Da li si srpski desnicari ustvari levicari-komunisti obuceni u nacionalne boje?

_Milanche_

Poznat
Poruka
7.334
Osim retkih izuzetaka posebno na ovom forumu a i generalno u Srbiji svi formlano "desnicari" kao jedan misle da je DRZAVNA SVOJINA najbolja i resenje za sve nase probleme.
Vidjenja stvari su im mnogo bliza onom sto se vezuje za komuniste i ekstremne levicare nego za desnicu.
Potpuno je apsurdno da su glasaci formlano levih stranaka u Srbiji daleko veci zagovornici PRAVATNE SVOJINE nego formalano "desnicari" mada bi trebalo da bude obrnuto?
Da li je dovoljno staviti kokardu na glavu i zapevati "Spremnte se,spremnte" pa da budes anti-komunista ili su vaznije ideje koje nosis u sebi?
 
_Milanche_:
glasaci radikala i deo glasaca DSS.

:shock: :shock:

trebace malo vise vremena za iskrenu desnicarsku partiju..
neoptercenu prosloscu,..ne opterecenu zapadom .... radikalima,demokratama...
partiju okrenutu tradicionalnoj srbiji i vracanju vere narodu u red i zakon...

ove danasnje komunisticko-desnicarske fore sa mixom guce,car lazarem i kafanskim pevaljkama ....neka ostave za sebe

u srbiji ima dovoljno pravih desnicara...samo je problem sa potrosenim emocijama na obaranje SM.........i taj desnicarski glas srbije je danas vanstranacki
ali ,ako ovi danasnji ,nastave sa budalastinama ,vratice se naboj za naprednu desnicarsku partiju
 
_Milanche_:
Osim retkih izuzetaka posebno na ovom forumu a i generalno u Srbiji svi formlano "desnicari" kao jedan misle da je DRZAVNA SVOJINA najbolja i resenje za sve nase probleme.
Vidjenja stvari su im mnogo bliza onom sto se vezuje za komuniste i ekstremne levicare nego za desnicu.
Potpuno je apsurdno da su glasaci formlano levih stranaka u Srbiji daleko veci zagovornici PRAVATNE SVOJINE nego formalano "desnicari" mada bi trebalo da bude obrnuto?
Da li je dovoljno staviti kokardu na glavu i zapevati "Spremnte se,spremnte" pa da budes anti-komunista ili su vaznije ideje koje nosis u sebi?


Крећеш са релативно разумном критиком, а онда сопственим предубеђењима уствари најбоље илуструјеш српску дезоријентацију по том питању. Један од наших проблема и јесте везаност за концепт "левице" и "деснице" од пре 100-150 година, а такве мало где у свету више постоје. Рецимо, један од најзначајнијих играча на пољу крупног капитала данас је Кина, комунистичка земља и до јуче крвава диктатура. Највећу услугу глобалном капитализму у последњих 20-ак година учинили су врли левичарски либерали и оматорели маркузеовци и шездесетосмаши из ЕУ и САД, без обзира да ли су Врли Нови Свет уводили бомбама са осиромашеним уранијумом или берзанским пошалицама... С друге стране, рецимо, десница се данас, често тако изгледа, више брине о социјалној правди. По Европи, странке неке конзервативније оријентације и добијају поене захваљујући грамзивости и безобразлуку либерала. У САД, данас републиканци, чини се, успешније причају ту причу него демократе, а није било тако све до пре пар деценија. Имаш тамо и ту (више интелектуално него политички) стару голдвотеровску десницу која се данас најжешће противи оваквом капитализму (из сопствених разлога, наравно, јер је исти угасио, рецимо, small town-Америку која је била модел некадашњег капитализма и основа америчке приче). Тако да је све ту измешано, и форма и садржај су опасно променили места. Једино овим нашима још нико, изгледа, није телефонирао по том питању, па мисле да политичке поделе и даље шљакају по систему половине деветнестог века
 
Па видиш Миланче, они су у једном национал-социјалистичком трипу, и тај колективистички приступ им не дозвољава да људе посматрају као слободне појединце, већ увек као део целине, државе, племена.
Сходно томе и економија не сме да функционише слободно, већ цену хлеба има да поставља Александар Вучић у интересу српског народа и огњишта.

Ми смо као једна велика породица, и ако неко демонстрира жеђ за слободом, Централна отаџбинска управа одмах вади корбач против таквих издајника, страних плаћеника и лошег људског метаријала.
Ко то не жели да дели шатор са Мирчићем, коме то Мирчић није довољно добар? Тај нека се сели.
 
Па кад закони не постоје,нема ко да их спроводи,шта можеш да очекујеш.Ако су Мишковић,Вук Хамовић,Војин Лазаревић,Коле Шећер и сл. у овој земљи закон и нико правно и репресионо не третира крупни криминал,како људи да сматрају да све што је приватно може да ваља?:evil:
 
_Milanche_:
Osim retkih izuzetaka posebno na ovom forumu a i generalno u Srbiji svi formlano "desnicari" kao jedan misle da je DRZAVNA SVOJINA najbolja i resenje za sve nase probleme.
Vidjenja stvari su im mnogo bliza onom sto se vezuje za komuniste i ekstremne levicare nego za desnicu.
Potpuno je apsurdno da su glasaci formlano levih stranaka u Srbiji daleko veci zagovornici PRAVATNE SVOJINE nego formalano "desnicari" mada bi trebalo da bude obrnuto?
Da li je dovoljno staviti kokardu na glavu i zapevati "Spremnte se,spremnte" pa da budes anti-komunista ili su vaznije ideje koje nosis u sebi?
SRS koliko znam nikada nije bila za drzavnu svojinu. Naprotiv u pitanju je stranka koji ima izrazito jak kapitalisticki program, sto se meni licno nikada nije bog zna kako svidjalo kod njih.
Uostalom, uvek sam mrzeo podelu na "levicu" i "desnicu" koja pogotovo u Srbiji nema nikakvog smisla. Koja stranka bi ovde uopste bila levicarska? SPS? Ma daj :lol:
 
Jaguar b. p.:
Стварно... Ти мислиш да се радикали залажу да се ЕПС, НИС под хитно приватизују?
Da razjasnimo neke stvari: nisam clan SRSa ali se uvek trudim da pricam sa argumentima. Dakle evo dela programa SRS koji se odnosi na ekonomiju, iz kojeg ce se videti da polzana prica u ovoj temi uopste nije tacna:

III. Ekonomski program

51. Liberalna trzisna privreda

Polaznu pretpostavku razvoja drustva u programu Srpske radikalne stranke predstavlja koncept liberalne trzisne privrede. Socijalizam, kao istorijski kompromitovan projekat zasnovan na drustvewnom vlasnistvu, pokazao je sve svoje slabosti koje se mogu ukratko nabrojati: niska stopa rasta, visoka nezaposlenost ljudi i kapaciteta, visoka stopa inflacije, visoka zaduzenost preduzeca i drzave, neto odliv kapitala, platno-bilansni deficit, nizak nivo dohotka i stednje, nerazvijen ekonomski i monetarni sistem, nepostovanje zakona, slaba i neodgovorna drzava, slab poslovni moral, nerazvijena trzista - posebno novca i kapitala, neefikasan ukupan privredni sistem i sl.
Drustvena svojina - kao monopol jedne birokratske partije i totalitarnog nacina upravqawa, ostala je najjaca poluga politicke manipulacije i dominacije nad preduze}em i pojedincem. Partijska i drzavna birokratija u svim socijalistickim privredama stvorila je sklerotican socijalni i ekonomski sistem, cija je osnovna karakteristika opsta neefikasnost i nespremnost za promene. Liberalna trzisna privreda, zasnovana na mehanizmu politicko-ekonomske privatizacije i ekonomskog preduzetnistva, treba da bude strateski pravac oblikovanja novog privrednog sistema.
Osnovni princip liberalne trzisne privrede je slobodna preduzimljivost preduzetnika na ekonomskom podrucju. Tako zasnovana drustvena podela rada na privatnom vlasnistvu omogu}uje svim privrednim subjektima, motivisanim interesom maksimirawa dobiti i minimiziranja gubitaka, slobodan izbor mesta proizvodnje, vrste i obima proizvodnih dobara. To ce prinuditi preduzetnike da obezbede optimalnu i najekonomicniju proizvodnju cime ce se vrsiti i najracionalniji raspored svih proizvodnih faktora na odredjene grane prevredne delatnosti.
U takvom ekonomskom poretku drzava u najvecoj meri gubi privrednu funkciju. Njena uloga se ogranicava na pru`awe zastite privatnoj svojini i omogucavawe slobodne utakmice na trzistu, sto znaci pravnu sigurnost u unutrasnjim odnosima i drzavnu bezbednost u odnosima prema inostranstvu.
Svi proizvodni faktori (rad, zemlja i kapital) kao i njihovi nosioci su slobodni i medjusobno ravnopravni.
Slobodnim ugovaranjem uslova razmene postize se na trzistu maksimalan polozaj svih ucesnika u razmeni, a cena dobara i usluga formiraju se po nesputanom delovanju ekonomskih zakona ponude i potraznje. U tom slucaju, bilo kakva intervencija javne vlasti u sferi obrazovanja cena je prinudnog karaktera i neregularna. Intervencionizam drzave i njen uticaj svodi se na definisanje nivoa cena preko poreskog mehanizma, sistema carinske zastite i stvaranja uslova za ulaganja u oblastima definisanim politikom kao prioriteti.
Liberalna trzisna privreda, sa privatnom svojinom kao osnovnim polazistem, treba da ostvari sledece ciqeve: povecanje ekonomske efikasnosti, revitalizaciju trzisnog mehanizma; smanjivanje uloge i rashoda neprofitabilne i neefikasne drzave; odredjivanje titulara svojine; povecanje individualne slobode i demokratije i sl.
 
Salvantis:
Da razjasnimo neke stvari: nisam clan SRSa ali se uvek trudim da pricam sa argumentima. Dakle evo dela programa SRS koji se odnosi na ekonomiju, iz kojeg ce se videti da polzana prica u ovoj temi uopste nije tacna:

III. Ekonomski program

51. Liberalna trzisna privreda

Polaznu pretpostavku razvoja drustva u programu Srpske radikalne stranke predstavlja koncept liberalne trzisne privrede. Socijalizam, kao istorijski kompromitovan projekat zasnovan na drustvewnom vlasnistvu, pokazao je sve svoje slabosti koje se mogu ukratko nabrojati: niska stopa rasta, visoka nezaposlenost ljudi i kapaciteta, visoka stopa inflacije, visoka zaduzenost preduzeca i drzave, neto odliv kapitala, platno-bilansni deficit, nizak nivo dohotka i stednje, nerazvijen ekonomski i monetarni sistem, nepostovanje zakona, slaba i neodgovorna drzava, slab poslovni moral, nerazvijena trzista - posebno novca i kapitala, neefikasan ukupan privredni sistem i sl.
Drustvena svojina - kao monopol jedne birokratske partije i totalitarnog nacina upravqawa, ostala je najjaca poluga politicke manipulacije i dominacije nad preduze}em i pojedincem. Partijska i drzavna birokratija u svim socijalistickim privredama stvorila je sklerotican socijalni i ekonomski sistem, cija je osnovna karakteristika opsta neefikasnost i nespremnost za promene. Liberalna trzisna privreda, zasnovana na mehanizmu politicko-ekonomske privatizacije i ekonomskog preduzetnistva, treba da bude strateski pravac oblikovanja novog privrednog sistema.
Osnovni princip liberalne trzisne privrede je slobodna preduzimljivost preduzetnika na ekonomskom podrucju. Tako zasnovana drustvena podela rada na privatnom vlasnistvu omogu}uje svim privrednim subjektima, motivisanim interesom maksimirawa dobiti i minimiziranja gubitaka, slobodan izbor mesta proizvodnje, vrste i obima proizvodnih dobara. To ce prinuditi preduzetnike da obezbede optimalnu i najekonomicniju proizvodnju cime ce se vrsiti i najracionalniji raspored svih proizvodnih faktora na odredjene grane prevredne delatnosti.
U takvom ekonomskom poretku drzava u najvecoj meri gubi privrednu funkciju. Njena uloga se ogranicava na pru`awe zastite privatnoj svojini i omogucavawe slobodne utakmice na trzistu, sto znaci pravnu sigurnost u unutrasnjim odnosima i drzavnu bezbednost u odnosima prema inostranstvu.
Svi proizvodni faktori (rad, zemlja i kapital) kao i njihovi nosioci su slobodni i medjusobno ravnopravni.
Slobodnim ugovaranjem uslova razmene postize se na trzistu maksimalan polozaj svih ucesnika u razmeni, a cena dobara i usluga formiraju se po nesputanom delovanju ekonomskih zakona ponude i potraznje. U tom slucaju, bilo kakva intervencija javne vlasti u sferi obrazovanja cena je prinudnog karaktera i neregularna. Intervencionizam drzave i njen uticaj svodi se na definisanje nivoa cena preko poreskog mehanizma, sistema carinske zastite i stvaranja uslova za ulaganja u oblastima definisanim politikom kao prioriteti.
Liberalna trzisna privreda, sa privatnom svojinom kao osnovnim polazistem, treba da ostvari sledece ciqeve: povecanje ekonomske efikasnosti, revitalizaciju trzisnog mehanizma; smanjivanje uloge i rashoda neprofitabilne i neefikasne drzave; odredjivanje titulara svojine; povecanje individualne slobode i demokratije i sl.


Da je kolega koji radi u epsu sad ovde, rekao bi da i na tarabi piše nešto.
 
Salvantis:
E sad, svako je individua za sebe, ne mogu da tvrdim nista generalno za SVE glasace bilo koje stranke.
ni ja ne tvrdim za sve nego za vecinu...to je isto kao da li vecinu "Ceditista" zanima da li ce Kosovo biti u sastavu Srbije?Pa ne zanima mozda nekog licno zanima ali vecu bas briga.
Da li vecinu glasaca DS-a zanima Republika Srpska Krajna?Pa ne mozda nekog licno da ali vecinu ne...
o tome ti pricam...
 
Sunchaser:
Крећеш са релативно разумном критиком, а онда сопственим предубеђењима уствари најбоље илуструјеш српску дезоријентацију по том питању. Један од наших проблема и јесте везаност за концепт "левице" и "деснице" од пре 100-150 година, а такве мало где у свету више постоје. Рецимо, један од најзначајнијих играча на пољу крупног капитала данас је Кина, комунистичка земља и до јуче крвава диктатура. Највећу услугу глобалном капитализму у последњих 20-ак година учинили су врли левичарски либерали и оматорели маркузеовци и шездесетосмаши из ЕУ и САД, без обзира да ли су Врли Нови Свет уводили бомбама са осиромашеним уранијумом или берзанским пошалицама... С друге стране, рецимо, десница се данас, често тако изгледа, више брине о социјалној правди. По Европи, странке неке конзервативније оријентације и добијају поене захваљујући грамзивости и безобразлуку либерала. У САД, данас републиканци, чини се, успешније причају ту причу него демократе, а није било тако све до пре пар деценија. Имаш тамо и ту (више интелектуално него политички) стару голдвотеровску десницу која се данас најжешће противи оваквом капитализму (из сопствених разлога, наравно, јер је исти угасио, рецимо, small town-Америку која је била модел некадашњег капитализма и основа америчке приче). Тако да је све ту измешано, и форма и садржај су опасно променили места. Једино овим нашима још нико, изгледа, није телефонирао по том питању, па мисле да политичке поделе и даље шљакају по систему половине деветнестог века
UGLAVNOM JE TACNO SVE OVO STO PRICAS I DA SU SE KOMUNISTICKE PRATIJE REFORMISALE PUTEM UVODJENJA PRIVATNE SVOJINE(MADA TU TREBA BITI OBAZRIV KAKO KINA I VIJETNAM RECIMO TRETIRAJU PRIVATNU SVOJINU).Ali se ne bih slozio sa tobom da desnica nije imala kriticki stav prema kapitalizmu.Tipican primer je Nacional-socijalisticka partija Nemacke,koja je proganjala Jevreje izmedju ostalog i zbog kapitala koji su imali.To se odnosi na krajnu desnicu..A sto se tice monarhistickih stranaka i liberala,dobro je poznato da su oni oduvek koketirali sa krupnim kapitalistima.Cak su im stranke vrvele od takvih clanova.
 
Sunchaser:
Крећеш са релативно разумном критиком, а онда сопственим предубеђењима уствари најбоље илуструјеш српску дезоријентацију по том питању. Један од наших проблема и јесте везаност за концепт "левице" и "деснице" од пре 100-150 година, а такве мало где у свету више постоје. Рецимо, један од најзначајнијих играча на пољу крупног капитала данас је Кина, комунистичка земља и до јуче крвава диктатура. Највећу услугу глобалном капитализму у последњих 20-ак година учинили су врли левичарски либерали и оматорели маркузеовци и шездесетосмаши из ЕУ и САД, без обзира да ли су Врли Нови Свет уводили бомбама са осиромашеним уранијумом или берзанским пошалицама... С друге стране, рецимо, десница се данас, често тако изгледа, више брине о социјалној правди. По Европи, странке неке конзервативније оријентације и добијају поене захваљујући грамзивости и безобразлуку либерала. У САД, данас републиканци, чини се, успешније причају ту причу него демократе, а није било тако све до пре пар деценија. Имаш тамо и ту (више интелектуално него политички) стару голдвотеровску десницу која се данас најжешће противи оваквом капитализму (из сопствених разлога, наравно, јер је исти угасио, рецимо, small town-Америку која је била модел некадашњег капитализма и основа америчке приче). Тако да је све ту измешано, и форма и садржај су опасно променили места. Једино овим нашима још нико, изгледа, није телефонирао по том питању, па мисле да политичке поделе и даље шљакају по систему половине деветнестог века

Sunchase, najveci podstrek globalnom kapitalizmu u zadnjih 20-tak godina je dala vladavina Regana i pobjeda Cikaske Skole Ekonomije pod vodjstvom Miltona Fridmana kao i Digitalna (Informaciona) Revolucija. Naravno tu je bila i Margaret Tacer koja je isla uz ruku reganove administracije. Mislim da je tacnije reci da je kapitalizam pobjedio uprkos ljevicarskim liberalima nego zbog njih.
 
UofC:
Sunchase, najveci podstrek globalnom kapitalizmu u zadnjih 20-tak godina je dala vladavina Regana i pobjeda Cikaske Skole Ekonomije pod vodjstvom Miltona Fridmana kao i Digitalna (Informaciona) Revolucija. Naravno tu je bila i Margaret Tacer koja je isla uz ruku reganove administracije. Mislim da je tacnije reci da je kapitalizam pobjedio uprkos ljevicarskim liberalima nego zbog njih.


Ne mogu bas do kraja da se slozim. Mislim, u principu si u pravu, tom starom establismentu ciji je Regan bio, verovatno, poslednji autenticni izdanak, kapitalizam i jeste bio u opisu radnog mesta. Fridman je, takodje, bio deo tog establismenta (jedan od osnivaca i predsednik Filadelfija Sosajetija, ako me secanje dobro sluzi). Cikaska skola jeste odradila posao u stvaranju ekonomske dominacije SAD sirom nerazvijenih de facto kolonija, Latinska Amerika i ostalo. Dakle sve to spada u koncept trijumfa jedne zemlje nad ostalim, koji je, slozices se, ipak starovremska ideja i nesto sto je organski odvratno ovoj liberalnoj ekipi koja sanja o svetu sa jednom vladom i jednom centralnom bankom (vidi, recimo, pisanija Strouba Talbota iz devedesetih, inace Klintonove hipi-komunjare i kolege draft-dodgera iz mladosti, kad su obojica zabegli na Oksford; inace, ima jedna njegova jako bitna recenica za nas Srbe, pronaci cu citat, gde, otprilike, kaze kako je mrcvarenje Srbije i - srpskog elementa na Balkanu uopste - bio "jako vazan element u novom spoljnopolitickom pristupu Amerike koji je promovisao predsednik Klinton" - dakle, i za mene, veoma naklonjenog pristupu lobiranja i ostalog, vazan pokazatelj relevantnosti teze da bi nam Klintonova ekipa devedesetih majku majcinu, sta god mi da smo uradili). Dakle, ja sam govorio vise "ideoloski", nego strogo ekonomski, jer Regan, ako nista drugo, nije bio jedan od ovih ludaka koji zamisljaju svet kao mesto gde se nasmejani narodi drze za ruke i pevaju Imagine, stvari poput identiteta, religije, individualnosti i ostalog su odavno iskorenjene, i svi, nasmejani, cekamo novi set zakona kojim se zlim bioloskim roditeljima zabranjuje vaspitavanje sopstvene dece, jer je to posao dobrog Drustva Koje Zna Bolje ( da ne bude da preterujem, taj horor zagovaraju i ekstremnije demokrate i njihova debilna academia u SAD, a i braca im u Evropi, poput Habermasa i licnih). Ustvari, jel' to bese Dzeri Rubin koji je, jos onomad, rekao da se "protiv establismenta new treba boriti, nego ga treba preuzeti". A i Gramsija su lepo proucili ti likovi koji su preuzeli establisment u proteklih par decenija.

Sto se Regana tice, razlika izmedju njega i ovih "konzervativaca" danas je u tome sto je Regan ipak odradio ogroman posao u - ionako dominantnoj - ekonomiji SAD 1980-ih, sto ce reci da se najveci deo sadasnjih 40-godisnjaka i starijih po americkoj provinciji sa nostalgijom seca ere zvane Reaganomics. A ovi danas izvoze poslove; znas bolje od mene kako to izgleda u nekad jakim oblastima industrije SAD, dobar deo te price je potpuno ugasen. Ne znam jel' citas Pola Krejga Robertsa (ima ga dosta na Internetu, Antiwar.com, LewRockwell.com, ChroniclesMagazine.org i sl.), on je, onako, infant terrible, bivsi clan te establisment-ekipe (radio je u Federalnim rezervama ili tako negde). kad ne kritikuje Busove ratove, uglavnom pise o ekonomiji koja je njegova oblast. Nedavno je napisao neki clanak na temu novih radnih mesta u SAD, pa to malo izanalizirao. I onda vidis da je, recimo, vise od pola tih radnih mesta u sektoru usluga i slicno, dok je industrija pala na neko stoto mesto. I ima dosta zanimljivih tekstova na tu temu, pronadji tog lika ako te interesuje ta oblast, ja ga ponekad citam.

Informaticka (digitalna) revolucija, naravno, jeste odradila svoje, i tu sad nema sta elaborirati. To bi se desilo pre ili kasnije. Mislim, nisam ja jedan od tih protivnika "globalizacije" koji vade pistolj kad cuju samu rec, posto globalizacija moze da znaci mnogo toga (svet je "globalizovan" na odredjeni nacin, onog trenutka kad su mediteranski trgovci poceli da se srecu po lukama od Egipta do Graecia Magna-e, a to je bilo pre par hiljada godina).
 

Back
Top