PRIVATIZACIJA

Izmenjen Zakon o privatizaciji u Vladi

Beta
Vlada Srbije usvojila je izmene Zakona o privatizaciji kojim je 31. decembar 2008. godine utvrđen kao rok za okončanje privatizacije društvenih preduzeća.

Do tog datuma mora da se objavi poziv za tendersku ili aukcijsku prodaju preostalih preduzeća koja su u društvenom vlasništvu, rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. On je naglasio da su pooštreni uslovi za učešće u privatizaciji, jer je zabranjeno da se za kupovinu kapitala i imovine firmi nadmeću lica koja su osuđivana za krivična dela ili se protiv njih vodi istraga za krivična dela.

Izmenama Zakona o privatizaciji, koje su upućene skupštini na usvajanje, pojednostavljena je procedura pripreme preduzeća za privatizaciju i omogućeno da se deo viška prihoda od prodaje imovine preduzeća u restrukturiranju, posle namirenja poverioca, raspodeli zaposlenima.

"Poboljšana je i zaštita zaposlenih posle privatizacije, jer je vlasnik obavezan da najmanje devet meseci u godini radnicima islaćuje minimalne zarade, kao i poreze i doprinose", objasnio je Dinkić. Ubuduće će biti moguća prodaja firmi koje su nastale od imovine preduzeća iz bivše SFRJ, a novac od prodaje će ići na poseban račun.

Uvedena je zaštita poverioca, tako što se zabranjuje prinudno izvršenje državnih poverilaca za preduzeća u postupku tendera i aukcije, kako bi se sprečila zaplena i rasprodaja imovine. Dinkić je rekao da je predviđeno da se, posle raskida ugovora u postupku tenderske prodaje, na pregovore poziva drugoplasirani ponuđač. U slučaju raskida ugovora biće omogućena bolja zaštita državnih interesa, jer će kupac biti sprečen da investicijama i dokapitalizacijom poveća vrednost svog kapitala.
 
NIS na gubitku zbog spore privatizacije

EM Online

U Ministarstvu rudarstva nedavno se moglo saznati da NIS gubi 0,5 odsto tržišta svakog meseca zbog kašnjenja privatizacije.

Sličnu potvrdu dobio je dnevni list Blic i u NIS Petrolu, gde je objašnjeno da je nacionalna kompanija prošle godine na tržištu učestvovala sa 72,3 odsto, a trenutno učestvuju sa 68,3 odsto. Znači, četiri odsto tržišta za godinu dana i više miliona dinara. Prošlo je više od godinu dana otkako je Vlada Srbije ocenila kao prihvatljivu strategiju o modelu privatizacije NIS-a, a ovaj dokument još uvek nije usvojen.

Iako nije siguran koliko tržišta gubi NIS, Boban Atanacković, član odbora za energetiku u Privrednoj komori Srbije, smatra da je NIS sigurno na gubitku i da će na njegovu cenu na budućem tenderu više uticati pumpe nego rafinerije. “NIS ima savršene lokacije, ali je morao ranije da krene u modernizaciju svojih pumpi i to se ne bi dešavalo. Sada neke od tih pumpi, iako su na dobrim lokacijama, gube i umesto njih dolaze neke nove. Moguće je da zapadne kompanije odustaju od rafinerija računajući da je to prljava tehnologija, a i u okruženju ima dovoljno preradnih kapaciteta, čak i više nego što je potrebno. Ipak, treba imati u vidu i da će rasti cena sirove nafte i da će veća prerada biti potrebna « , smatra Atanacković.

Da je NIS na gubitku, smatra profesor i publicista Dimitrije Boarov. «Odugovlačenje s privatizacijom može da utiče na vrednost jer firma nije efikasna. Što se tiče derivata, gubi se tržište jer, s jedne strane, imate privatne pumpadžije, a s druge velike naftne kompanije koje odvlače značajan deo potrošača u maloprodaji », smatra Boarov i dodaje da je veliki problem to što NIS ne može da izvozi loš kvalitet derivata. Boarov kritikuje i najavljene investicije radi navodnog povećanja vrednosti firme, jer se zbog njih NIS zadužuje, a to negativno utiče na vrednost firme.

Međutim, u NIS-u se žale upravo na to što im se ne da mogućnost uzimanja oko 400 miliona evra kredita radi investiranja. Osim sve većeg broja privatnih benzinskih pumpi, u NIS Petrolu se žale i na povećan nivo prerade sirove nafte za treća lica, kao i nekontrolisan uvoz evrodizela, jeftinijeg nego što NIS može da proizvede. I dok se privatizacija oteže, piše Blic, što zbog lobiranja što zbog borbe stranaka za upravne odbore i čelna mesta, između ostalog i u NIS-u, dotle stranci zauzimaju sve veći udeo u srpskom maloprodajnom tržištu derivata.
 
CG: Srbija najavila učešće u privatizacijama

EM Online

Srbija je veoma zainteresovana za učešće u predstojećoj privatizaciji Luke Bar, a zvaničan stav o modelu i tome na koji će način učestvovati njeni zvaničnici tek treba da usvoje.

Pomoćnik srpskog ministra za železnički i intermodalni saobraćaj Dejan Lasica je kazao da postoji i interesovanje Srbije za učešće na tenderu za deo crnogorske Željeznice. "U interesu Srbije i naše železnice je da imamo izlaz na more i luku. Pristup luci je mnogo lakši kad imate određen broj akcija u njoj, nego kad nemate", rekao je on Republici. On očekuje i da će se na taj tender prijaviti i Mađari i Rumuni, kao i neke kompanije iz zapadne Evrope, s obzirom na to da su regionu skoro svi teretni operateri privatizovani, osim u zemljama bivše SFRJ.

Lasica očekuje da će železnički transport i Srbije i Crne Gore biti znatno povećan uspostavljanjem redovne kontejnerske linije Bar-Beograd–Budimpešta, koji je ugovoren prošlog meseca između Željeznica Srbije, Crne Gore i Mađarske. Sporazumom se omogućava brži transport robe, koja se direktno iz fabrike kontejnerom prenosi do odredišne stanice, čime je anuliran gubitak vremena i na utovaru i istovaru.

Ovaj vid transporta već funkcioniše između Srbije i Crne Gore sporazumom između dve železnice iz marta, pa je u ovoj godini u odnosu na prošlu dupliran obim transporta na relaciji Beograd-Bar. Iako je za devet meseci ove godine prevezeno 328 kontejnera, a prošle godine samo 168, u Železnici Srbije očekuju još veći obim transporta u narednom periodu.
 
Dinkić o privatizacijama

Tanjug

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja, Mlađan Dinkić izjavio je danas da Srbija sama može da obezbedi kompletnu modernizaciju infrastrukture do kraja mandata ove vlade.

Dinkić je izrazio uverenje da Srbija može iz privatizacionih prihoda da obezbedi 1,5 milijardi evra, koliko je potrebno da se u potpunosti završi Koridor 10, uključujući i dva autoputa na jugu Srbije od Leskovca do makedonske granice i od Niša do Dimitrovgrada, kao i kompletnu obilaznicu oko Beograda sa novim mostovima.

Deo novca za to postoji u budžetskoj rezervi, što je nasleđenod prošlogodišnje prodaje Mobija 63 i licence za trećeg mobilnog operatera, kao i da će uskoro budžetu pristići oko 270 miliona evra od Robnih kuća Beograd.

Dinkić je izrazio uverenje da bi više od tri milijarde evra moglo biti ostvareno kroz privatizaciju NIS-a, Jata i Jat Tehnike.

Ministarstvo ekonomije je pripremilo predlog celovite strategije privatizacije javnih preduzeća, koji će uskoro biti i formalno prosleđen vladi na izjašnjavanje, rekao je Dinkić.

On je, govoreći o privatizaciji NIS-a, izrazio uverenje da je potrebno odmah "ići na prodaju" 51 odsto kapitala strateškom investitoru, uz zadržavanje prava blokirajuće manjine kroz manjinski državni paket od oko 30 odsto, što je sasvim dovoljno za punu zaštitu nacionalnih interesa.

Predlažemo kvalifikacioni tender sa relativno visokom početnom cenom i aukcijom pred TV kamerama u završnici, rekao je Dinkić.

Prema njegovim rečima, daleko je bolje da EPS sredstva za izgradnju termoelektrana obezbedi iz sopstvenih izvora, iako je potpuno legitiman i tekući predlog da se ide na zajedničko ulaganje sa stranim investitorom.

Ideja je da EPS pokrene inicijalnu javnu ponudu za 15 odsto svojih akcija koje bi se iznele na berzu, što znači da ne bi država prodavala svoje akcije, a građanima dala mogućnost da kupuju pojedinačne, u maksimalnom iznosu do 5.000 evra.

Na ovaj način onemogućilo bi se da akcije kupuju "krupni" igrači, već bi ogroman broj građana Srbije dobio šansu da postane suvlasnik EPS-a, objasnio je ministar, procenivši da bi na ovaj način u kratkom roku moguće prikupiti oko milijardu evra.

Dodatnih 15 odsto akcija EPS-a bilo bi besplatno podeljeno svim punoletnim građanima, s mogućnošću da njima trguju tek nakon uspostavljanja realne cene, rekao je Dinkić.

On se založio da se u odgovarajućem trenutku na berzu iznese i manjinski paket od 14 odsto Telekoma i da je slično moguće uraditi i u slučaju aerodroma Nikola Tesla.

Dinkić je najavio da će za nekoliko sedmica biti gotov Nacrt zakona o besplatnoj podeli akcija, u kojem će se naznačiti javna preduzeća, čije će se akcije besplatno podeliti svim punoletnim građanima, koji ih nisu dobili u dosadašnjem toku privatizacije. Predlog je da se 15 odsto akcija odmah preda u posed građanima.

Ako želimo ozbiljne kupce, Geneks mora da se privatizuje u delovima, jer imamo potpuno različite tipove investitora za hotele u Beogradu i na Kopaoniku, rekao je Dinkić.
 
TV Vrnjačka Banja prodata za 191 milion dinara

Beta

Ta je cena 400 puta viša od početne cene od 466.000 dinara. Danas prodato još pet lokalnih medijskih kuća.

Kupac TV Vrnjačke banje je Ostoja Tegeltija, vlasnik firme za prevoz putnika "Morava". Tegeltijin zastupnik Branko Smiljanić, rekao je novinarima rekao da je Tegeltija po svaku cenu želeo da kupi tu lokalnu televiziju koja zapošljava 57 radnika, zbog njene gledanosti.

Na današnjoj aukciji prodato je još pet lokalnih medijskih kuća, uglavnom lokalnim preduzetnicima, dok je prodaja "Ibarskih novosti" iz Kraljeva odložena, a za kupovinu Radio-televizije Ćuprija nije bilo zainteresovanih kupaca.

Radio Leskovac, čija je početna cena bila 152.000 dinara, prodat je za 20,1 milion dinara. Kupac je Srđan Jovanović, radnik obezbeđenja, koji je zastupao konzorcijum u kojem je 10 od 15 zaposlenih u tom radiju.

Televiziju Leskovac kupio je Vladica Jovanović za 22 miliona, a početna cena je bila 3,2 miliona dinara. Jovanović je vlasnik firme "Produkt Pečenjevce" koja se bavi preradom drveta.

Vlasnik građevinskog preduzeća "Jupiter" Milorad Pejić kupio je Televiziju Pirot, čija je početna cena bila 1,9 miliona, za 4,1 milion dinara.

Televiziju Jasenica iz Smederevske Palanke kupio je za 4,7 miliona dinara Radojica Stevanović, mašinski inženjer iz Beograda, a početna cena je bila 839.000 dinara.

Pribojski "Informativni centar" prodat je po početnoj ceni od 409.000 dinara Kosti Ranitoviću koji se bavi trgovinom.

Po pocetnim cenama prodata su i preduzeće "Proleterski put" iz Požege (9,5 miliona), "Metalotehna" iz Beograda (9,9 miliona), "Kosovoprojekt -Geobiro" iz Beograda (663.000) i "Tehnika-birotehnika" iz Šapca (110.000).
 
Prodata subotička Tržnica i još 10 preduzeća

Beta

Subotičko preduzeće za usluge na pijacama "Tržnica" prodato je na aukciji za 910 miliona dinara, što je 17 puta viša cena od početne.

Na današnjoj aukciji Agencije za privatizaciju u Novom Sadu, za Tržnicu se nadmetalo sedam ponuđača, a pobedu je odneo Milorad Pušica iz Beograda.

Direktorka brokerske kuće Tema broker Jelena Vasiljević, koja je na aukciji zastupala Pušicu, rekla je novinarima da se novi vlasnik odlučio za kupovinu jer je delatnost preduzeća vrlo unosna.

Na aukciji je takođe prodato još 10 preduzeća za ukupno 198,7 miliona dinara.

Poljoprivredno preduzeće Jedinstvo iz Seleuša kupio je za 55 miliona dinara konzorcijum fizičkih lica koje je predstavljao Valentin Caprđa.

Zavod za sudska veštačenja iz Novog Sada kupila je Tijana Đorđević za 51 milion dinara, a Radio-televiziju M iz Sremske Mitrovice je po istoj ceni kupio Jovica Toroman iz Novog Sada.

Preduzeće Rasadnik iz Kikinde kupila je po početnoj ceni od 12 miliona dinara Marijana Burić iz Beograda.

Preduzeće za proizvodnju mineralnih voda i gaziranih pića Akvatus iz Novog Sada kupio je za 21 milion dinara Borko Čolić.

Olivera Radović kupila je po početnoj ceni od 11 miliona dinara preduzeće za proizvodnju procesne opreme i mašinogradnju Utva-Proing iz Pančeva, koje se bavi proizvodnjom lančanih transportera, elevatora i mlinova čekićara.

Informativno-propagandni centar "Kula" kupio je za 5,2 miliona dinara vlasnik radija Zenit iz Kule Dragan Jovanović.

Novi vlasnik radija "Sombor" postala je za 3,7 miliona Irena Vuksanović iz Beograda, dok je Ivica Šmit u ime konzorcijuma zaposlenih kupio radio "Srbobran" za 580.000 dinara.

Na današnjoj aukciji preduzeće za projektovanje, konsalting, inženjering i trgovinu Agro-Koning iz Novog Sada kupio je direktor Slobodan Jojkić za 230.000 dinara.
 
Riker odlučuje o privatizaciji "Brezovice"

Beta

Zbog neslaganja članova Upravnog odbora KPA oko privatizacije Turističkog kompleksa na Brezovici konačnu odluku o tome doneće šef UNMIK Joakim Riker.

Na jučerašnjem sastanku Upravnog odbora Kosovske poverilačke agencije, predstavnici Vlade Kosova i sindikata izrazili su neslaganje sa predlogom međunarodnih predstavnika u Upravnom odboru da se privatizacija Brezovice odloži do utvrđivanja statusa Kosova.

Predsednik Upravnog odbora KPA Pol Agda, koji je istovremeno zamenik šefa UNMIK-a za ekonomska pitanja, izjavio je da je na sednici odlučeno da konačnu odluku o privatizaciji Brezovice donese šef UNMIK koji prema pravilnicima KPA o privatizaciji ima poslednju reč u slučaju neslaganja među članovima Upravnog odbora.

Šef UNMIK Joakim Riker je do izbora na tu funkciju obavljao funkciju predsednika KPA i dobro je upućen u sve planove privatizacije Brezovice.

Inače, u KPA su odlučili da se prilikom privatizacije kompleksa na Brezovici vodi računa o strahovanjima lokalnih Srba i u dokumentaciji za licitaciju je predviđeno da se obezbedi adekvatno predstavljanje srpske zajendice u zapošljavanju u budućem privatizovanom preduzeću.

Srbi čine 70 odsto stanovništva Brezovice i opštine Štrpce.
 
Jagodinska pivara - druga sreća?

Tanjug

Agencija za privatizaciju raspisala je javni poziv za pribavljanje konsultantskih usluga privatizacionog savetnika u tenderskoj prodaji Jagodinske pivare.

To praktično znači da je po drugi put započeo proces privatizacije tog preduzeća. Rok za dostavljanje zahteva za kvalifikaciju je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Agencija će izvršiti kvalifikaciju i izbor ponuđača u narednih mesec dana, a nakon toga bi savetnik trebalo da krene u pripremu dokumentacije i tendera za prodaju pivare.

Vrednost pribavljanja konsultantskih usluga, po proceni Agencije, iznosi dva miliona dinara na ime fiksne naknade i tri odsto od ugovorene prodajne cene za kapital preduzeća, što prema procenama te institucije iznosi maksimalno tri miliona dinara.

Jagodinska pivara privatizuje se po drugi put, nakon što je početkom januara ove godine raskinut ugovor sa konzorcijumom firmi Pan Beer iz Novog Sada i Infond Holding iz Maribora.

Oni su 29. avgusta 2005. godine kupili 51,18 odsto kapitala Jagodinske pivare za svega 75.000 evra. Konzorcijum se obavezao da će u narednih pet godina investirati 4,48 miliona evra i obezbediti novac za otpremnine.

Umesto toga, novi vlasnici su snizili plate, a nisu krenuli ni sa ulaganjima.

Radnici su zatim 27. oktobra 2005. godine stupili u štrajk. Od tada je većinskim vlasnicima i direktoru Zorici Jerotijević zabranjen ulazak u pivaru.

Radnici i mali akcionari izabrali su novo rukovodstvo i nastavili da rade.

Jagodinska pivara osnovana je pre 154 godine i najstarija je firma u Jagodini i u ovom delu Srbije.

Uz pivo proizvodi vodu, bezalkoholne napitke i pekarski kvasac.
 
GM zainteresovan za tender za Zastavu

B92

Kada bude objavljen tender za fabriku Zastava automobili, General Motors će razmotriti uslove tendera.

Menadžer za Srbiju kompanije Opel, koja je u vlasništvu američke kompanije GM, Nikola Kalabić kaže da će ta kompanija potom doneti odluku o eventualnom učešću na njemu i eventualnoj kupovini te fabrike.

On je rekao da je interes da Opel ima fabriku za montažu automobila u Srbiji i da su priče da će tedner za Zastava automobile biti objavljen sredinom decembra, za sada, samo "rekla-kazala".

"Čuli smo za tender, ali on još nije objavljen i sada je nezahvalno komentarisati naše eventualno učešće, jer nisu poznati uslovi", rekao je Kalabić i ponovio da će tek kada se objavi tender GM razmotriti uslove i šta treba da se proizvodi u toj fabrici, posle čega će doneti odluku o eventualnom učešću i kupovini.

Prema Kalabićevim rečima, od letos potpisanog ugovora o saradnji Dženeral motorsa i Zastava automobila povećana je prodaja Opelovih automobila gotovo za duplo u odnosu na prošlu godinu i da je mesečna prodaja 300 "astri klasik" fascinantna brojka.

Generalni direktor Grupe Zastava vozila Zoran Radojević kaže da mu nije poznato da će tender za Zastava automobile biti objavljen 15. decembra.

"Agencija za privatizaciju postavila nam je rok da do decembra pripremimo tendersku dokumentaciju i ona odlučuje kada će tender biti objavljen", rekao je Radojević i naglasio da sve Zastavine službe rade i trude se da do decembra pripreme tendersku dokumentaciju.

Radojević nije želeo da komentariše ko se sve interesuje za Zastava automobile, naglasivši da za te informacije nije on ovlašćen, već Agencija za privatizaciju. Prema ranijim informacijama iz Vlade Srbije, za kupovinu su zainteresovan i Fijat i austrijski Štajer puh
 
I Rusi i Austrijanci žele NIS

EM Online, Glas javnosti

Dva najozbiljnija konkurenta za kupovinu većinskog paketa NIS-a jesu Gazpromnjeft, deo ruskog giganta Gazproma, i austrijska kompanija OMV, tvrdi dnevnik Glas javnosti.

Kako prenosi ovaj beogradski dnevnik, ovim firmama odgovara prodaja većinskog paketa deonica NIS-a, koja trenutno ima dosta zagovornika u Vladi.

Inače, prodaja 51 odsto akcija NIS-a od početka je bila omiljenija među velikim kompanijama, a posebno ruskim.

Zasad je, ipak, zvanično još uvek na snazi strategija privatizacionih savetnika Meryll Lyncha i Rajfajzen investmenta o prodaji 25 plus 12,5 odsto deonica NIS-a, mada je posle više meseci samo verbalnog zalaganja za većinsku privatizaciju Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, pre nekoliko dana ovakav model i zvanično predložio koalicionim partnerima u Strategiji privatizacije, tvrdi Glas.

Gigant Gazpromnjeft definitivno je postao prvi ruski favorit i tako istisnuo Lukojl koji se spominjao kao kupac NIS-a.

Ovakav rasplet mogao se očekivati, mada je delimično i potvrđen napisima u ruskoj štampi da bi Gazprom čak uskoro mogao da preuzme ceo Lukoil. Veliko interesovanja Gazpromnjeft potvrdila je poseta Alekseja Milera, prvog čoveka Gazproma Beogradu, kada se sastao sa Tadićem i Koštunicom, ali i odlazak izvršnih direktora NIS-a u Rusiju, u utorak, na sastanak sa predstavnicima ruske firme.
 
Dve Gošine fabrike na aukciji

Beta

Agencija za privatizaciju objavila je da će na aukciji ponuditi na prodaju preduzeća Goša fabrika drumskih vozila i Goša elektrooprema u restrukturiranju.

Kako se navodi na sajtu agencije, aukcija će biti održana 14. decembra i početna cena za Goša fabriku drumskih vozila, koja se bavi proizvođom i popravkom prikolica i kamiona, je 353 miliona dinara, a kupac će biti obavezan da investira najmanje 85 miliona dinara u modernizaciju proizvodnje.

Fabrika zapošljava ukupno 198 radnika, u 2006. godini je imala ukupne prihode do 62,4 miliona dinara, dok su rashodi bili 152 miliona.

Goša elektrooprema iz Smederevske Palanke bavi se proizvodnjom opreme za industrijsku kontrolu, početna cena na aukciji 25 miliona dinara, a kupac će biti obavezan da inestira najmanja 2,7 miliona dinara.

Najvažnija imovina preduzeća je poizvodna hala sa magacinom, a fabrika zapošljava 68 radnika.

Rok za prijavljanje zainteresovanih kupaca za učešće na aukciji je 6. decembar.
 
Krišto: Model privatizacije Aerodroma dobar

Beta

Novi generalni direktor Aerodroma Nikola Tesla Bojan Krišto ocenio je da je predloženi model privatizacije tog preduzeća dobar.

"Predloženi model privatizacije Aerodroma, po kojem bi 15 odsto akcija dobili građani, a 15 odsto bilo ponuđeno na berzi inicijalnom javnom ponudom, najbolji je model za to preduzeće", izjavio je Krišto juče na otvaranju kancelarije Austrijan Airlinesa na beogradskom aerodromu.

Prema njegovim rečima, na taj način povećaće se vrednost Aerodroma, a kada dođe do konačne privatizacije postići će se najveća cena.

Krišto je, govoreći o planovima poslovanja Aerodroma, novinarima kazao da će raditi na poboljšanju kvaliteta putničkih usluga i najavio da će preciznije planove dati za dve nedelje do mesec dana.

"Nivo usluga ka putnicima nije bio zadovoljavajući, pre svega mislim na taksiste ispred zgrade aerodroma i pokušaću da rešim taj problem", izjavio je on.
 
Cena DDOR-a uvećana na 225 miliona evra?

EM Online, B92,

Prema saznanjima do kojih je došao Ekonomist, DDOR Novi Sad nije prodat za 180 miliona evra, a jedini ponuđač Fondiaria SAI je poboljšala ponudu.

Odluka o prodaji DDOR-a još nije doneta, ali prema Ekonomistovim saznanjima, cena za DDOR je uvećana na 225 miliona evra.

Dinkić je danas za B92 rekao da je, ukoliko ponuđač ne bude predložio mnogo višu cenu, potrebno odustati od prodaje DDOR-a, jer može da se proda daleko skuplje.

Ukoliko se značajno ne povisi cena, jedna od opcija je da se za šest do devet meseci ponovi tender, ali da se drugačije organizuje, objasnio je ministar. Druga opcija je da se eventualno odustane od privatizacije prodajom strateškom partneru i da se "ide na trenutnu dokapitalizaciju sa nekom međunarodnom finansijskom organizacijom", rekao je Dinkić za B92.

Takodje prema nezvaničnim informacijama, revizori su procenili da je vrednost DDOR-a između 450 i 550 miliona evra pa je cena koju je ponudila Fondiaria SAI nezadovoljavajuća.

Slovenački list Finance ranije danas je objavio da je DDOR prodat italijanskoj kompaniji Fondiaria SAI za 180 miliona evra.

Finance objavljuje da je, prema njihovim izvorima, 83 odsto DDOR-a prodato za 180 miliona evra jedinom zainteresovanoj firmi, italijanskom preduzeću Fondijarija, koje je u vlasništvu jedne od najbogatijih italijanskih porodica Ligresti.

Prodavci ne žele da komentarišu ni cenu, ni postignuti dogovor, navodi Finance i dodaju da je približno trećina DDOR-a u rukama slovenačkih vlasnika - berzanske kuće Publikum i finansijskog društva Maksima Holding, koji takođe ne žele da komentarišu posao.

Slovenački list iz izvora bliskih vlasnicima DDOR-a saznaje da je prilikom prodaje DDOR-a preovladalo mišljenje da se te investicije treba što pre rešiti, kako zbog rizika vezanog za pitanje nezavisnosti Kosova, tako i zbog poslovnih razloga, jer su se godinama snizila i očekivanja vezana za cenu i broj interesenata.

Iako su vlasnici, navodno, postigli dogovor o prodaji, sagovornici Financi upozoravaju da će posao biti sklopljen tek kada novac stigne na račun, a da nije isključeno i da se stvari zakomplikuju u nekom od državnih ureda koji moraju da daju saglasnost za prodaju, zbog političkih pritisaka vezanih za prodaju.
 
Prekinuta prodaja JRB-a

Beta

Agencija za privatizaciju Srbije prekinula je privatizaciju JRB-a zbog žalbe drugorangiranog ponuđača - konzorcijuma sa Malte koji predvodi Palmali Shipping.

Kako se navodi na sajtu Agencije www.priv.yu, prodaja 66,99 odsto kapitala Jugoslovenskog rečnog bordarsta biće nastavljena nakon što drugostepeni organ donese odluku o žalbi.

Najbolju ponudu na tenderu za Jugoslovensko rečno brodarstvo dao je kiparsko-singapurski konzorcijum firmi Tamoza Trading i Daxin Petroleum, ponudivši 32,25 miliona evra i investicije od 10 miliona evra.

Konzorcijum kompanija Palmali Shipping i Palmali holding sa Malte je proglašen za drugorangiranog ponuđača, treća na listi je ponuda kiparskog East point holding, a rumunski Transport Trade Services je na četvrtom mestu.

Agencija za privatizaciju je 6. novembra odlučila da započne pregovore sa konzorcijumom Tamoze i Daxina, ali je 3. decembra prekinula prodaju, najduže do 90 dana, zbog žalbe malteške kompanije.

JRB je četvrta po veličini transportna kompanija na donjem toku Dunava. Raspolaže sa 200 plovila, od toga 25 brodova. Kapacitet plovnih objekata, koji plove od Crnog mora do Regensburga, je oko 250.000 tona tereta.

Ta kompanija je ove jeseni proslavila 150 godina postojanja, a posedovala je prvi parobrod Deligrad u vreme nekadašnje kneževine Srbije.
 
pigs.jpg


Ja bih ipak pre kupio neki obor pa da sa nekom gicom-cicom provedem ostatak života na čistom seoskom vazduhu.
 

Back
Top