Dr Miloš Ković. Slušajte ovog čoveka.

Doc. dr Miloš Ković

Mala Srbija u Velikom ratu: Britansko-srpski odnosi, predistorija rata


utorak, 14. apr 2015, 23:59
ponedeljak, 20. april, 22:00

Naš istaknuti istoričar mlađe generacije, dr Miloš Ković, veoma dobro poznaje britansko-srpske odnose, dubinske motive, zakulisne igre i realan značaj Britanske imperije-koja je po prostranstvu, bila najveća u istoriji- za otpočinjanje tok i ishod Prvog svetskog rata.

Kako je Britanija reagovala na novu realnost, nakon Prvog srpskog ustanka? Naime, pod kojim okolnostima nastaje rusofobija Britanaca, kao fenomen dugog trajanja i može li se reći da je rukavac britanske rusofobije - srbofobija, sve do danas?

Zašto su balkanski nacionalni pokreti poslužiti kao povod za početak britansko-ruskog sukoba i britansko-turskog savezništva?

Kada su Britanci počeli da zagovaraju proterivanje Osmanlija sa Balkana i zašto je uslov bio da ih zameni „civilizovanija" Austrija?

Saznaćemo i u kakvom odnosu stoji čuveno, često osporavano i u neznanju problematizovano Garašaninovo „Načertanije" i Britanci?

„Saradnja kneza Miloša sa Britancima postavila je osnove za nastanak Načertanija Ilije Garašanina 1844. Prema planovima uticajnih krugova u Parizu i Londonu, i poljskih emigranata koji su Garašanina snabdeli prethodnim nacrtima za ovaj dokument, Srbija je trebalo da postane stožer okupljanja Srba i Južnih Slovena, ali i glavno oruđe Zapada u potiskivanju Rusije sa Balkana. Garašanin je tada zagovarao okretanje Srbije ka Francuskoj i Velikoj Britaniji, da bi se oslabio uticaj Rusije i Austrije, zemalja koje su, po njegovom mišljenju, u srpskom pitanju imale previše neposrednih interesa."

Miloš Ković: Mala Srbija u Velikom ratu: Velika Britanija i Srbija - predistorija rata, 2. deo

Nakon Berlinskog kongresa Austro-ugarska je postala svojevrsni „nadzorni organ" u Bosni, uz blagoslov kneza Milana, koji se okretao Monarhiji, nezadovoljan povlačenjem Rusije sa Balkana... Kako je Britanija gledala na ovakav razvoj događaja?

Zašto se odnosi Britanije i Osmanlija temeljno menjaju i suštinski narušavaju, nakon 1878? Naime, na Berlinskom kongresu Britanci su, u skladu sa prethodnim dogovorom sa Đulom Andrašijem, predložili ulazak trupa Austro -Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, a Dizraeli će i u narednim godinama podržavati prodor Austro-Ugarske ka jugoistoku.

On se zalagao i za podršku Albanskoj ligi, koja je pružala otpor teritorijalnim proširenjima Srbije, Crne Gore i Grčke...

Saznaćemo i kako je stvaranje Antante doprinelo da se popravi odnos Britanije i Srbije, koji je drastično bio narušen zbog ubistva poslednjeg Obrenovića. Stoga se Srbija sve do 1906. nalazila pod diplomatskim bojkotom Britanije. Njen ugled u britanskoj javnosti bio je izuzetno loš. To najbolje pokazuju i predrasude koje su prema Srbiji negovali Siton-Votson, Henri Vikam Stid, Artur Evans.

Ali, stvari se menjaju i preko Rusije, Britanija postaje jedan od oslonaca Srbije... To će se pokazati u vreme Aneksione krize. No pokazaće se vrlo jasno da to ne podrazumeva preuzimanje bilo kakvog rizika za Britaniju zbog Srbije.

Britanski politički pragmatizam je opštepoznat. Kako se on ispoljio u Prvom svetskom ratu? Britanija će svom starom savezniku, Osmanskom carstvu, zadati odlučujuće udarce, i to u savezništvu sa tradicionalnim neprijateljima, Rusijom i Srbijom...

Napokon, postaće nam jasnije reakcije Britanije na jugoslovenski program srpske vlade, obelodanjen Niškom deklaracijom, decembra 1914. Naime, umesto uništenja Austro-Ugarske i stvaranja jugoslovenske države, Britanija i sile Antante nudile su Srbiji pripajanje Bosne i Hercegovine, dela Dalmacije, dela Makedonije i južne Ugarske. Tek posle konačnog neuspeha pregovora sa Austro-Ugarskom o separatnom miru, u proleće 1918, Britanija i Francuska počele su da prihvataju neumitnost raspadanja Dvojne monarhije i nastanka jugoslovenske države...

Siton-Votson se, u anglosaksonskoj kulturi, i danas smatra autoritetom za istoriju Habsburške monarhije, Centralne i Jugoistočne Evrope. Stoga je značajno da saznamo i kakvi su bili njegovi stavovi o Srbiji i Srbima? „Siton-Votson se u toku rata posvetio uveravanju britanskog javnog mnenja u nužnost stvaranja jugoslovenske države, kao nove prepreke u prodoru suparničkih sila na Balkan...U Siton-Votsonovoj argumentaciji najzanimljiviji je bio njegov »balkanistički diskurs», po kome se podrazumevalo da su «laži» i «spletke» bile nešto što je karakteristično za «politički Balkan»... Britanci su, još od srednjeg veka, Srbe smatrali primitivnim varvarima..."

U tom kontekstu, značajno je znati koje su bile i ostale konstante spoljne politike Velike Britanije prema Srbiji i Srbima?

Urednik, scenarista i voditelj: Vojislav Laletin
 
Гледао.
За упућене, у главном познате ствари, али лепо "сложене", да се лакше увиди логика потеза Британаца, али сам чуо и неке детаље, за које нисам знао до сад, тако да препоручујем свима, које тема занима, да погледају.
Веома занимљив разговор, и велико поштовање свима, који су радили на овоме...
 

Back
Top