Novogodišnji Koncert Bečke Filharmonije 2001. Dirigent Koncerta: NIKOLAUS HARNONKUR.

Prvi deo Novogodišnjeg Koncerta za 2001. godinu, prvog koji je dirigovao ovaj poznati stručnjak za staru muzičku klasiku, počeo je originalnom verzijom legendarnog marša, koga je Johan Štraus-otac komponovao u čast pobede grofa Radeckog nad italijanskom vojskom. Odmah je palo u oči ono što je činilo suštinsko obeležje ovog Koncerta: osnovno interpretativno težište kod maestra Harnonkura, postavljeno je na sporijem to jest, umerenijem tempu i punijem to jest, bujnijem zvučnom koloritu. Time je dat još jedan značajan doprinos približavanju autentičnog zvuka i stila klasične bečke muzike za igru današnjem auditorijumu. Tome u prilog ide i činjenica da je uloga baletskih tačaka značajno umanjena u korist zvučnog kolorita: sve se, koliko je to moguće, nastojalo prikazati muzikom. U proređenim baletskim numerama, do izražaja su dolazile samo solističke tačke.

U nastavku prvog dela Koncerta, usledile su dve kompozicije Jozefa Lanera: znameniti ''Šenbrunški valcer'', izveden sa pratećim vizuelnim efektima koji su nam plastično prikazali lepote Šenbrunškog zamka i galop ''Lovačka radost'' inspirisan scenama lova. Vrhunac prvog dela bio je monumentalni valcer ''Jutarnji list'' Johana Štrausa-mlađeg, a u završnici, izvedene su dve Štrausove polke inspirisane dostignućima iz fizike : polka ''Elektromagnetizam'' i brza polka ''Elektrofor''.

Drugi deo Koncerta, počeo je uvertirom ''Jedna noć u Veneciji'', Johana Štrausa-mlađeg. I upravo zahvaljujući insistiranju na umerenijem pokretu, bujnijem tonskom koloritu i slabijim ritmičkim naglascima, ovoj inače efektnoj uvertiri data je punija tonska boja. Usledila je polka ''Harlekin'' Jozefa Štrausa. Izvedena je nakon kraćeg prigodnog Arnonkurovog govora, sa pratećom baletskom tačkom, koju su izveli učenici Baletske škole pri Bečkoj Državnoj Operi. Kostime je uradila Aneta Bofajz. Zatim je izveden valcer Jozefa Štrausa ''Seoske laste iz Austrije'', a onda i treća kompozicija Jozefa Lanera: lendler ''Stojriška igra''. Potom su usledile četiri kompozicije Johana Štrausa-mlađeg: 1) brza polka ''Zabavni voz'', izvedena sa pratećom tačkom, koja je prikazala trku dve parne lokomotive-eksponata Željezničkog muzeja ''Štrashof'' i Tehničkog muzeja u Beču. 2) Usledio je vrhunac drugog dela Koncerta, manje poznati valcer ''Svilena veza miliona'', sa efektnim uvodom i pratećim prikazom ambijenta Zlatne Dvorane. 3) polka mazurka ''Kobold'', izvedena sa pratećom solističkom baletskom tačkom koju je tumačio član Baleta Pariske Opere, Manuel Legris. Kostim je uradio Žordi Roaž i 4) polka ''Lucifer'' sa pratećim skečom: na kraju polke, jedan član Filharmonije je, pod maskom Lucifera, pozdravio dirigenta. Izvedena je i brza polka ''Bez uzbuđenja'' Jozefa Štrausa, u karakterističnom, sa usklicima, ''uzbudljivom'' stilu Filharmoničara. U završnici, pored tradicionalne verzije ''Radecki marša'', valcer ''Na lepom plavom Dunavu'', izveden je sa pratećim vizuelnim efektima, koji su nam prikazali reku Dunav, zamkove uz obalu reke i panoramu grada Beča.

Kristl Fišer, ostala je vešt aranžer cveća sa italijanske rivijere, Bečkih cvetnih bašti i iz San Rema. Vizuelne efekte uradio je Georg Riha sa snimateljskom ekipom. Autor koreografija je Renato Zanela, a asistent koreografa Kristijan Tihi.

Brajan Lardž se i ovoga puta potvrdio kao vešt televizijski reditelj.
 

Back
Top