Novogodišnji Koncert Bečke Filharmonije 2002. Dirigent Koncerta: SEIDŽI OZAVA.

Novogodišnjim Koncertom za 2002. godinu, dirigovao je proslavljeni japanski dirigent Seidži Ozava. Do sada, to mu je jedini Bečki Novogodišnji Koncert.

Rođen je u Kini 1935. godine, gde su mu u to vreme živeli roditelji. Nakon studija u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pohađao letnji muzički kamp u Masačusetsu, najuspelije dirigentske interpretacije ostvario je u saradnji sa Bostonskim Simfonijskim Orkestrom, čiji je dugogodišnji umetnički rukovodilac. Poslednjih petnaestak godina pre ovog Koncerta, nastupa sa Bečkom i Berlinskom Filharmonijom. Aktivno se bavi i pedagoškim radom, mnogi mladi dirigenti, pre svega rodom iz Japana, potekli su iz njegove pedagoške klase.

U interpretativnom pogledu, na ovom Koncertu su zadržana klasična koncepcijska rešenja. Njegova specifičnost je da je proticao u znaku dve godišnjice i jednog krupnog događaja. Naime, 2002 .godine je obeleženo 175 godina rođenja Jozefa Štrausa i 160 godina postojanja i rada Bečke Filharmonije. Samim tim, na programu se našao veći broj kompozicija ovog majstora iz porodice Štraus. Krupan događaj je bio prelazak najvećeg broja zemalja - članica Evropske Unije na ''Evro'' kao zvanično sredstvo plaćanja. Povodom tog događaja, na orguljskim cevima Zlatne Dvorane, postavljeno je prigodno cvetno obeležje u plavoj i beloj boji i prigodno mu je posvećena jedna baletska tačka. Posle Arnonkura, Ozava je drugi dirigent koji je nastupio bez uobičajene dirigentske palice. Obojica su dirigovali osnovnom dirigentskom gestom – rukama.

Prvi deo Koncerta, počeo je maršem ''Živio!'', Johana Štrausa-mlađeg. Usledio je Štrausov valcer ''Glasovi sa karnevala'', a zatim i prva kompozicija Jozefa Štrausa: polka mazurka ''Brbljivica'', sa karakterističnom završnicom za obou. Kao vrhunac prvog dela, zveden je Štrausov valcer ''Život umetnika'', a zatim, polka ''Voljena Ana'', Johana Štrausa-oca. Izvedena je sa pratećom baletskom tačkom u kojoj su članovi Španske Dvorske Škole jahanja, briljantno prikazali konjski galop. Za kraj prvog dela, izvedena je brza polka ''Napred!'' Jozefa Štrausa.

Drugi deo Koncerta, počeo je popularnom uvertirom za operetu ''Slepi miš’’ Johana Štrausa-mlađeg. Ovu, tipično malograđansku uvertiru, iz Bečkog života druge polovine XIX veka, Filharmoničari su i ovoga puta izveli na sebi svojstven način, sa briljantnim bočnim delovima i srednjim, valcerskim. Zatim su izvedene četiri kompozicije Jozefa Štrausa: 1) polka mazurka ''Ruka za ruku''; 2)valcer ''Akvareli'', sa pratećim vizuelnim efektima koji su nam prikazali umetnost i ambijent Bečkog Dvora; 3) polka-mazurka ''Libela'' i 4) brza polka ''Torokuša'' sa karakterističnim deonicama za mlinac i čegrtaljku.

Nakon nje, upriličena je mala svečanost: deca, učenici baletske škole pri Bečkoj Državnoj Operi, podelili su po jedan cvet gledaocima, dirigentu i koncertmajstoru Bečke Filharmonije.

Potom je, kao vrhunac drugog dela Koncerta, usledio znameniti ''Perpetuum Mobile'', Johana Štrausa-mlađeg. Izveden je sa pratećom tačkom koja je predstavila igru mašina za izradu novca Austrijske i Evropske Centralne Banke.Tačka je posvećena proglašenju Evra za zvaničnu monetu Evropske Unije. Potom je izvedena brza polka ''Đavolska igra'' Jozefa Helmesbergera-mlađeg, a zatim polka ''Eliza'', Johana Štrausa-mlađeg. Još jednom je briljirao konjski galop Španske Dvorske Škole jahanja. Štrausov valcer ''Bečka krv'', izveden je uz prateće vizuelne efekte, koji su nam prikazali tavanicu Zlatne Dvorane. Prema završnici, izvedene su dve brze polke :''Tik-tak'' Johana Štrausa-mlađeg i ''Im Fluge'' Jozefa Štrausa.

Tradicionalna završnica: usmenu čestitku publici, dirigent i Filharmoničari su uputili na nekoliko svetskih jezika. Valcer ''Na lepom plavom Dunavu'' izveden je sa pratećom baletskom tačkom, koju su izveli članovi Baleta Bečke Državne Opere: Eva Peters, Simona Noja, Rozvita Over, Gregor Hatala i Jirgen Vagner. Glavnu solističku rolu tumačio je Vladimir Malakov. Na kraju, uz sudelovanje publike, izveden je i ''Radecki Marš''.

Vizuelne efekte je za ovu priliku režirao Heribert Senegahnik. Autor koreografija je Vladimir Malakov, a asistent koreografa je Kristijan Tihi. Kostime je osmislio Kristijan Lakroa, a režiser baletskih numera je Anton Rajcenštajn. Brajan Lardž je i ovoga puta bio zadužen za televizijsku režiju iz Muzikferajna.
 

Back
Top