- Poruka
- 963
PRETE NESTASICE STRUJE
Beograd -- Bugarska, Rumunija i BiH imaju viškove, okolne zemlje zimi uvoze struju.
Najavljeno konačno zatvaranje nuklearne elektrane Kozloduj, 1. januara 2007, a koja je bila glavni izvoznik električne energije u regionu u zimskom periodu, dovelo je u pitanje redovno snabdevanje strujom u jugoistočnoj Evropi.
Rumen Ovčarov, ministar privrede i energetike Bugarske, rekao je da bi Balkan mogao ostati bez struje i da je energetska kriza na pragu. On je upozorio da će od sledeće godine doći do drastičnog pada izvoza struje iz Bugarske, koja je bila četvrti izvoznik u Evropi, sa 7,6 milijardi kilovat-sati na oko 1,5 milijardi.
Bugarska je u pregovorima za pridruženje Evrospkoj uniji prihvatila uslov da prvo zatvori četiri od šest blokova svoje jedine nuklearne elektrane Kozloduj, a da ostala dva bloka zatvori najkasnije 31. decembra ove godine. Time će najviše biti pogođene Albanija i Crna Gora, koje imaju hroničnu nestašicu električne energije, a redukcije tokom zime prete Srbiji i Grčkoj. Protekle zime jedino su Bugarska, Rumunija i Bosna i Hercegovina imale električne energije za izvoz, dok su je sve ostale zemlje uvozile.
Da je situacija ozbiljna složio se i Radomir Naumov, ministar rudarstva i energetike, koji je rekao da je nedostatak struje u regionu opšti problem. Zato je EU krenula u dugoročno rešavanje tog problema kroz investicije i traženje novih izvora i pravaca napajanja električnom energijom.
"Restrikcije struje su moguće ako dođe do restrikcija u celoj Evropi, prvenstveno u Grčkoj, Albaniji i Makedoniji. Našem region naglo nedostaje električna energija i van je naših moći upravljanje takvim rizikom", kaže Naumov. On se ipak nada da u Srbiji ipak neće doći do restrikcija, ali ako svako bude vodio računa da struju racionalno troši.
Najveći problem je to što struja nije roba koja se može skladištiti i što se ne zna da li će prenosna mreža na Balkanu moći da prihvati toliki uvoz. Šansu da zarade vide trgovci strujom jer Grčka, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Kosovo pokušavaju da obezbede potrebne količine za predstojeću zimu, ali dosad bez većeg uspeha.
Dva međunarodna konkursa za nabavku struje u Atini i Prištini su propala, jer nije ni bilo ponuda. Elektroprivreda Srbije je uspela da obezbedi oko 495 miliona kilovat-časova, pa se može reći da je Srbija u nešto povoljnijoj poziciji.
Zbog svega toga, cena struje će na evropskom tržištu rasti i, prema grubim procenama, trgovci strujom će samo tokom zime moći da zarade i više od 250 miliona evra, a verovatno i više ako struja bide nabavljana pod hitnim uslovima.
Beograd -- Bugarska, Rumunija i BiH imaju viškove, okolne zemlje zimi uvoze struju.
Najavljeno konačno zatvaranje nuklearne elektrane Kozloduj, 1. januara 2007, a koja je bila glavni izvoznik električne energije u regionu u zimskom periodu, dovelo je u pitanje redovno snabdevanje strujom u jugoistočnoj Evropi.
Rumen Ovčarov, ministar privrede i energetike Bugarske, rekao je da bi Balkan mogao ostati bez struje i da je energetska kriza na pragu. On je upozorio da će od sledeće godine doći do drastičnog pada izvoza struje iz Bugarske, koja je bila četvrti izvoznik u Evropi, sa 7,6 milijardi kilovat-sati na oko 1,5 milijardi.
Bugarska je u pregovorima za pridruženje Evrospkoj uniji prihvatila uslov da prvo zatvori četiri od šest blokova svoje jedine nuklearne elektrane Kozloduj, a da ostala dva bloka zatvori najkasnije 31. decembra ove godine. Time će najviše biti pogođene Albanija i Crna Gora, koje imaju hroničnu nestašicu električne energije, a redukcije tokom zime prete Srbiji i Grčkoj. Protekle zime jedino su Bugarska, Rumunija i Bosna i Hercegovina imale električne energije za izvoz, dok su je sve ostale zemlje uvozile.
Da je situacija ozbiljna složio se i Radomir Naumov, ministar rudarstva i energetike, koji je rekao da je nedostatak struje u regionu opšti problem. Zato je EU krenula u dugoročno rešavanje tog problema kroz investicije i traženje novih izvora i pravaca napajanja električnom energijom.
"Restrikcije struje su moguće ako dođe do restrikcija u celoj Evropi, prvenstveno u Grčkoj, Albaniji i Makedoniji. Našem region naglo nedostaje električna energija i van je naših moći upravljanje takvim rizikom", kaže Naumov. On se ipak nada da u Srbiji ipak neće doći do restrikcija, ali ako svako bude vodio računa da struju racionalno troši.
Najveći problem je to što struja nije roba koja se može skladištiti i što se ne zna da li će prenosna mreža na Balkanu moći da prihvati toliki uvoz. Šansu da zarade vide trgovci strujom jer Grčka, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Kosovo pokušavaju da obezbede potrebne količine za predstojeću zimu, ali dosad bez većeg uspeha.
Dva međunarodna konkursa za nabavku struje u Atini i Prištini su propala, jer nije ni bilo ponuda. Elektroprivreda Srbije je uspela da obezbedi oko 495 miliona kilovat-časova, pa se može reći da je Srbija u nešto povoljnijoj poziciji.
Zbog svega toga, cena struje će na evropskom tržištu rasti i, prema grubim procenama, trgovci strujom će samo tokom zime moći da zarade i više od 250 miliona evra, a verovatno i više ako struja bide nabavljana pod hitnim uslovima.