Šefovi se ponašaju isto kao i dominantni majmuni, obeležavajući teritoriju, učvršćujući autoritet i ističući svoju hijerarhijsku nadmoć, zaključili su istraživači sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu u studiji o ponašanju ljudi na rukovodećim mestima u firmama.
Istraživanje je pokazalo da menadžeri uglavnom nose tamna odela sa košuljama i kravatama jarkih boja, kao što se dominantni mužjaci nekih vrsta majmuna razmeću nekim živo obojenim delovima svoje anatomije.
I dok u prirodi takvo ponašanje ima za cilj da zavede potencijalne partnerke, u kancelariji je cilj isticanje svog mesta u hijerarhiji.
"Oko 200 vrsta poznato je po nadmenom kočoperenju i udaranju u grudi. Homo sapiens evoluirao je pre više od dva miliona godina da bi postao plemenska vrsta sa izraženom hijerarhijom i sa te tačke gledišta ne razlikuje se mnogo od nekih životinjskih vrsta. Možda je takvo ponašanje upisano u našim genima", objasnio je profesor Džefri Brejtvejt, jedan od organizatora istraživanja.
Ljudi na rukovodećim mestima žele da imaju veće fotelje nego ostali iz njihovog tima, govore mnogo glasnije i često prekidaju svoje saradnike. Takođe češće koriste tehničke izraze i akronime kako bi zbunili sagovornike, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu "Australia's journal of health organisation and management".
"Ono što smo otkrili je univerzalna tendencija na nivou moći, virilnosti i autoriteta kako kod čoveka, tako i kod životinja. Te tri karakteristike tesno su međusobno povezane", istakao je u zaključku profesor Brejtvejt.
Izvor net
Istraživanje je pokazalo da menadžeri uglavnom nose tamna odela sa košuljama i kravatama jarkih boja, kao što se dominantni mužjaci nekih vrsta majmuna razmeću nekim živo obojenim delovima svoje anatomije.
I dok u prirodi takvo ponašanje ima za cilj da zavede potencijalne partnerke, u kancelariji je cilj isticanje svog mesta u hijerarhiji.
"Oko 200 vrsta poznato je po nadmenom kočoperenju i udaranju u grudi. Homo sapiens evoluirao je pre više od dva miliona godina da bi postao plemenska vrsta sa izraženom hijerarhijom i sa te tačke gledišta ne razlikuje se mnogo od nekih životinjskih vrsta. Možda je takvo ponašanje upisano u našim genima", objasnio je profesor Džefri Brejtvejt, jedan od organizatora istraživanja.
Ljudi na rukovodećim mestima žele da imaju veće fotelje nego ostali iz njihovog tima, govore mnogo glasnije i često prekidaju svoje saradnike. Takođe češće koriste tehničke izraze i akronime kako bi zbunili sagovornike, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu "Australia's journal of health organisation and management".
"Ono što smo otkrili je univerzalna tendencija na nivou moći, virilnosti i autoriteta kako kod čoveka, tako i kod životinja. Te tri karakteristike tesno su međusobno povezane", istakao je u zaključku profesor Brejtvejt.
Izvor net