Tvrdjave u Srbiji

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Mikowiny:
Da pokrenemo temu o tvrdjavama u Srbiji
gde ćemo postaviti informacije ( tekst / fotografije ) ili linkove o njima?!

Za početak:

Beogradska tvrdjava:
- http://www.beogradskatvrdjava.co.yu
- http://razgledanje.tripod.com/tvrdjava/

Petrovaradinska tvrdjava
- htt://www.peterwardein.com

nishka tvrdjava
pirotsko kale
i josh milion zapushtenih u mom kraju...


skoro jedan lik iskopo na jednoj planinchini ostatke tvrdjave i u njoj crkvu...
nazalost, nemam linkove :(
 
Jel ovo tema , ko vise zna tvrdjava , ili sluzi da bi se sve nase tvrdjave, bar one koje nisu toliko zapustene, prikazale ovde na jednom mestu( mislim na slike) ?
Jel zna neko koja zemlja u Evropi ima najvise tvrdjava po svojoj velicini!
Jel istina da je Ceska?
 
Tvrđava u Baču,ali je nažalost kao i mnoge druge tvrđave u Srbiji zapuštena. :cry:
 

Prilozi

  • mm.jpg
    mm.jpg
    81,4 KB · Pregleda: 42
Tvrđava je više puta rušena i obnavljana.Čini mi se da je u ovakvom obliku sagradio mađarski kralj Karlo Robert.Ali neki podaci govore da je posećivao i Matija Korvin.Nadam se da će je obnoviti.Postoje neki pregovori sa Austrijancima i Mađarima.Mada moguće je da će se to završiti samo na pregovorima.Skeptik sam po tom pitanju.
 
ПИРОТСКИ ГРАДИЋ

Историја и легенде– Нема поузданих података када је изграђен градић, један од симбола Пирота. Претпоставља се да је тврђавица пастојала и пре Косовског боја, дакле пре 1389. године.

О томе ко је градио Градић (или "Кале", како сe често назива овај објекат ) не зна се готово ништа. У народу пиротског краја постоји легенда која градњу тврђавице везује за име војаоде Момчила, па отуда и назив "Момчилов град". По народном предању Момчило је био храбри српски витез чије је седиште било у Градићу. Ту је он столовао, борио се и погинуо. Судећи међутим, према неким записима Момчило је био хајдучки старешина, пореклом можда из Пирота или околине. Он је касније служио као најамник у византијској војсци и у српској војсци, тачније у војсци цара Душана.

Путописци o Градићу – Легенда о војводи Момчилу није једина када је реч о Градићу. Са колена на колено у овом крају преноси се предање да је у тврђави живео и Милош Обилић, чувени јунак из Косовског боја.

(Прича о којој је реч није новог датума. Забележио ју је путописац Стеван Герлах, када је 1578. године прошао кроз Пирот. Предање има корене у чињеници да је Лазар Хребељановић годину дана пре Косовског боја упутио свога зета Вука Бранковића на челу 15.000 војника, са циљем да помогне Димитрију Војихновићу да од Турака поврати Пирот. Народ је у причи Милоша Обилића прогласио Лазаревим зетом, па је тако настала лагенда о Обилићевом столовању у Градићу).

Готово да није било путописца који, у време робовања овог краја под Турцима, не помиње пиротску тврђаву. у неким описима Пирот је варош која није ограђена "али има градић на челном крају, опасан с једне стране реком, а с друге великом баром".

Градић у путописима помињу и многи други пролазници и намерници, уз напомену да је тврђавнца доста оштећена, рушена и непоправљена.

Даља судбина тврђавице – У годинама непосредно пре ослобођења 1877. године, Турци су Граднћ користили као барутни магацин. Повлачећи се из Пирота поменуте године, они су барут запалили, али оштећења на тврћавнци нису била велика.
По други пут градић је оштећен за време српско-бугарског рата 1885. године.

(Приликом повлачења са положаја код Пирота, један од команданата српске војске, пуковник Хорстинг, наредио је да се барутни магацин у градићу дигне у ваздух како га Бугари не би заузели. експлозија је била веома јака и чула се далеко од Пирота. Савременици су забележили да су по граду попуцали зидови на кућама и окна на прозорима. Чак је записано у црквеним књигама да је једна жена чувши експлозију, умрла од страха. Дуго се после тога говорило: "Това је било тегај, кад пуче Калето")

Градић је био дуго запуштен. Тек крајем 70-тих година ХХ века почео је поступак рестаурације са циљем да се овом споменику средњовековне културе врати првобитни изглед.

Преузето из књиге: Томислав Г. Панајотовић, Пирот кроз векове, Пирот, 1982.
 
joca111:
Jel ovo tema , ko vise zna tvrdjava , ili sluzi da bi se sve nase tvrdjave, bar one koje nisu toliko zapustene, prikazale ovde na jednom mestu( mislim na slike) ?
Jel zna neko koja zemlja u Evropi ima najvise tvrdjava po svojoj velicini!
Jel istina da je Ceska?

Mislio sam da na ovom mestu ili ubacimo linkove gde su informacije o tvrdjavama u Srbiji ili ako ne postoje podaci na netu da ih ovde ukucamo.
 
OK, istina je da tvrdjave i zamkovi nisu isto, a jel znas koja zemlja ima sve ukupno i tvrdjava i zamkova najvise!
Nesto mi se cini da kod nas bas malo ima zamkova. sa sve citadelama , jel da?
 
Da li ste znali da na teritoriji nase Srbije postoji ogroman broj tvrdjava i mesta na kojima su postojale tvrdjave? Radi se o gradjevinama najrazlicitijih epoha, od praistorije, preko antike do srpskog srednjeg veka (mozda je poslednja takva tvrdjava izgradjena u Evropi Karadjordjev topolski grad).
Iako je tema pomalo zaboravljena i zapostavljena, nama najinteresantnije tvrdjave mogu biti one izgradjene u XIV i XV veku. Radi se o nizu tvrdjava izgradjenih u pokusaju da se odbrani teritorija od nadmocnih osvajaca (turaka, ugara...bilo ih je). Ipak samo cetiri fortifikacije mozemo izdvojiti i oznaciti kao neosvojive. To su Novo Brdo, Beograd, Golubac i Smederevo. To ne znaci da one nisu bile osvajane, ali je za to bilo potrebno vise od vojne sile (kazu da je Novo Brdo bezuspesno opsedalo i 100 000 ljudi). Politicke spletke i pregovori, visemesecno izgladnjivanje, cesce su bili delotvorniji nego opsadne sprave i jurisi. Ova cetiri grada i danas izgledaju vise nego impresivno.
Ostali utvdjeni gradovi nisu bili strogo vojne gradjevine. Oni su u nasoj istoriji predstavljali zametke urbanosti. U senci kamenih zidova radile su zanatlije, trgovci i seljaci su donosili svoju robu...od takvih tvrdjava nastali su skoro svi nasi gradovi. Oni dakle nisu sluzili za odbranu od neke osvajacke horde, vec su oznacavali zakon i davali sigurnost od pljackasa i hajduka.
Da je nasa drzava imala vise srece oni bi postepeno bili pretvoreni u luksuzne dvorove i zamkove kakve vidjamo na filmovima. Bez obzira na prekid, diskontinuitet vlasti koji smo imali, Srpske tvrdjave su zasluzile mnogo vise paznje.
Lista tvrdjava moze se pronaci na vikipediji
ili na sajtu www.trstenik.org/rusevine (zajedno sa galerijom fotografija)
 

Prilozi

  • forum1.jpg
    forum1.jpg
    51,4 KB · Pregleda: 20
  • forum2.jpg
    forum2.jpg
    44,1 KB · Pregleda: 10
  • forum3.jpg
    forum3.jpg
    53,3 KB · Pregleda: 8


Smederevska tvrdjava

Na ušću reke Jezave u Dunav, po nalogu Ðurda Brankovica, 1428. godine počinje izgradnja
Smederevske tvrdave. Za dve godine sagradjen je Mali grad, trougaone osnove, sa šest kula, od kojih je najjaca Donžon.
U periodu od 1430-1439. godine podignut je Veliki grad, sa osnovom trougla, površine od gotovo 11 ha. U dužem, mirnom vremenskom periodu od 1444. do 1453. godine, podignute su dve polukružne i jedna poligonalna kula prema Dunavu.
U Velikom gradu nalazi se 19 kula cija je visina iznosila i preko 20 metara. U ovom prostoru su se nalazile Dvorska i Blagoveštenjska crkva.
Turci su 1480. godine oko Tvrdave dozidali spoljašnji bedem, a na uglovima i ulazu u grad 4 poligonalne kule sa topovskim otvorima, zidane materijalom porušene Blagoveštenjske crkve.
Spoljni bedem prema varoši i turska ugaona kola na ulazu u Grad porušeni su izgradnjom železnicke pruge 1880. godine.
U Prvom svetskom ratu Tvrdava je bila teško oštecena. Poslednje, najveće razaranje, dogodilo se u eksploziji municije, 5. juna 1941. godine.
Smederevska tvrdjava spada u red najocuvanijih srednjovekovnih zdanja.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top