...nastavak na malopredjasnju temu
Nacin praznjenja:
Olovni: Tzv. duboko praznjenje (recimo mereno ispod 10.5V pod opterecenjem ili 11.8-12V za automobilski akumulator) dovodi do sulfatizacije, doduse ne trenutno ali cesta duboka praznjenja
skracuju vek akumulatora, visednevno (zavisno od proizvodjaca) drzanje praznih akumulatora
dovodi do totalnog unistenja. Brza praznjenja dovode do sitnih pukotina u olovnom plocama i vremenom
do degradacije i gubitka kapaciteta, zato i postoje posebni dizajni olovnih akumulatora u zavisnosti
od primene (Start, backup, leisure i sl.)
NiCd: Za razliku od svih ostalih tipova akumulatora ovaj tip je u potpunoj suprotnosti i nadaleko
najizdrzljiviji, trpi bez posledica cak i totalna praznjenja (0V), i sa minimalnim posledicama brza
praznjenja (velika opterecenja), upravo je to i faktor dugotrajnosti ovih akumulatora.
NiMH: Ovaj tip je cesto stavljen u isti kos sa NiCd ali su jedine slicnosti zapravo samo ono "Ni" i 1.2V. U ovom slucaju razlika je ogromna jer ovaj tip trpi trajno ostecenje kada se prazni ispod 1.0-1.1V.
Primena im je zato svedena na uredjaje sa automatskim gasenjem (dig.kamere fotoaparati mp3 playeri
i sl.)
Li-ION: Ni ovaj tip ne trpi duboka praznjenja stoga koristi od "formiranja" imaju upravo oni isti prodavci
sa buvljaka posto cete im odlaziti u kupovinu akumulatora cesce, a to je narocito tacno sa obzirom da
mobilni tel. uglavnom imaju ovaj tip baterija i u kombinaciji sa cinjenicom da praznjenje ispod 2.4V
dovodi do trajnog ostecenja a praznjenje na 0V dovodi do unistenja. Jedina sreca je u tome da uredjaji
sa ovim akumulatorima imaju jako pracenje stanja baterije ali to nije dovoljno recimo uslucaju bas sa
mobilnim telefonima jer oni uglavnom nikada nisu potpuno ugaseni, vec zapravo rade u Stand By
rezimu sa jedinim funkcijama da kontrolisu algoritam punjenja i da detektuju kada pritisnete ON taster,
mogu tako da rade od 15 dana (neke Motorole) pa do nekoliko meseci (neke Nokie), sve u svemu
akumulator se moze isprazniti do 0V. Jedini nacin cuvanja je da se akumulator izvadi, (ovo vazi i za
druge uredjaje recimo Lap-Topovi) ali se mora pri tom voditi racuna o samopraznjenju.
Punjenje:
Olovni: Vecini je, pa cak i laicima poznat nacin punjenja ovog tipa, ja bih samo dodao da prepunjavanje
(15V za auto-akumulatore) dovodi do korozije olovnih ploca a samim tim i ostecenja, da ne govorimo o elektrolizi, vode elektrolita i formiranje opasne smese H i O sto je uzrok ekplozijama ovih akumulatora.
Dnevno punjenje (kao kod automobila) je od 14.2 do 14.5V, napon prezervacije (konstantno
punjenje naprimer u UPS uredjajima i sl.) 13.8V ali zavisi od proizvodjaca. Brza punjenja uticu na
opsti vek ali nisu direktno narocito osetljivi. Ovo sve ih cini najjednostavnijim u pogledu algoritma
punjenja pa su zato i usli u siroku upotrebu (recimo automobilsku industriju).
NiCd: Jos manje su osetljivi od olovnih, ali se nemogu puniti konstantnim naponom kao i olovni jer
im je unutrasnji otpor jako mali sto rezultuje u jako velikim pocetnim strujama punjenja, stoga se oni i pune konstantnom strujom do napona 1.3-1.4V. Velicina struje odredjuje brzinu punjenja od nekoliko
sati u rezimu C/10 (npr. 120mA za 1200mAh akumulator), do cak C*10 (12A za 1200mAh) sto
govori da su izuzetno dobri za brza punjenja. Jedino su osetljivi na prepunjavanje i to samo u u rezimima
brzog punjenja i tada im se mora pratiti ciklus punjenja i temperatura (pocinju da greju kad su puni).
Ova cinjenica ih cini vrlo interesantnim na polju baterijskog alata i sl.
NiMH: Kao isve dosadasnje karakteristike, ni ova nije bez mogucnosti da trajno osteti ovaj tip
akumulatora, tako da je najefikasnije punjenje zapravo samo u za to specijalnim uredjajima,
sto je i vazan pokazatelj da se oni NE mogu puniti u punjacima za NiCd tip. Algoritam punjenja im
je vrlo komplikovan i sastoji se od pracenja krive napona koja negde na 1.4-1.6V kada su puni pocinje
da im opada sto zahteva komplikovanu elektroniku za kontrolu punjenja. Pracenje ukljucuje i zastitne tajmere i kontrolu temperature i odnos svih parametara definise dali je akumulator pun ili ne. Podrzavaju
brza punjenja ali do 1*C (npr. 1,2A za 1200mAh) sto rezultira punjenje od oko sat vremena ali i to
podleze strogoj kontroli. I najmanja prepunjavanja dovode do gubitka elektrolita i ostecenja.
Li-ION: Ovaj tip je takodje osetljiv na prepunjavanja ali im je algoritam punjenja poprilicno jednostavan. Pune se odredjenom pocetnom strujom (deklarisana proizvodjacem) pa do 7% od te pocetne vrednosti
pri konstantnom naponu punjenja od 4.2V. To se jednostavno postize vezivanjem otpornika u seriju.
Nedostatak je sto je pocetna struja razlicita od baterije do baterije i ne postoji uredjaj koji moze
detektovati tu vrednost, ona mora biti pravilno podesena samo rucno i svaka greska dovodi do unistenja.
Brza punjenja su takodje vrlo strogo definisana od proizvodjaca i krecu se od sat vremena do 10 min.
Ostale specificnosti:
Svi tipovi imaju svoje mane i prednosti, ja cu samo dati neke interesantnije od njih sto je vrlo vazno kada
je ova tematika u pitanju.
Olovni: Bitno je naglasiti da postoje manje razlike medju klasicnim (sa tecnim elektrolitom) i gel
akumulatorima, a to je da prepunjavanje dovodi do gubitka elektrolita izmedju ostalog, sa razlikom da ga kod gel akumulatora ne mozete dopunjavati jer je hermeticki zatvoren, jedina pozitivnost je da gel akumulator teze i gubi elektrolit (gubi ga kroz specijalno dizajnirane ventile).
NiCd: Ovaj tip gotovo da nema mana, osim toga da mu je oblik odredjen na valjak (traka sa elektrodama
i elektrolitom se umotava u valjak a to vazi i za NiMH), i jedini razlog sto nisu usli u auto-industriju je to sto su kasnije usavrseni pa se transformacija na ovaj tip sa prilicnom podozrivoscu gledalo od strane
proizvodjaca automobila. I na kraju, nesto o tom velikom memorijskom efektu koji svi govore, a sastoji
se zapravo u cinjenici da je to zapravo lazni mem. efekat a izgleda ovako: nakon visestrukog
uzastopnog praznjenja na isti nivo, ako zelite nakon toga da je dublje praznite NiCd baterija ima pojavu
da na predhodno upamcenom nivou naglo spusti napon sto prouzokuje da uredjaji koji rade na njih "misle"da je ona prazna, ali ona zapravo i nije izgubila na kapacitetu i moze se i dalje neometano
prazniti, srecom danasnji moderniji uredjaji su "pametniji" i "svesni" ove cinjenice. Memorijski efekat
takodje NIJE trajan i vec nakon 2-3 duboka praznjenja potpuno nestaje. Valja reci i to da je ovo JEDINI
memorijski efekat koji postoji u "svetu" akumulatora, sto u potpunosti razbija ovaj mit.
Li-ION: Ovde je interesantno napomenuti da su ovo najverovatnije baterije buducnosti posto su im sve
karakteristike u opsegu najboljih, ali jedna izuzetno velika mana jos ih uvek karakterise i cini problem
u svakodnevnom zivotu (pogotovo kod nas i nasih mobilnih telefona): Vek trajanja im je ogranicen
bez obzira na upotrebu i pocinje od momenta proizvodnje, na sobnoj temperaturi (25 stepeni) gubi
priblizno 25% godisnje, sto uz dodatak da kada ih koristite u uredjajima njihova temperatura biva
garantovano i veca sto moze da dovede i do 50% gubitka na godinu. Paznja se mora posvetiti i
kupovini (pogotovu kada je u pitanju onaj buvljak), jer samo stajanje u rafovima znaci degradaciju.
Preporucen nacin skladistenja je sledeci: Odrzavanje napunjenosti na 40-60% i cuvanje u frizideru na
temperaturi od 0 stepeni C (ne manje od -40) i degradacija ce biti svedena na manje od 2% godisnje.
Zakljucak mozete dalje i sami izvesti sto se trajnosti tice.
Mislim da je ovo dovoljno informacija da razbije famu dezinformacija kada su razni tipovi
akumulatora u pitanju, a cilj je da se spreci losa praksa koja zapravo rezultuje u ostecenjima baterija, a
neki put i unistenjem pa i ozbiljnim povredama (neko je pomenuo kratkospajanje kao metod brzog
praznjenja, inace vrlo opasan metod, kod Li-ION baterije verovatno i smrtonosan!).