- Poruka
- 360
Hrvatska lider na tržištu od 30 milijuna ljudi u CEFTA-i
19.12.2006 12:24:00 | Izvor: Radio 101
Tjedan dana prije zakazanog svečanog potpisivanja sporazuma o Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA) hrvatski pregovarači tvrde da će taj sporazum, o kojem se dosad govorilo isključivo s političkog aspekta, Hrvatskoj u gospodarskom smislu osigurati ulogu lidera u regiji jugoistočne Europe, odnosno na tržištu od oko 30 milijuna ljudi.
Prije toga morao se ipak rasplesti politički dio priče koji se cijelo vrijeme vrti oko zemalja bivše Jugoslavije, iako u CEFTA-u ulaze i Albanija i Moldavija. Potiho prolazi i priključivanje Crne Gore, Makedonije i Kosova, jer su posljednjih godinu dana u žiži najžešćih rasprava gospodarski odnosi Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Tako će se tek u trenutku objave ovog teksta znati hoće li BiH uopće pristupiti CEFTA-i, dok je Srbija tek prije nekoliko dana nevoljko najavila da će potpisati sporazum, ali da neće odustati od toga da njezina duhanska industrija dobije posebnu zaštitu.
Na hrvatskoj strani, pak, ističu da ustupaka više nema ni Srbiji, kao ni BiH koja ih je i u sklopu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koristila tri godine namećući Hrvatskoj carine, a Hrvatska nije odgovorila istim mjerama. BiH sada kao uvjet ulaska u CEFTA-u traži uvođenje nameta za 50 posto hrvatskih poljoprivrednih proizvoda koje domaći proizvođači izvoze u tu zemlju, što su još veće restrikcije od onih koje je nametnula za provođenja bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini. Što se tiče Srbije, naši sugovornici napominju da nije Hrvatska jedina kojoj su neprihvatljivi izuzeci za tamošnje duhanske proizvođače, koji su ustvari multinacionalne kompanije, nego se povlaštenom položaju protive i još neke zemlje koje bi trebale činiti CEFTA-u.
Što god se po tim pitanjima dogodilo u sljedećih tjedan dana, CEFTA je, ističe pomoćnik ministra gospodarstva za međunarodne odnose Igor Lučić, prilika za hrvatsko gospodarstvo, iako ne isključuje ni političku važnost te asocijacije. On napominje da CEFTA može biti važna za političku stabilizaciju, ali kroz to se opet šalje poruka ulagačima da je sigurno i poželjno ulagati u regiju, pa bi u tom smislu članstvo u CEFTA-i ostalima moglo biti važnije nego Hrvatskoj, koja ima status zemlje kandidata za ulazak u EU.
No, Hrvatska, po njegovom mišljenju, može gospodarski profitirati, za što su najbolji pokazatelji učinci njezinog trogodišnjeg članstva u toj asocijaciji. Tako je od stupanja Hrvatske u CEFTA-u, od 2003. do 2005. godine za 60 posto, odnosno za gotovo 800 milijuna kuna povećana robna razmjena s ostalim članicama. Pri tome je rastao izvoz iz Hrvatske, ali i uvoz, priznaje Lučić, no kroz sve to Hrvatska proizvodnja postala je kvalitetnija i konkurentnija. Zato sada novim potpisivanjem sporazuma dobiva priliku kao najrazvijenija zemlja u regiji plasirati svoje proizvode, znanja, tehnologije i investicije na tržište koje će u trenutku potpisivanja sporazuma imati 60 milijuna stanovnika.
19.12.2006 12:24:00 | Izvor: Radio 101
Tjedan dana prije zakazanog svečanog potpisivanja sporazuma o Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA) hrvatski pregovarači tvrde da će taj sporazum, o kojem se dosad govorilo isključivo s političkog aspekta, Hrvatskoj u gospodarskom smislu osigurati ulogu lidera u regiji jugoistočne Europe, odnosno na tržištu od oko 30 milijuna ljudi.
Prije toga morao se ipak rasplesti politički dio priče koji se cijelo vrijeme vrti oko zemalja bivše Jugoslavije, iako u CEFTA-u ulaze i Albanija i Moldavija. Potiho prolazi i priključivanje Crne Gore, Makedonije i Kosova, jer su posljednjih godinu dana u žiži najžešćih rasprava gospodarski odnosi Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Tako će se tek u trenutku objave ovog teksta znati hoće li BiH uopće pristupiti CEFTA-i, dok je Srbija tek prije nekoliko dana nevoljko najavila da će potpisati sporazum, ali da neće odustati od toga da njezina duhanska industrija dobije posebnu zaštitu.
Na hrvatskoj strani, pak, ističu da ustupaka više nema ni Srbiji, kao ni BiH koja ih je i u sklopu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koristila tri godine namećući Hrvatskoj carine, a Hrvatska nije odgovorila istim mjerama. BiH sada kao uvjet ulaska u CEFTA-u traži uvođenje nameta za 50 posto hrvatskih poljoprivrednih proizvoda koje domaći proizvođači izvoze u tu zemlju, što su još veće restrikcije od onih koje je nametnula za provođenja bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini. Što se tiče Srbije, naši sugovornici napominju da nije Hrvatska jedina kojoj su neprihvatljivi izuzeci za tamošnje duhanske proizvođače, koji su ustvari multinacionalne kompanije, nego se povlaštenom položaju protive i još neke zemlje koje bi trebale činiti CEFTA-u.
Što god se po tim pitanjima dogodilo u sljedećih tjedan dana, CEFTA je, ističe pomoćnik ministra gospodarstva za međunarodne odnose Igor Lučić, prilika za hrvatsko gospodarstvo, iako ne isključuje ni političku važnost te asocijacije. On napominje da CEFTA može biti važna za političku stabilizaciju, ali kroz to se opet šalje poruka ulagačima da je sigurno i poželjno ulagati u regiju, pa bi u tom smislu članstvo u CEFTA-i ostalima moglo biti važnije nego Hrvatskoj, koja ima status zemlje kandidata za ulazak u EU.
No, Hrvatska, po njegovom mišljenju, može gospodarski profitirati, za što su najbolji pokazatelji učinci njezinog trogodišnjeg članstva u toj asocijaciji. Tako je od stupanja Hrvatske u CEFTA-u, od 2003. do 2005. godine za 60 posto, odnosno za gotovo 800 milijuna kuna povećana robna razmjena s ostalim članicama. Pri tome je rastao izvoz iz Hrvatske, ali i uvoz, priznaje Lučić, no kroz sve to Hrvatska proizvodnja postala je kvalitetnija i konkurentnija. Zato sada novim potpisivanjem sporazuma dobiva priliku kao najrazvijenija zemlja u regiji plasirati svoje proizvode, znanja, tehnologije i investicije na tržište koje će u trenutku potpisivanja sporazuma imati 60 milijuna stanovnika.
