DVOSTRUKA IZMENA JONA...

Pretpostavljam da je za osnovce dovoljno nesto ukratko (za njih prihvatljivo) o pitanjima koje ste postavili:
1.Elementi 7 grupe PSE se nazivaju halogeni elementi(sto znaci onaj koji gradi so).Sam prevod ukazujew na njihovu izvanrednu reaktivnost zbog cega se u prirodi retko srecu u slobodnom stanju(izuzev fluora i hlora kojih ima u vulkanskim gasovima) vec samo u obliku jedinjenja (soli halogenovodonicnih kiselina).
Sto se tice reaktivnosti u okviru grupe ona opada od fluora ka jodu(sto znaci da svaki halogeni element moze da istisne iz rastvora soli onaj halogeni element koji se u grupi nalazi posle njega) npr:
Cl2 (g) + NaBr(g)------- Br2(l) + NaCl(dok je obratna reakcija ne moguca jer se Br2 nalazi izaCl2 u grupi)
Oni spadaju u jako reaktivne elemente zbog velikog afiniteta ka elektronu koji takodje opada od fluora ka jodu(izuzetak se javljas kod hlora koji ima veci afinitet prema e- od fluora zbog veoma malog poluprecnika fluorovog atoma sto dovodi do sudaranja elektronskih oblaka).
Sa vodonikom grade hidride(hidridi su jedinjenja elemenata i vodonika) tipa HX(X-neki od halogena) koji su dobro rastvorni u vodi pri cemu nastaju halogeno vodonicne kiseline po reakciji:
HX(g) + H2O(l)----- H3O+(aq) + X-(aq)
Jacina halogenovodonicnih kiselina opada od jodovodonicne ka fluorovodonicnoj.
Halogeni elementi mogu cak i medjusobno da reaguju(npr. IF7).
Sto se tice agregatnog stanja ovi elementi se nalaze u sva tri:
-F2- gas bledo zelene boje
-Cl2-gas zutozelene boje
-Br2-mrkocrvena tecnost(koja lako isparava)
-I2-cvrsta supstanca(kristalise u obliku kristala metalicaste boje koji lako sublimuju(sublimacija je fazni prelaz od cvrstog ka gasovitom agr.stanju)).
Svi halogeni elementi su jako otrovni!!!
Sa metalima reaguju pri cemu nastaju halogenidi(soli kiselina) u kojima halogeni imaju oxidacioni broj -1.
Ovo bi bilo nesto stvarno ukratko o halogenima.
2.Pitanje o izmeni jona nije bas najjasnije postavljeno:Da li se misli o izmeni jona iz vode pomocu jono izmenjivaca(zeolita ili jonoizmenjivackih jona) ili o reakciji izmene jona(dvoguba izmena)???
3.Prema sposobnosti da istisnu vodonik iz rastvora kiselina metali su svrstani u naponski niz elemenata:
K,Na,...,Ca,Mg,...,Al,..,Zn,...,Fe,...,Sn,...,Pb,H,Cu,...,Ag,...,Au,...Pt
Elementi koji se u naponskom nizu nalaze ispred vodonika mogu da ga istisnu iz rastvora kiselina dok metali iza h to ne mogu.
Takodje svaki metal iz niza moze da istisne(redukuje) metale iz rastvora njihovih soli one metale koji se u naponskom nizu nalaze iza njega npr:
2Al(s) +3 CuSO4(aq)------- 3Cu(s) + Al2(SO4)3(aq)(obratna reakcija nije moguca).
Mg(s) + 2HCl(aq)--------- MgCl2(aq) + H2(g)(jer je Mg ispred H)
Cu(s) + HCl(aq)--------- nema reakcije (jer je Cu iza H)...
Ovo je nesto u najkracim crtama.Nadam se da ste zadovoljni odgovorom.
Pozdrav.
 
PS:oznake s,g,aq,l su:
s-oznaka za cvrsto agr.stanje,
g-oznaka za gasoviti agr. stanje,
aq-oznaka za vodeni rastvor(lat.aqua),
l-oznaka za tecno agr. stanje
-H3O+ - hidronijum jon (nastaje vazivanjem vodonikovog protona za molekul vode i on je nosilac kiselosti neke sredine(H+ jon je samo sinonim za H3O+ jon koji je pravilnije pisati npr.pri disocijaciji kiselina nego H+ jer je to proton vodonika koji ne moze samostalno da postoji).
Kiselost neke sredine upravo zavisi od koncentracije H3O+ jona.
I da to sam zaboravio:Simbol joda je I a ne J kako ga neki oznacavaju jer je latinski naziv joda IODUM pa je kao simbol joda uzeto prvo slovo njegovog latinskog naziva.
 
winkler:
PS:oznake s,g,aq,l su:
s-oznaka za cvrsto agr.stanje,
g-oznaka za gasoviti agr. stanje,
aq-oznaka za vodeni rastvor(lat.aqua),
l-oznaka za tecno agr. stanje
-H3O+ - hidronijum jon (nastaje vazivanjem vodonikovog protona za molekul vode i on je nosilac kiselosti neke sredine(H+ jon je samo sinonim za H3O+ jon koji je pravilnije pisati npr.pri disocijaciji kiselina nego H+ jer je to proton vodonika koji ne moze samostalno da postoji).
Kiselost neke sredine upravo zavisi od koncentracije H3O+ jona.
Hvala puno,puno od mog sina i mene!Pozdrav! :D :D :D
 
winkler:
Nema na cemu,Pitajte ako vas jos nesto interesuje.Pozdrav.http://forum.krstarica.com/images/smilies/icon_biggrin.gif
Moj sin te moli da mu ukratko odgovoris o izmeni jona iz vode pomoću jono izmenjivača(zeolita ili jonoizmenjivačih jona) i o reakciji izmene jona (dvoguba izmena).Izvini molim te zbog ovoliko pitanja,ali sutra ima hemiju pa se borimo da ne dobije 1. :( :shock: :oops: Unapred jedno veliko hvala! :D
 
Evo i odgovora za jonoizmenjivace:
Jono izmenjivaci su neorganske(prirodni-zeoliti,vestacki se nazivaju permutiti) i organske(jonoizmenjivacke smole) koji mogu da uklone jone koji cine tvrdocu vode i to :
1. neorganski omeksavaju vodu izmenom jona kalcijuma i magnezijuma iz tvrde vode.Formula zeolita se moze uprosceno prikazati na sl.nacin:Na2O*xAl2O3*ySiO2*zH2O(sto znaci da su zeoliti prirodni alumosilikati).Zbog lakseg prikazivanja formula se moze prikazati kao Na2Z(gde je Z ostatak iza natrijuma u formuli).Omeksavanje vode se vrsi na sl nacin:
Na2Z(s) + CaCl2(aq) ------- CaZ(s) + 2NaCl(aq)
Kako joni natrijuma ne cine tvrdocu vode to je ova voda omeksana.Na ovaj nacin se uklanjaju i magnezijumove soli koje zajedno sa Ca solima cine tvrdocu.
Odredjena kolicina zeolita se koristi dok se sav natrijum prevede u rastvor tj. zeoliti se mogu istrositi zbog cega se vrsi nihova "regeneracija" pomocu zasicenog rastvora NaCl-a:
MgZ(s) +2 NaCl(aq)------- MgCl2(aq) + NaZ(s)
Inace zeoliti se osim za omeksavanje vode koriste i kao katalizatori u mnogim reakcijama.
2.Jonoizmenjivacke smole su organska jedinjenja koja se u zavisnosti od toga da li iz vode uklanjaju katjon ili anjon dele na:
-kisele,H-smole,katjonske(uklanjaju katjone)
-bazne,OH-smole.anjonske(uklanjaju anjone) po reakciji:
1. H-smola(s) +CaCO3(aq)------ Ca-smola(s) + H2CO3(aq)
H-smola + Mg(NO3)2 --------- Mg-smola + HNO3,a kako se ni kiselene ne smeju naci u vodi onda se one uklanjaju pomocu anjonskih,OH-smola po reakciji:
OH-smola + H2CO3----- CO3-smola + H2O(isto vazi i za HNO3)
Takodje i jonoizmenjivacke smole se koriste izvesno vreme pa je potrebno izvrsiti i njihovu "regeneraciju" pomocu rastvora NaOH(regenerisu se OH-smole) ili rastvora HCl(H-smole),
Tako dobijena voda se naziva dejonizovana.
Ovakvi postupci preciscavanja vode se koriste u industriji.
Umorih se i ja od kucanja po tastaturi.Za drugo pitanje se snadjite nekako.
Pozdrav.
 

Back
Top