područja, odnosno od 9. do 17. rujna 1993. ubijeno je 30-ak civila i zarobljenika
Tužiteljstvo je protiv optuženih zatražilo pritvor zbog osobito teških okolnosti kaznenog djela. „U ovakvim slučajevima pritvor se gotovo uvijek predlaže”, kazao je Kvakan. Dodao je da se u postupcima za ratne zločine pritvor do sada nije tražio u samo četiri slučaja - protiv dvojice Srba optuženih u Bjelovaru, jednog u Vukovaru te Krunoslava Fehira koji je, zajedno s Branimirom Glavašem osumnjičen za zločine protiv osječkih Srba, civila 1991.
Prema optužnici, koja je s Haagom konačno usuglašena početkom studenoga, u akciji „Medački džep” pa do povlačenja HV-a s tog područja, odnosno od 9. do 17. rujna 1993. ubijeno je 30-ak civila i zarobljenika.
Ademija se tereti kao zapovjednika Zbornog područja Gospić, a Norca kao zapovjednika 9. gardijske motorizirane brigade, te zapovjednika Sektora 1, posebne operativno-taktičke grupe osnovane za potrebe akcije.
U optužnici se tvrdi da su granatirani vojni, ali i civilni ciljevi u Divoselu, Čitluku, Počitelju i Metku, pri čemu je poginulo pet civila i uništeno osam kuća. Nadalje se navodi da su se najteži zločini dogodili prilikom ulaska hrvatskih postrojbi u sela na tom području, posebice nakon naredbe o povlačenju.
U optužnici se navodi da je ispred svoje kuće u Čitluku ubijena 84-godišnja slijepa Bosiljka Bjegović, a u podrumu kuće Ljubica Kričković-Živčić i njena sestra Sara Kričković. Njima su prerezani vratovi, kao i Mili Savi Rajčević.
U istom je mjestu s najmanje 24 hica ubijen i Đuro Krajnović. U Čitluku, Divoselu, Lazinu i Rajčeviću žrtve zločina su bili Nikola Vujnović, Momčilo Vujnović, Ljiljana Jelača, Milan Matić, Nikola Jerković, Anđa Jović i Ankica Vujnović. U Čitluku su ubijeni Nedeljko i Stana Krajnović, čija su tijela zapaljena.
U razdoblju od 13. do 14. rujna ubijeni su Milka Bjegović, Mile Pejnović, Dmitar Jović, Mara Jović, Đuro Vujnović i Stevo Vujnović. U dvorištu kuće u Počitelju ubijena je Boja Pjevač kojoj su potom odrezana tri prsta, a u mjestu Rajčevići hrvatski vojnici su, prema optužnici, retardiranog Milana Rajčevića vezali za automobil i vukli, potom vezali između dva stabla, gađali ga noževima i na kraju zapalili.
U optužnici se navodi i da su hrvatski vojnici zlostavljali petoricu zarobljenih srpskih vojnika te ubili trojicu - Milana Jovića, Danu Krivokuću i Dragana Pavlica. Prema nagađanjima tiska, suđenje bi moglo početi krajem veljače. Ademi se nalazi na slobodi, a Norac je u zatvoru, gdje služi 12-godišnju kaznu zbog zločina nad civilima na gospićkom području 1991. (Hina)
