PUTOVANJE SVEMIROM...juce,danas,sutra.

ender71

Ističe se
Poruka
2.469
"...TO BOLDLY GO WHERE NO MAN HAS GONE BEFORE !" :-)

Mislim da jedan SF forum ne moze biti kompletan bez ovakve teme.

Tema ce biti svemirska putovanja, kako ona od "Sputnjika" do svemirskog turizma u proteklih 50 godina, tako i ona sto bi se mogla dogoditi u narednih 50, 100, 200...godina.

Kao i sve sto se tice putovanja svemirom sto je napisano u SF-u, a mozda se nikada nece ostvariti.

Znaci pricacemo o nama tako dragim svemirskim letelicama, orbitama, zvezdanim putevima, generacijskim brodovima, hibernaciji........
 
Dok si jos tu znas li kako se zova ona Klarkova knjiga gde prica o medjugalaktickoj letelici koja za zastitu koristi neku ledenu kupolu ili sta vec, uglavnom je zastita od kosmicke prasine pravljena od leda....i kad su dosli gde su trebalo doci, ta zastita je bila do kraja unistena i veoma malo im je falilo da odu svi u PM.
 
Mislim da uopšte ne možemo da predvidimo kada će biti prvi interstelarni let.Nijedan problem vezan za takvo putovanje nije rešen i što je najgore čak ni u naznakama se ne zna kako da se reši.
Čitao sam davno članke o tim problemima i rešenja su sva samo potencijalno moguća, odnosno samo su teorijski moguća, a praktično nemamo pojma kako to ostvariti.
Kasno mi je sada da o tome više pišem.
Ono što je sve koji su pratili uspehe SSSRa i SADa u pionirskim godinama leta u kosmos razočaralo je činjenica da danas na Mesecu nema stanice sa stalnom ljudskom posadom i što već nismo na Marsu.Čitao sam koliko su entuzijazma imali tada svi i koliko su bili ubeđeni da će se istraživanje kosmosa nastaviti istim intenzitetom, a ono ništa.
A ovo je sadašnjost:
dmi3fb.jpg
iss2.gif
 
Кулиража:
Dok si jos tu znas li kako se zova ona Klarkova knjiga gde prica o medjugalaktickoj letelici koja za zastitu koristi neku ledenu kupolu ili sta vec, uglavnom je zastita od kosmicke prasine pravljena od leda....i kad su dosli gde su trebalo doci, ta zastita je bila do kraja unistena i veoma malo im je falilo da odu svi u PM.

"Pesme Daleke Zemlje"
u stvari prvo je bila prica, pa onda i roman.

A brod se zvao Magelan.
Da ti posaljem roman ?
 
Odlicna tema, Endere...
Ja mislim da clovecstvo nece nikada poleteti zvezdama, jer ce se dotada toliko ugnezditi u svom dekadentnom smradu, uzrokovanom najtehnologijom i prilagodjavanjem okoline sebi zaradi vlastitog konformizma, da ce im ugusiti svaki neuron istrazivackog duha...Naravno, robotizovane sonde ima da jurcaju po celoj galaksiji, mozda i dalje, da nam i dalje donose sirovine koje su vec iscrpljene.
Hoteli na Marsu i Mesecu, naselja i to...to verujem da ce biti " ubrzo ", jer treba malo nase zemaljske guzice da uzivaju u manjoj gravitaciji i pogleda na sistem sa marsove perspektive....
To vam je moja prognoza...SAD nam tehnologija treba, dok imamo istrazivackog elana...Mozda zvuci budalasto, ali ja bi poleteo ka zvezdama, sa svescu da se nikad ne vratim...Naravno, u pravom "veslu"
 
Pa Sal bas takvi kao ti su oni koji ce na kraju poleteti ka zvezdama :-)

Istrazivanje krajnjih granica i progres covecanstva nikada se nije ni oslanjalo na konformisticku vecinu za koju je status quo vrhunac zivotnog dostignuca.
Pobunjenici, nezadovoljnici, sumnjala, radoznalci.... to su oni koji vuku ljudsku rasu napred.

Mislim da ce prvi put ka zvezdama krenuti nekoliko hiljada SF zaludjenika spakovanih u neki osrednji asteroid skrpljen u generacijski brod :-)
 
O ovome sam citao u Kaslerovom “Black Wind” a da nisam ni znao da stvarno postoji.
Nedavno je bila emisija na Discovery.

Sea launch je projekat pokretnog ekvatorijalnog lansiranja sa mora. Preduzele su ga 4 privatne kompanije (iz SAD, Rusije, Ukrajine i Norveske) i od 1999 su imali 18 lansiranja satelita od toga 16 uspesnih, 1 delimicno uspesno i 1 neuspesno.

Sea Launch cine brod Sea Launch Commander koji je centar Komandovanja & Kontrole lansiranja, i na kome se prevoze i montiraju ruske Zenit rakete.
I platforma za lansiranje Space Odyssey, inace u norveskom brodogradilistu modifikovana stara naftna platforma.

Posto je mobilan Sea Launch je u stanju da izvede lansiranje sa najpovoljnijeg polozaja na ekvatoru te ima dosta nizu cenu lansiranja u odnosu NASA, ESA i ostale.


Ovo je samo ilustracija koliko se daleko otislo od vremena Lajke i Gagarina.

http://www.boeing.com/special/sea-launch/index.html
 
ender71:
Pa Sal bas takvi kao ti su oni koji ce na kraju poleteti ka zvezdama :-)

Istrazivanje krajnjih granica i progres covecanstva nikada se nije ni oslanjalo na konformisticku vecinu za koju je status quo vrhunac zivotnog dostignuca.
Pobunjenici, nezadovoljnici, sumnjala, radoznalci.... to su oni koji vuku ljudsku rasu napred.

Mislim da ce prvi put ka zvezdama krenuti nekoliko hiljada SF zaludjenika spakovanih u neki osrednji asteroid skrpljen u generacijski brod :-)
Poleteo bix prvi u svemir i nikada se ne bix vratio...
Shto se tiche teme...svi znamo da je naseljavanje marsa sranje.Coveku su potrebne zvezde...
A put do zvezda mozhe biti samo preko hipersvemira...nikako drugachije...jednostavno,chak ni svetlosna brzina nam ne bi odgovarala u naseljavanju galaxije...
E sada...chak i kada bismo otkrili hipersvemir...pa...evo,kopiratju jednu prichu...

------------------
Hipersvemir postoji. U to nema sumnje. To smo i matematički dokazali. Iako još ne možemo znati zakone koji vladaju u hipersvemiru, možemo biti sasvim sigurni da ti zakoni nisu istovetni onima koji vladaju u normalnom svemiru. Ne postoji nikakav razlog zbog koga bi trebalo pretpostaviti da će u hipersvemiru biti na snazi ograničenje brzine svetlosti. Znači, preostaje nam samo da pronađemo način da se prebacimo iz normalnog svemira u hipersvemir, a potom da se vratimo nazad. Dajte mi sredstva da pronađem hiperpogon, a ja ću vama podariti zvezde!

Dr Frederik D. Kanfereli, osnivač zadužbine BOS, istup pred Odborom za tehnološki razvoj pri Svetskom senatu, Ženeva 21. maj 2016.

Svakome je poznato da mrav ne može pomeriti gusenicu.
- Moto zadužbine BOS
Kineri žurno uđe sa debelom fasciklom pod miškom. Bio je to agresivan mladić, kratke, plave kose, čekinjave brade i celishodnog ponašanja. Nije bio sklon okolišenju.
Džeremi Sehter, zamenik direktora zadužbine BOS, posmatrao ga je umornim očima kako seda bez poziva i spušta fasciklu na njegov prenatrpani sto.
"'Bro jutro, Šehtere", reče Kineri kratko. "Drago mi je što sam konačno prodro kroz vašu dvorsku stražu. Znate li da je veoma teško doći do vas?"
Šehter klimnu. "A vi ste veoma uporni", reče on. Zamenik direktora bio je krupan čovek sa naslagama sala, gustim obrvama i kudravom, gustom, sedom kosom.
"Čovek mora da je uporan kada sa vama ima posla, Šehtere. Neću da trošim reči. BOS me voza unaokolo i hoću da znam zašto."
"Voza vas unaokolo?" osmehnu se Šehter. "Ne znam kako to mislite."
"Manimo se tih igara. I vi i ja znamo da sam ja jedan od najboljih prokletih fizičara kakav se još dugo neće pojaviti. Videli ste moje radove o hipersvemiru, ako još uopšte idete ukorak sa svojom strukom. Trebalo bi da vam je jasno da je moj pristup dobar. Najviše sam doprineo ovoj oblasti još od vremena Lopeza. A on je radio pre trideset godina. Na tragu sam hiperpogonske mašine, Šehtere. Svakoj iole upućenoj osobi to je jasno.
Ali potrebna su mi sredstva. Moj univerzitet nije u stanju da podmiri troškove opreme koja mi je potrebna. Stoga sam došao u zadužbinu BOS. Prokletstvo, Šehtere, trebalo bi da ste presrećni što ste primili moju molbu. Umesto toga, godinu dana me držite u neizvesnosti, a zatim odbijate. Ni od koga ne mogu da izvučem objašnjenje. Vi ste stalno na konferencijama, vaši asistenti mi pričaju priče, a Lopez kao da je na stalnom odmoru."
Kineri prekrsti ruke i kruto se zavali u fotelji. Šehter se poigra pritiskačem za hartiju, a zatim uzdahnu. "Ljuti ste, gospodine Kineri", reče on. "Ne isplati se biti ljut."
Kineri se ponovo naže napred. "Imam i zašto da se ljutim. Zadužbina BOS stvorena je kako bi potpomogla što brže pronalaženje hipersvemirskog pogona. Ja sam na pragu da baš to učinim. Pa ipak, vi uopšte ne želite da me saslušate, a da ne govorimo o novcu."
Šahter ponovo uzdahnu. "Vaš rad počiva na nekoliko pogrešnih pretpostavki. Pre svega, zadužbina BOS osnovana je da bi se pronašao način putovanja bržeg od svetlosti. Zvezdani pogon, recimo. Upravo sada ispitujemo druge puteve koji se čine izglednijim. Mi..."
"Poznato mi je sve u vezi s tim drugim putevima", upade Kineri. "Sve su to ćorsokaci. Traćite novac poreznika. Sakloni me Bože pojedinih stvari za koje dajete sredstva! Alisona i njegovih teleportacijskih opita. Klaudije Denijels i njenih gluposti oko VČO motora. Kao i Čangove hipoteze o vremenu-stazisu. Koliko njemu dajete? Ako mene pitate, zadužbinom BOS loše se upravljalo još od Kanferelijeve smrti. Jedini koji je uopšte išao dobrim putem bio je Lopez, a vi ludaci ste ga odvojili od struke i napravili od njega administrativca."
Šehter podiže pogled i osmotri svog gosta. Kinerijevo lice bilo je lagano zajapureno, a usne čvrsto stisnute. "Rečeno mi je da ste bili u poseti senatoru Markamu", izusti zamenik direktora. "Nameravate li ove optužbe i njemu da izložite?"
"Da", reče oštro Kineri. "Sem ako ne dobijem neke odgovore. I uveravam vas da ću se, ako me ti odgovori ne zadovolje, pobrinuti za to da tehnološki odbor u Senatu podrobno ispita poslovanje zadužbine BOS."
Šehter klimnu. "Dobro", reče on. "Pružiću vam vaše odgovore. Kineri, da li ste upoznati s tim kolika je prenaseljenost Zemlje u ovom trenutku?"
Kineri frknu. "Razume se, ja..."
"Ne", reče Šehter. "Ne prelazite olako preko toga. Razmislite. Važno je. Nemamo više slobodnog prostora, Kineri. Ni ovde ni bilo gde na Zemlji. A kolonije na Marsu, Mesecu i Kalistu su tričarije, obojica to znamo. Čovek se našao u ćorsokaku. Zvezde su nam potrebne da bi rasa preživela. Zadužbina BOS predstavlja nadu čovečanstva, a zahvaljujući Kanfereliju javnost poistovećuje zadužbinu sa hipersvemirom."
Kineri nije bio zadovoljan: "Šehtere, dosta besmislica sam se naslušao od vašeg osoblja tokom protekle godine, ne želim da ih slušam i od vas."
Šehter se samo osmehnu. Zatim ustade i odšeta do prozora, kako bi pogledao u nebo prenatrpano kulama megalopolisa koji se prostirao oko njih. "Kineri", reče on, okrenuvši se, "da li ste se ikada zapitali zašto Lopez nije izdvojio sredstva za projekat istraživanja hipersvemira od kada je postao direktor? To je ipak bilo njegovo polje rada."
"Ja..." poče Kineri.
Šehter ga preseče. "Ostavimo to", reče on. "Nije važno. Dajemo sredstva za luckaste teorije jer i one su bolje nego nikakve. Hipersvemir je ćorsokak, Kineri. Održavamo mit u životu zbog javnosti, ali mi znamo istinu."
Kineri napravi grimasu. "Ma, hajde, Šehtere. Bacite pogled na moje radove. Dajte mi sredstva, a ja ću vama hipersvemirsku mašinu u roku od dve godine."
Šehter se okrenu prema njemu. "Siguran sam da biste to i ostvarili", reče on krajnje umornim glasom. "Znate, Konfereli je jednom rekao da ne postoji razlog zašto bi ograničenje brzine svetlosti važilo u hipersvemiru. Bio je u pravu. Ne važi.
Žao mi je, Kineri. Stvarno mi je žao. Ali Lopez nam je dao hiperpogon još pre trideset godina. Tada smo otkrili da najveća brzina u hipersvemiru nije brzina svetlosti.
Manja je od nje, Kineri. Manja."
---------------------------

Mislim da shvatate...
 
Oxi, daj autora i naslov price.
Znam da je imam negde na papiru, ali ko sad da to trazi.

Hipersvemir, svakako, ako bi smo dosli do otkrica putovanja kroz hipersvemir kako je opisano u SF-u resili bismo problem naseljavanja drugih sistema, ali hipersvemir cak i teorijski jos uvek spada samo u domen SF-a.

Spomenuo sam da mislim da cemo krenuti put zvezda u narednih 200 godina, ali nisam stigao da to malo elaboriram, evo ovako.

U narednih 50-100 godina trebalo bi da budu ustanovljene stalne baze sa ljudskom posadom na Mesecu i Marsu...
Do 150 godina od sada bi trebalo da imamo naselja i orbitalne stanice na Marsu.

Inace o teraformiranju i naseljavanju Marsa preporucujem izvanrednu trilogiju Kim Stenli Robinsona, dobar SF, i vrlo detaljno sto se tice prakticne i naucne strane naseljavanja drugih planeta.

Jednom kada se covecanstvo cvrsto uspostavi na Marsu, posle toga ce biti relativno jednostavno dovuci odgovarajuci asteroid iz pojasa, izbusiti ga, napuniti ga motorima, sistemima za odrzavanje zivota, zatvorenom samoodrzavajucom biosferom i ostalim sto treba....

Onda ce u njega potrpati nekoliko hiljada ili desetina hiljada zvezdanih putnika i lansirati ga put odgovarajuce zvezde.
To tada bi astronomija vec saznala kod koje najblize zvezde se nalazi odgovarajuca planeta za prvo naseljavanje.

Sustina takvog putovanja je da ce na cilj posle stotina ili hiljada godina stici ne prvobitni putnici vec
njihovi potomci (zato se i nazivaju "generacijski brodovi").

Zavisno od pocetne brzine ( a ako bi iskoristio "orbitalnu pracku" kod Jupitera mogla bi biti dosta velika) takav brod bi sa recimo 10% brzine svetlosti do Alfe Kentauri putovao 40 god, sa 1 % 400 godina, sa 0.1% 4000 godina.
Najverovatnije je ovo srednje resenje da bi putovao brzinom od oko 1% brzine svetlosti.

Gledano sa danasnjeg nivoa razvoja tehnologije, to je najverovatniji nacin prvog zvezdanog putovanja.

Ima naravno mnogo nepoznanica.

Recimo jos uvek nemamo pojma kako ce buduce tehnoloske revolucije, geneticka u kojoj smo na pocetku i nanotehnoloska koja se nazire posle nje, uticati na putovanje svemirom.
Mogli bismo imati recimo svemirske skafandre debljine mikrona i gene za otpornost na kosmicku radijaciju.
 
Endere, jos cemo na kraju da plivamo goli ko nudisti do meseca...:)

Za te generacijske asteroidne brodove i naseljavanju drugih zvezdanih sistema...mislim da ce nas u narednih 100 - 200 godina biti premalo za to...Ko da ostane na zemlji? Kad bi spakovali kompletnu kinu, pa i nekako, mada sa dozom rizika od bruke i sramote pred alienima, ako pun asteroid zutih na njih naidje...Zamislite, izlete Bruce i Jet Lee i pocnu nogama da ih udaraju, a ostali 10 milijardi kineza vicu "UDRI BRUCE LEE"....bruka, ziva bruka...Na kraju, otvore na njihovoj rodnoj ( alien ) planeti kinesku prodavnicu.....CCCcccc...i kazu srbi 'vaki-onaki...

Malo sam to saljivo u svom stilu napisao, ali ima neke istine u tome...Vidite, KO da krene put zvezda ? U najluksuznijem megahotelu...Koje nacije, vere, boje i politicka ubedjenja da spakuju kofere i vinu se ka zvezdama da svojea ubedjenja tamo ustolice?
Mislim da clovecstvo takve razlike nikada nece moci progutati...zamislite pun brod radikala, socijalista, arijevaca i hipika, nigera i kineza..i naravno shabana i dzejova...
Dosadasnja tehnologija je trenutno sasvim u stanju da napravi gen brod, naravno male brzine, ali ko ga jbe...usput bi ga glavonje vec ubrzali...medjutim, to bi mnooooogo kostalo, a njihovim investitorskim bogatim guzicama ne bi dinara donelo, ikada..a jos uz svu dobru volju ne bi bilo para jer jbga, moramo sve svetske tenkove dizelom puniti, borbene avione u vazduhu drzati, vojnike specijalce nahraniti, obuci i platiti, nametati drugima svoje ideje silom, i ratovati i kuvati sranja gde god stignemo...to kosta ko svetog peru kajgana...a moglo se lepo od te love sklapati u orbiti pravi veliki asteroidni ili metalni vesl, rude i sirovine naravno sa meseca, da greenpease ostane hepi...mamu im jbm. Cak bi potpisao da na tome veslu budem obican domar...
Sal has spoken...:)
 
Da nastavim ovo sto Sal tako slikovito opisao...

Mnogo toga sto je problematicno sa americkim, ruskim i drugim svemirskim programima vezano je u vecoj meri za politiku i ekonomiju nego za nauku i tehnologiju.

Stalnih baza na Mesecu recimo nema, jer su Ameri sredstva koja su trebala da se utrose u to ulozili u onaj njihov suludi "Rat zvezda" tamo 80-tih.

Tu je i problem neobavestenosti sire javnosti o stvarnim svrhama i rezultatima svemirskih putovanja.
Ljudi misle, sta cemo mi tamo gore kad i ovde ima dovoljno problema.
Svemirski programi pate od jezivog nedostatka kvalitetnog marketinga i PR-a.
Treba narodu objasniti da bismo bas "odozgo" mogli da resimo mnoge probleme ovde dole, kao i da je ultimativno krajnji cilj svemirskih letova naseljavanje drugih planeta i odlazak van naseg Suncevog sistema.
 

Back
Top