Novogodišnji Koncert Bečke Filharmonije 2004. Dirigent Koncerta: RIKARDO MUTI.

Najzad i po četvrti put, maestro Muti diriguje Novogodišnjim Koncertom, za 2004. godinu. Nakon što je njegov ''milenijumski'' Koncert oborio sve rekorde u gledanosti, na ovom Koncertu su u interpretativnom pogledu u svemu preuzeta Mutijeva ustaljena koncepcijska rešenja: program Koncerta je predstavljen u autentičnom zvuku bečke muzike za igru. Nije bez značaja detalj da je maestro Muti neposredno pred ovaj Koncert, 14. decembra 2003. godine, otvorio obnovljeni operski teatar ''La Feniče'' u Veneciji, dirigujući horom i orkestrom ovog teatra dela Betovena i Stravinskog (da podsetim: teatar ''La Feniče'' je stradao u požaru januara 1996.godine).

Drugo značajno obeležje ovog Koncerta jeste da je marta 2004. godine obeleženo 200 godina od rođenja Johana Štrausa-oca. Samim tim se u programu Koncerta našao povećan broj kompozicija ovog majstora bečke muzike za igru (prvi deo bio mu je takoreći posvećen). Nije bez značaja ni podatak da se 2004. godine navršilo 160 godina od smrti Jozefa Lanera, savremenika Johana-starijeg. Stoga su se u programu Koncerta odmah iza Štrausa-oca, našle i dve njegove kompozicije (u završnici prvog dela).

Prvi deo Koncerta počeo je maršem ''Bio je tako prekrasan'' iz operete ''Gospodar šume'' Johana Štrausa-mlađeg. A zatim, posveta Johanu-ocu: 1) melodiozna ''Vrabac-polka''; 2) valcer ''Filomela'', sa snažnim uvodom na koji pre valcerske teme odgovara pikolo; 3) ''Frederikina polka'', u kojoj maestro Muti demonstrira svoju veštinu dirigovanja jedva primetnim gestama i 4) ritmički pregnantni ''Cachucha galopp'' sa deonicom za kastanjete. U završnici, posveta Jozefu Laneru: 1) valcer ''Igra na dvorskom balu'', izveden sa pratećim vizuelnim efektima, koji su nam predstavili spoljni izgled i lepotu unutrašnjosti dvorca na Heldenplacu i 2) galop ''Tarantela'', kojim se prvi deo Koncerta okončava i kojim nam Laner svojom muzičkom obradom približava ovu živahnu italijansku narodnu igru.

Drugi deo Koncerta, počeo je manje poznatom uvertirom ''Čipka na Kraljičinom šalu'', Johana Štrausa-mlađeg .Ali i ova, poput većine drugih Štrausovih uvertira za operete, obiluje malograđanskim igračkim, pre svega valcerskim temama. Potom su izvedene tri Štrausove kompozicije: 1) ''Ciganski kadril'', koji nam još jednom pokazuje koliko se Štraus inspirisao folklorom mađarskih cigana; 2) popularni i veoma okretni valcer ''Akčeleracije''. Izveden je sa pratećom baletskom tačkom, koju su izveli u Lihtenštajnskom Muzeju u Beču, solisti i članovi Baleta Bečke Državne Opere: Hoze Manuel Karenjo, Simona Noja, Eva Peters, Kristijan Rovni i Jirgen Vagner i 3) polka ''Đavolica'', sa karakterističnim zamirućim završetkom. Polka ''Klizanje na ledu'' Jozefa Štrausa, izvedena je sa pratećom baletskom tačkom, priređenom na Bečkom Klizalištu. Potom su usledili:''Čardaš'' iz operete ''Slepi miš'' Johana Štrausa-mlađeg; brza polka ''Uzdravlje!'' Eduarda Štrausa i polka mazurka ''Dan i noć'' Jozefa Štrausa, koja nam muzičkim jezikom dočarava istoimeni cvet i ima karakterističan zamirući završetak. Sledeća kompozicija, Štrausova polka ''Šampanjac'', sa prigodnom baletskom tačkom koju je izvelo troje solista Baleta Bečke Državne Opere (uz čašu šampanjca za dirigenta i Filharmoničare u Muzikferajnu), priprema nas za vrhunac Koncerta.

To je valcer ''Zvuci sfera'' Jozefa Štrausa. Izveden je sa pratećim vizuelnim efektima, koji su nam predstavili unutrašnji izgled Zlatne Dvorane i posebno nam dočarali pogled na orkestar sa tavanice. Prema završnici Koncerta izvedenesu, saglasno tradiciji, dve brze polke: 1) ''Burnim korakom!'' Johana Štrausa-mlađeg, sa karakterističnim efektom u Zlatnoj Dvorani: na poslednjem vrhuncu su uz pucanj, iznad orkestra, poleteli ukrasni šareni papirići. 2) ''Indijanski galop'' Johana Štrausa-oca, inspirisan folklorom Indijanaca, kao još jedna posveta centralnom jubileju.

U tradicionalnoj završnici, valcer ''Na lepom plavom Dunavu'', u dva maha je ''dopunio'' kratak vizuelni efekat, koji nam je prikazao spomenik Johanu Štrausu-mlađem. Publika je i ove godine aktivno učestvovala u izvođenju ''Radecki Marša''.

Od uglednih gostiju, Koncertu je prisustvovao tadašnji predsednik Evropske Komisije Romano Prodi. Vizuelne efekte i baletske tačke režirao je Feliks Brajzah, koji je i reditelj muzičko-dokumentarnog filma o Beču, prikazanog na kanalu ZDF televizije u pauzi između dva dela Koncerta. Autor koreografija je Boris Ajfman, asistent koreografa Kristijan Tihi, a autor kostima je i ovoga puta bio Johan Englels. Za televizijsku režiju je i ovoga puta bio zadužen sada već tradicionalno briljantni Brajan Lardž.
 

Back
Top