16101 /413 - Blogovi - Forum Krstarice
Prikaži RSS

djurdja5

16101 /413

Oceni ovaj blog
S P I S K O V I - Goli Otok 1949. do 1956.

16101 zatvorenika GOLOOTOČANA sa podacima datum hapšenja, nacionalnost, mesto rođenja, dužina kazne... po kom osnovu uhapšen..

Na spisku poznatim i nepoznatim torturama 413 ubijeno, umrl, izvršilo samoubistvo.

Zanima me gde su i kako su ljudi koji su ``radili s ljubavlju i revnosno`` posao u zatvoru.

Otvorene arhive,

Preuzeto sa http://noviplamen.net/2013/12/25/16000-golotocana-po-spisku/

Pošalji "16101 /413" na Facebook Pošalji "16101 /413" na Google Pošalji "16101 /413" na My Yahoo! Pošalji "16101 /413" na Live Pošalji "16101 /413" na MySpace Pošalji "16101 /413" na Twitter Pošalji "16101 /413" na Digg Pošalji "16101 /413" na del.icio.us

Komentari

  1. djurdja5 (avatar)
    Bez krivice krivi

    Uhapšen je u jesen 1950. u Krsturu, kao dvadesettrogodišnjak, vratio se 1953. godine

    Na Golom otoku, dočekalo nas je 5.000 ljudi, koji su nas batinali dok smo prolazili kroz stroj dug oko dva kilometra, prepričava dobrodošlicu "starosedelaca" Zarić. - Bili smo toliko izudarani i krvavi da jedni druge, na kraju stroja, nismo mogli da prepoznamo. Čuvari su samo "držali žicu", dok smo se mi međusobno maltretirali.
    "Bojkot je bio posebna mera, primenjivana na pridošlicama i "nepopravljivim" kažnjenicima, bez prava na razgovor i na "repu" za kazan, dok je "topli" ili "vrući zec" bila mera kojom su kažnjenici, u špaliru batinali aktuelne "dnevno političke" grešnike. Na Otoku ni trava nije rasla, samo je glog opstajao, da ga kažnjenici žvaću letnji dan do podne. Prizor koji Zarić pamti jesu samo kamen i morska voda."

    Ako nekog zanima više o prići http://www.krstur.com/ljudi/ljudi_15.htm
    Mesto događaja.

  2. orfej sa ibra (avatar)
    POSLEDNJA SLUŽBA SLOVENSKA

  3. djurdja5 (avatar)
    Grgur ostrvo kraj Golog otoka, ženski logor inforbiroa

    Jevrejka Jennie Lebel
    preživjela je nje­ma­čke lo­go­re i sva­ko­ja­ke ra­tne stra­ho­te, ali tek nakon rata, 1949. godine, doživjela je najgore od svega: isku­stvo Go­log oto­ka.



    Na­kon po­la sto­lje­ća šutnje o po­sto­ja­nju tog žen­skog gu­la­ga o nje­mu je pro­go­vo­ri­la u do­ku­men­tar­cu ko­ji su u pro­du­kci­ji Ava­la fil­ma 1989. go­di­ne za­je­dni­čki sni­mi­li knji­že­vnik Da­ni­lo Kiš i obli­ko­va­telj fil­ma Ale­ksan­dar Man­dić, opo­vr­gnuvši tvr­dnje da na Go­lom oto­ku ni­je bi­lo že­na. Film je u Hr­vat­skoj pr­vi put pri­ka­zan na ovo­tje­dnoj me­đu­na­ro­dnoj kon­fe­ren­ci­ji Ži­do­vi na Isto­čnoj oba­li Ja­dra­na u or­ga­ni­za­ci­ji du­bro­va­čkog Cen­tra za me­di­te­ran­ske stu­di­je, u či­jem je ra­du su­dje­lo­va­la i da­nas 81- go­dišnja izra­el­ska spi­sa­te­lji­ca i po­vje­sni­čar­ka Jen­nie Le­bel. - Uz teški fi­zi­čki rad i mal­tre­ti­ra­nja naj­te­že mi je bi­lo po­dno­si­ti žeđ, jer je naj­pri­je tre­ba­lo izgra­di­ti ci­ster­nu iz ko­je smo ka­sni­je do­bi­va­li čašu vo­de dne­vno.

    http://old.kontra-punkt.info/print.php?sid=56182

    http://elmundosefarad.wikidot.com/jennie-lebel-her-life-and-work


    Ovo je sesnaesta knjiga Zeni Lebl, a deveta na srpskom jeziku.

    Prethodile su joj:

    Plima i slom, iz istorije Jevreja Vardarske Makedonije
    Ljubicica bela, vic dug dve i po godine
    Jevrejske knjige stampane u Beogradu 1837-1905.
    Dnevnik jedne Judite, Beograd 1941.
    Jevreji u Pirotu
    Jerusalimski muftija
    Do ""konacnog resenja"" – Jevreji u Beogradu 1521-1942.
    Do ""konacnog resenja"" – Jevreji u Srbiji
    Hadz-Amin i Berlin

    Na hebrejskom i/ili dvojezicno objavila je osam knjiga i desetine clanaka u knjizevnim i istorijskim casopisima.
    Bavi se i prevodjenjem israelskih pisaca i pesnika sa hebrejskog na srpski jezik.
    Dobitnik je dvadeset i dve nagrade za naucne i knjizevne radove na anonimnim konkursima Saveza jevrejskih opstina Jugoslavije.
  4. djurdja5 (avatar)
    Citat Original postavio orfej sa ibra
    POSLEDNJA SLUŽBA SLOVENSKA


  5. djurdja5 (avatar)
    Spisak logoraša po narodnosti: http://www.goli-otok.hr/index.php?task=informbureau&act=ik

    "Goli otok, najveći Titov konclogor"



    POPISI KAŽNJENIKA NA DRUŠTVENO KORISTAN RAD I OSUĐENIKA PO IB-u

    U Hrvatskom državnom arhivu sačuvani su:

    poimenični popis svih osoba administrativno kažnjenih društveno korisnim radom i osuđenika za informbirovske "delikte",
    poimenični popis poginulih "informbirovaca" za vrijeme izdržavanja kazne,
    poimenični popis poginulih "informbirovaca" za vrijeme izdržavanja kazne sa šifriranim mjestom sahrane za svakog pojedinca.

    Naprijed navedeni popisi potječu iz Savezne UDB-e, ali ne obuhvaćaju sve koji su nastradali kao "informbirovci", već samo one koji su duže ili kraće vrijeme proveli u zatvorima, i koje je UDB-a razvrstala u tu vrstu "delikvenata".
    Međutim, postoji veliki broj osoba koje su nastradale kao “informbirovci", ali ih iz raznih razloga nema u navedenim popisima.
    Ovlaštenje za samostalno hapšenje imalo je više republičkih i saveznih organa. Ogroman prostor na kome se hapsilo i veliki broj organa za hapšenje otežavali su evidenciju i povećavali mogućnost grešaka. Pojedine su osobe izostavljene greškom.

    ....
    "Broj zatvorenika po nacionalnosti očito ne zavisi od brojnosti pojedine nacije u državi. Nesrazmjerno veliki broj Crnogoraca posljedica je, prije svega, posebno zaoštrenih prilika u toj republici nakon tzv. "Bjelopoljske pobune", kada je kompletan Bjelopoljski sreski komitet u drugoj polovici 1948. g. prešao u ilegalnost. Iako su se za desetak dana svi predali bez borbe, ne samo da su svi odmah likvidirani na licu mjesta, već je došlo do potjere za jatacima i sumnjičenja svih njihovih rođaka i znanaca u čitavoj državi.
    Na raspoloženje Crnogoraca prema Rusiji, odnosno Staljinu, svakako je utjecala i stoljetna crnogorska povezanost s Rusijom, koja im je kao slavenska i pravoslavna zemlja pomagala u borbi protiv Turaka.
    Kolona "Ostali" pokazuje broj zatvorenih pripadnika raznih nacionalnih manjina među kojima su bili najbrojniji Bugari i Mađari, ali je bilo i Talijana, Rumunja, Rusina i drugih. Osobno se sjećam i jednog Nijemca "