Mala dopuna na Stnco. Smatra se da je najveca temperatura 1.41679(11) × 1032 K , to je Plankova temperatura.
Ali, kada brzine molekula (ili bilo kojih drugih čestica čija temperatura nas zanima) postanu uporedive s brzinom svjetlosti c, onda više ne vredi formula za kinetičku energiju Ek=mv2/2. To je, naime, nerelativistička formula koja u relativističkom režimu biva zamijenjena formulom Ek=mc2(g-1) gdje je gama relativistički faktor 1/sqroot(1-v2/c2). Kako brzina ide prema c, g, a s njom i kinetička energija proizvoljno rastu. Tako nema nikakvog kinematičkog ograničenja na temperaturu tj. ona bi mogla po tome biti beskonačna.
U principu to je moguće, ali je ovisno o teoriji. Mehanizam pojavljivanja maksimalne temperature nema veze s relativističkim ograničenjem na brzine već je otprilike ovakav:
Dodajući postepeno energiju nekom sistemu (u želji da mu povećamo temperaturu) dolazimo u jednom trenutku u situaciju da se dio te energije počne trošiti na proizvodnju novih čestica, a ne na povećavanje kinetičke energije postojećih. Tako temperatura raste sporije (za istu količinu dodane energije) na višim nego na nižim temperaturama. Ono što se dešava u teorijama koje imaju maksimalnu temperaturu je da pri nekoj temperaturi mogućnost produkcije drugih čestica postane toliko velika da se sva energija troši na to i temperatura više ne raste. Štoviše, ona prestaje biti dobro definisian pojam jer sistem u takvim uslovima ne može doći u stanje termodinamičke ravnoteže, a temperatura je definisana samo za ravnotežne sisteme.
Ovo je pomalo grubi opis i za pravo razumevanje pojma temperature i eventualnih ograničenja na nju potrebno dobro poznavanje statističke fizike i kvantne fizike.
Sve u svemu, na pitanje postoji li maksimalna temperatura i kolika je još uvijek nemamo konačni odgovor.