eremita
Zaslužan član
- Poruka
- 117.180
Srpski u koroti
V. KADIĆ, 5. jun 2006
ZAĐENULI su Crnogorci za gatnjik (kaiš) lapis (olovku), i, kako zbore, nikome se neće krknut (pomeriti) pa makar ih mušketali (streljali), sve dok se na ćuhometu (vetrometini) ne nađe srpski jezik. Ako im neko iz Ingleške pošalje brzojav, čekaće dok im u avliju ne naljegne diliđenca sa teglaćom, koji će im uručit prijevod šljanka pečanog u tamošnjem presu.
Iako su u jezičkoj praksi mnoge od ovih reči jednostavno nestale iz upotrebe, pristalice crnogorskog jezika u nezavisnoj Crnoj Gori već najavljuju "vrtanje starijeh slova" kao i izmenu pisma kojim se Crnogorci služe. Dakle, ako se oni budu pitali za nerazumnu osobu govoriće se abezina, gorko će biti grko - komad - komat, lako - lasno, znoj - pot, podmornica - sumaren, vojnik - soldat, grip - influenca, pasulj - fadžola, žalost - korota, bolnica - špitalj, kirija - ćirija, kašika - užica, viljuška - pirun, čaršav - lencun...
Već je najavljena promena Ustava Crne Gore (najkasnije do kraja godine), dosadašnji službeni, srpski jezik, biće definitivno izbrisan. Nagađanja oko novog imena traju, a u igri su damo dve varijante: maternji ili crnogorski jezik. Sa tom promenom naziva službenog jezika, zagovornici crnogorskog kategorični su da treba menjati i dosadašnji naziv katedre za srpski jezik i to u crnogorski!
Ako se to zaista desi, pojedini studenti su već nagovestili selidbu iz Crne Gore. Ima ih koji su to već učinili i dalje studiranje nastavili u Srbiji ili Republici Srpskoj. Neki su već prozreli da bi im validnost diplome studija lingvistički nepoznatog jezika moglo doneti dosta brige.
- Neće oni niđe uteći - samouveren je profesor Vojislav Nikčević, autor famoznog "Rječnika crnogorskog jezika". - Prvo ćemo promijeniti Ustav Crne Gore, pa tek onda ime katedre. Crnogorci nipošto ne treba da imaju kompleks niže vrijednosti, već suprotno od toga: da posjeduju superiornost zbog ingenioznosti vlastitoga maternjega jezika.
S druge strane preovladava mišljenje da je na delu svojevrsno nasilje nad jezikom.
- Država koja se gradi protivno volji većinskog državotvornog naroda već na samom startu posrće. Sva je na tankim temeljima i Crna Gora kao takva nema budućnost, kaže za "Novosti" Budimir Dubak, književnik i funkcioner Narodne stranke. - Srpski jezik, na kome su nastala remek-dela, svoje izvorište ima ovde u Crnoj Gori. Na žalost, ova vlast ga je ukinula, pretvorila u nekakav maternji. Ukidanje imena katedri za srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću samo je nastavak onoga što smo već videli. Proterani su svi oni koji su digli glas sramnoj odluci Ministarstva prosvete o ukidanju srpskog jezika. Časni profesorski izuzeci ostali su bez posla, a učenici bez vrsnih pedagoga. Ko pristane da studira nepriznati "crnogorski jezik" presudiće sebi. Ostaće bez svoje budućnosti.
V. KADIĆ, 5. jun 2006
ZAĐENULI su Crnogorci za gatnjik (kaiš) lapis (olovku), i, kako zbore, nikome se neće krknut (pomeriti) pa makar ih mušketali (streljali), sve dok se na ćuhometu (vetrometini) ne nađe srpski jezik. Ako im neko iz Ingleške pošalje brzojav, čekaće dok im u avliju ne naljegne diliđenca sa teglaćom, koji će im uručit prijevod šljanka pečanog u tamošnjem presu.
Iako su u jezičkoj praksi mnoge od ovih reči jednostavno nestale iz upotrebe, pristalice crnogorskog jezika u nezavisnoj Crnoj Gori već najavljuju "vrtanje starijeh slova" kao i izmenu pisma kojim se Crnogorci služe. Dakle, ako se oni budu pitali za nerazumnu osobu govoriće se abezina, gorko će biti grko - komad - komat, lako - lasno, znoj - pot, podmornica - sumaren, vojnik - soldat, grip - influenca, pasulj - fadžola, žalost - korota, bolnica - špitalj, kirija - ćirija, kašika - užica, viljuška - pirun, čaršav - lencun...
Već je najavljena promena Ustava Crne Gore (najkasnije do kraja godine), dosadašnji službeni, srpski jezik, biće definitivno izbrisan. Nagađanja oko novog imena traju, a u igri su damo dve varijante: maternji ili crnogorski jezik. Sa tom promenom naziva službenog jezika, zagovornici crnogorskog kategorični su da treba menjati i dosadašnji naziv katedre za srpski jezik i to u crnogorski!
Ako se to zaista desi, pojedini studenti su već nagovestili selidbu iz Crne Gore. Ima ih koji su to već učinili i dalje studiranje nastavili u Srbiji ili Republici Srpskoj. Neki su već prozreli da bi im validnost diplome studija lingvistički nepoznatog jezika moglo doneti dosta brige.
- Neće oni niđe uteći - samouveren je profesor Vojislav Nikčević, autor famoznog "Rječnika crnogorskog jezika". - Prvo ćemo promijeniti Ustav Crne Gore, pa tek onda ime katedre. Crnogorci nipošto ne treba da imaju kompleks niže vrijednosti, već suprotno od toga: da posjeduju superiornost zbog ingenioznosti vlastitoga maternjega jezika.
S druge strane preovladava mišljenje da je na delu svojevrsno nasilje nad jezikom.
- Država koja se gradi protivno volji većinskog državotvornog naroda već na samom startu posrće. Sva je na tankim temeljima i Crna Gora kao takva nema budućnost, kaže za "Novosti" Budimir Dubak, književnik i funkcioner Narodne stranke. - Srpski jezik, na kome su nastala remek-dela, svoje izvorište ima ovde u Crnoj Gori. Na žalost, ova vlast ga je ukinula, pretvorila u nekakav maternji. Ukidanje imena katedri za srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću samo je nastavak onoga što smo već videli. Proterani su svi oni koji su digli glas sramnoj odluci Ministarstva prosvete o ukidanju srpskog jezika. Časni profesorski izuzeci ostali su bez posla, a učenici bez vrsnih pedagoga. Ko pristane da studira nepriznati "crnogorski jezik" presudiće sebi. Ostaće bez svoje budućnosti.