BESLATNE AKCIJE...

Sledeće godine besplatne akcije!!!!

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja ove godine očekuje privredni rast od sedam do osam odsto i inflaciju od šest odsto. Dinkić, čije je ministarstvo nadležno i za ekonomske odnose sa inostranstvom, rekao je da neće dozvoliti da se preregistruju vozila uvezena iz Crne Gore.

Obraćajući se novinarima prvi put od kada je preuzeo Ministarstvo ekonomije, Dinkić je rekao da će u narednih godinu i po dana biti završena privatizacija preostalih 1.200 društvenih preduzeća.

Ove godine započeće prodaja NIS-a. Prema Dinkićevim rečima, sada treba da se isplanira strategija privatizacije polazeći od one koju je usvojila prethodna Vlada, a koja predviđa prodaju 25 odsto kapitala u prvoj fazi.

"To je minimalna strategija. Moj predlog je bio da se ide još agresivnije, da se odmah proda većinski paket prvog navrata. Neki stručnjaci iz DS-a, uključujući i gospodina Vlahovića, podržavaju takav koncept", kaže on.

"Međutim, ljudi koji su ministri iz DS-a u vladi podržavaju daleko konzervativniji koncept, tako da verujem da će biti prihvaćen koncept koji je bio predmet razmatranja i na prethodnoj vladi. Razgovaraćemo o tome", kaže Dinkić. Prema Dinkićevim rečima, i Jat ervejz biće prodat na tenderu.

15 odsto građanima

Mlađan Dinkić kaže da bi dobit od privatizacije javnih preduzeća, sem države, trebalo da imaju i građani od besplatno podeljenih akcija.

"Sledeće godine će biti izvršena i besplatna podela akcija svim punoletnim građanima koji do sada nisu dobili akcije u procesu privatizacije", navodi Dinkić.

"Spremaju se odgovarajući zakonski propisi za to i, osim akcija iz Akcijskog fonda, imamo nameru da 15 procenata od vrednosti onih javnih preduzeća koja će biti predmet privatizacije, takođe budu i predmet podele", kaže on.

"Ako vlada odluči da privatizuje NIS i Jat, što je gotovo izvesno, 15 posto od njihove vrednosti biće besplatno podeljeno svim punoletnim građanima koji do sada nisu učestvovali u procesu privatizacije", najavljuje Dinkić.
 
Građanima barem po 1.000 evra akcija

Beta

Mlađan Dinkić procenjuje da će građani Srbije dobiti najamanje po 1.000 evra podelom besplatnih akcija javnih preduzeća.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije je novinarima nakon dodele nagrada "Oskar kvaliteta" rekao da će besplatne akcije prema procenama Ministarstva dobiti ukupno četiri miliona građana koji do sada nisu dobili akcije u privatizaciji.

"Svi građani će dobiiti jednak iznos bez obzira na godine", naglasio je ministar dodajući da je neophodno da se pre podele usvoji zakon o besplatnoj podeli akcija.

Dinkić je naglasio da će podela biti potpuno besplatna i da će država snostiti sve troškove, a građani će biti oslobođeni poreza na kapitalnu dobit pri prvoj podeli akcija.

Kako je precizirao, spisak građanja koji će dobiti akcije biće određen na osnovu baze podataka građana koji imaju lične karte u Srbiji zaključno sa 31. 12. 2007.godine, iz kojeg će biti isključeni svi koji su ranjie dobili akcije.

Ministar je ranije kazao da je za besplatnu podelu u svakom od šest javnih preduzeća, za koja je pripremljen koncept privatizacije, predviđeno 15 odsto akcija.
 
Zakon o besplatnoj podeli akcija do petka u Vladi

Biznis

Zakon o besplatnoj podeli akcija javnih preduzeća biće najkasnije do kraja nedelje prosleđen na razmatranje Vladi Srbije.

Prema rečima Nebojše Ćirića, pomoćnika ministra za ekonomski razvoj, tokom sledeeće nedelje slediće i sastanci ministra Mlađana Dinkića sa predstavnicima sindikata šest velikih javnih preduzeća čije su akcije predmet podele – NIS-a, JAT-a, Telekoma Srbije, Galenike, Aerodroma Nikola Tesla i EPS-a.

Sindikati smatraju da bi je rešenje kojim se akcije raspodeljuju na 4 miliona punoletnih građana koji u ranijem procesu privatizacije nisu dobili akcije, umesto zaposlenima i penzionirima tih firmi nije dobro. Njima država nudi kompenzaciju u vidu otkupa akcija sa popustom u vrednosti do 5.000 evra.
 
“Predlog Dinkića neodgovoran i neozbiljan”

Beta

Svetozar Ercegovac ocenjuje kao neodgovornu i neozbiljnu inicijativu Mlađana Dinkića o podeli besplatnh akcija javnih preduzeća.

Predsednik Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije je na konferenciji za novinare ocenio da ta inicijativa, bez prethodnog stava Vlade, unosi veliku pometnju kod zaposlenih u javnim preduzećima i svih drugih punoletnih građana Srbije.

"Tražimo besplatne akcije u svojim kolektivima za sve zaposlene i penzionere u komunalno-stambenim sistemima i zahtevamo od Vlade Srbije da nam odgovori na dostavljen zahtev za izmenu Zakona o privatizaciji", naveo je Ercegovac.

On je predložio da stambeno-komunalna preduzeća budu privatizovna tako što bi 51 odsto akcija pripalo lokalnim samoupravama, 30 odsto zaposlenima i 19 odsto za privatizacioni registar.

On je istakao i da postoje velike razlike u platama zaposlenih u komunalno-stambenom sektoru u Srbiji i naveo da je u Boru prosečna zarada tih ljudi oko 13.500 dinara, a u Novom Sadu oko 47.000 dinara.
 
Sutra ili malo sutraAutor: Olivera Bojić, Suzana Bojadić

Foto: Branislav Ješić

Posle najave ministra ekonomije o mogućnosti izlaska državnih preduzeća na Beogradsku berzu, pojedini stručnjaci su ocenili da je takav potez dobra, ali u ovom momentu teško sprovodljiva ideja; Za godinu dana na Beogradskoj berzi bi trebalo očekivati akcije Telekoma, a akcije EPS-a tek 2010. godine


Baš kad je ministar ekonomije Mlađan Dinkić „zapalio“ celu Srbiju najavljujući mogućnost kupovine akcija javnih preduzeća na Beogradskoj berzi, pojedini stručnjaci ocenili su da je takav potez u Srbiji danas na granici nemogućeg. Tačnije, izlazak javnih preduzeća na berzu putem inicijalne javne ponude akcija (skraćeno IPO - od engleskog termina initial public offer) ocenjen je kao odlična ideja, ali na dugačkom štapu.

Na Međunarodnoj konferenciji Beogradske berze, održanoj sredinom novembra, i strani i domaći stručnjaci su ocenili da su za izlazak NIS-a, EPS-a, Telekoma i Aerodroma Nikola Tesla na berzu, potrebne godine i korenite promene. Prvo je neophodno doneti jasnu strategiju privatizacije javnih preduzeća, zatim izmeniti pojedine finansijske zakone i na kraju (ali ne po značaju) restrukturirati preduzeća.

Želje i mogućnosti
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja predstavilo je koncept privatizacije javnih preduzeća pre oko mesec dana. U Dinkićevoj strategiji privatizacije šest državnih kompanija (NIS, JAT, EPS, Telekom, Aerodrom Nikola Tesla i Galenika) IPO je predviđen za poslednja četiri preduzeća s tim da bi Telekom trebalo da bude prvo preduzeće na Beogradskoj berzi i to krajem naredne godine. Inicijalna javna ponuda akcija za Aerodrom predviđena je za drugi kvartal 2009. godine.

Tri meseca kasnije na berzi bi trebalo da se nađe i Galenika, dok bi inicijalnu javnu ponudu akcija EPS-a trebalo očekivati početkom 2010. godine. Šta će tačno od takvog predloga biti znaće se krajem ove godine do kada bi Vlada Srbije, po rečima ministra ekonomije, trebalo da usvoji Zakon o privatizaciji javnih preduzeća i Zakon o besplatnoj podeli akcija.

Izjava ministra Dinkića o “puštanju” akcija velikih javnih preduzeća “u narod”, tj. s jedne strane o njihovoj besplatnoj podeli (na oko četiri miliona građana) a s druge strane, o njihovoj prodaji preko berze, za samo nekoliko dana podigla je “na noge” praktično celu Srbiju. Da li po onoj narodnoj “što je babi milo, to joj se i snilo”, tek i bez neke specijalne kampoanje Ministarstva eklonomije stvoren je “opšti utisak” da bi besplatne akcije trebalo očekivati takoreći sutra, a da bi se akcije velikih javnih preduzeća na Beogradskoj berzi mogle naći još i ranije.

Tako su celu stvar razumeli ne samo penzioneri, nezaposleni, studenti, nego, čini se, i nadprosečno informisani investitori i drugi



Opcije

Državna preduzeća u Srbiji moguće je privatizovati na više načina, tvrdi Branislav Jorgić, direktor Jorgić brokera. Prva opcija podrazumeva da država primeni koncept hrvatskog Telekoma, što znači da proda određeni broj akcija stanovništvu po povlašćenoj ceni.

Druga koncepcija podrazumeva da preduzeće emituje nove akcije. Pravo na njihovu kupovinu imaće domaće stanovništvo i institucionalni investitori, a novac od prodaje akcija bi trebalo da ide preduzeću za sopstveni razvoj.

Treća, najmanje verovatna mogućnost je da država deo akcija u preduzeću ustupi stanovništvu bez naknade.
trgovci hartijama od vrednosti. Naime, teško da je puka koincidencija, sa Dinkićevim lansiranjem “Projekta IPO”, investitori na Beogradskoj berzi su postajali sve aktivniji.


Od 5. novembra, kad je Dinkić u javnost izašao sa konceptom privatizacije, pa do 10. ovog meseca, do tada uspavani indeks najlikvidnijih akcija Belex15 svakodnevno je skakao po oko jedan odsto, dok je indeks Belexline na vrednosti dobijao oko pola procenta. Dnevni promet akcijama bio je oko osam miliona evra, što je bilo duplo više od prometa s početka meseca. Praktično, (a blago rečeno iznenađujuće), berza je pozitivno odreagovala na nešto što treba da se dogodi tek za godinu dana, odnosno za tri godine. Ako se ikada dogodi.

Sa druge strane, na Međunarodnoj konferenciji Beogradske berze, strani i domaći stručnjaci ocenili su da za IPO u Srbiji postoje ozbiljne barijere i da će domaći i svetski investitori ipak morati da sačekaju na priliku da kupe akcije javnih preduzeća. Prvo, konstatovano je da i pored više različitih predloga, u Srbiji još uvek ne postoji jasna strategija privatizacije državnih preduzeća.

“Praktično, o strateškom pozicioniranju Naftne industrije Srbije se raspravlja više od godinu dana, a još uvek nije poznato da li će strateški partner dobiti manjinski ili većinski paket u toj kompaniji, odnosno da li će uopšte i biti inicijalne javne ponude. Takođe, nejasno je i kako će se privatizovati EPS, a sve to zajedno sužava izbor kompanija od kojih je moguće očekivati da uspešno obave IPO. Plašim se da mnogo toga nije urađeno da bi se naredne godine nešto ozbiljnije dogodilo sa IPO-om, ali verujem da ima dosta onih koji su mnogo veći optimisti od mene”, rekao je tom prilikom Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosiete Generale banke.



Drugu prepreku za izlazak javnih preduzeća na Beogradsku berzu stručnjaci nalaze u prilično slabo urađenim zakonima koji regulišu finansije. Najsporniji je Zakon o tržištu hartijama od vrednosti, ali se tvrdi da je neophodno menjati i zakone o privrednim društvima i preuzimanju.

Zoran Petrović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Raiffeisen banke, tvrdi da sa postojećim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti Srbija sigurno ne može očekivati pomak na polju inicijalne javne ponude. “Mi smo prošle godine pokušali da uradimo IPO za Tigar i videli koje sve barijere postoje u srpskom zakonodavstvu. Recimo, danas je javnom ponudom nemoguće prodati paket akcija koji se sastoji iz novoemitovanih hartija od vrednosti i već izdatih hartija”, pojasnio je Petrović, dodajući da je dobro što je Ministarstvo finansija pokrenulo inicijativu za izmenu zakona koji reguliše ovu materiju.

I u Komisiji za hartije od vrednosti priznaju da su neophodne izmene ovog Zakona, ali ističu da su u pitanju samo tehničke sitnice. Navodno je u pitanju samo jedan član Zakona, kojim se definiše procedura otvaranja i zatvaranja akcionarskih društava. „Ako je društvo bilo zatvoreno, kako da postane otvoreno akcionarsko društvo i obrnuto. To je tehničko pitanje koje se može na jednostavan način prevazići“, izjavio je za Ekonomist predsednik Komisije za hartije od vrednosti, Milko Štimac.


Teme: Privatizacija, Besplatne akcije, Javna preduzeća, IPO, Zakon o privatizaciji javnih preduzeća, Zakon o HoV, Zakon o besplatnoj podeli akcija, Cena struje

Lokacije: Hrvatska, Mađarska, Srbija

Ličnosti: Božidar Đelić, Mlađan Dinkić, Draško Petrović, Zoran Petrović, Milko Štimac, Branislav Jorgić, Goran Pitić, Milan Elezović

Institucije: Vlada Srbije, Beogradska berza, Komisija za hartije od vrednosti, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, Vlada Hrvatske

Kompanije: Vlada Srbije, Societe Generale, Raiffeisen Bank, Beogradska berza, EPS, Telekom Srbija, MOL, INA, NIS, Morgan Stanley, Galenika, Jat, Aerodrom Nikola Tesla, Jorgić broker

Događaji: Međunarodna konferencija Beogradske berze
 
Usvojen Predlog zakona o besplatnim akcijama

Beta

Vlada Srbije usvojila je juče Predlog zakona o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća prema kojem bi oko četiri miliona građana trebalo da dobije po 1.000 evra u akcijama.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kazao je na konferenciji za novinare da bi predlog zakona trebalo da bude usvojen u Skupštini Srbije do kraja godine po hitnom postupku.

"Predlog zakona se odnosi na podelu akcija u Naftnoj industriji Srbije, Elektroprivredi Srbije, Telekomu, Aerodromu Nikola Tesla, Jat ervejzu i fabrici lekova Galenika", naveo je on.

Zaposleni i penzioneri u tim javnim preduzećima, kazao je Đelić, dobiće akcije u vrednosti od 200 evra po godini radnog staža, na osnovu procenjene vrednosti svakog preduzeća pre privatizacije ili jednokratnu naknadu od oko 4.000 evra.
 
Sindikati NIS-a traže akcije i prete štrajkom

EM Online

Radnici NIS-a stupiće u generalni štrajk 21. decembra, ukoliko Vlada Srbije ne povuče Predlog zakona o besplatnoj podeli akcija koji je juče usvojen na sednici Vlade.

Predstavnici Samostalnog sindikata i sindikata UGS Nezavisnost, danas su na konferenciji za štampu najavili da će štrajk podrazumevati blokadu određenog broja pumpi, kao i blokadu otpreme goriva iz rafinerija i blokadu domaćih nalazišta sirove nafte i gasa.

Sindikalci traže pregovore o promeni predloga zakona o podeli besplatni akcija, kao i javno izvinjenje ministra Dinkića zato što je na jučerašnjoj konferecniji za štampu rekao da su radnici NIS-a pohlepni.
 
Ma j.ebe mi se za besplatne akcije...
Koj' k.urac od njih, kada ce mi dati 20382542 godine i to jbnih 1000 evra il' koliko vec. I jos da mi daju u 3456 rata...
Ma... sve bi ih obesio, stoka bezskrupulozna!
Samo pogledajte kako je to u Sloveniji odradjeno... Kada napravimo paralelu... dodje mi da ih sve pobijem!

F U C K the System!
 
За четири милиона грађана по око хиљаду евра

Влада Србије усвојила је Предлог закона о праву грађана на бесплатне акције и новчану надокнаду у процесу приватизације јавних предузећа. Како најављују у Министарству економије и регионалног развоја, када закон буде усвојен у Скупштини Србије, четири милиона грађана добиће бесплатне акције у вредности од око четири милијарде евра, односно сваки грађанин ће моћи да рачуна на око 1.000 евра. Предлогом закона одређено је да право на бесплатну поделу имају сви грађани који су стекли пунолетство закључно са 31. децембром 2007. године, а држављанство и пребивалиште у Србији до 30. јуна ове године.

Право на поделу имаће и грађани који имају статус привремено расељеног лица са Косова и Метохије и они који нису остварили право на бесплатне акције по основу претходних прописа.

Прописано је да права по закону нису преносива и не могу бити предмет наслеђивања, изузев у случају да се преминула особа у међувремену пријавила за остваривање права.

Сви пунолетни грађани ће имати право да учествују у подели акција шест јавних предузећа - „НИС”-а, „Јат ервејза”, „Телекома”, „Аеродрома”, „ЕПС”-а и „Галенике” и то у једнаком броју и износу код сваког ЈП појединачно.

Процедуру евидентирања грађана спроводиће Агенција за приватизацију током 2008. године, а пријављивање ће почети пошто Агенција објави јавни позив. Грађани ће имати рок од шест месеци да се пријаве у просторијама Националне службе за запошљавање.

Уредном пријавом грађани ће стећи право на бесплатне акције, али не и право располагања њима. Наиме, одређено је да право располагања, односно могућност продаје акција на берзи грађанима буде дато тек након шест месеци од утврђивања тржишне вредности акција приликом приватизације ових фирми.

Грађани ће бити потпуно ослобођени плаћања пореза и трошкова приликом продаје добијених бесплатних акција на берзи у случају да се реализује до 31. децембра 2011. године.

Тако све трошкове - порез на пренос апсолутних права и на капиталну добит, накнаду Централног регистра, накнаду берзе, трошкове провизије брокера - сноси држава која ће спровести и поступак јавне набавке избора брокерско-дилерских друштава и овлашћених банака који ће да заступају грађане приликом продаје на берзи.

Осим добијања бесплатних акција предлогом закона је утврђено да становници Србије добију и новчану надокнаду продајом пакета акција и удела 68 предузећа која се налазе у Приватизационом регистру.

Реч је о непродатим пакетима фирми, које су се продале на тендеру - попут „ДИН”-а, „ДИВ”-а, „Мериме”, „Јелен Дола”, цементара, шећерана...који су након продаје тих фирми „депоновани” у Приватизациони регистар.

Акције ће продавати Акцијски фонд, а прописано је да цена не може да буде мања од цене по акцији коју је купац платио у поступку приватизације тих предузећа. У Министарству економије процењују да је укупна вредност тих акција између 220 и 250 милиона евра.

Акцијски фонд ће бити у обавези да акције прода до 31. децембра 2008. године, а начин исплате новца утврдиће влада доношењем посебног акта.

За запослене и бивше запослене у јавним предузећима Предлогом закона о бесплатној подели акција, утврђен је нешто другачији модел за поделу акција.

Они ће морати да до 30. јуна 2008. године организују референдум у свом предузећу и да се изјасне да ли прихватају да добију бесплатне акције или новчани бонус који је, опет, за сваку фирму одређен у различитом износу.

За „ЕПС” је одређен бонус од 220 милиона евра, „НИС” - 100 милиона евра, Телеком Србија - 160 милиона евра, „Галенику” - 17 милиона евра, „Јат ервејз” - 11 милиона евра и Аеродром „Никола Тесла” - четири милиона евра.

У случају да се определе за акције, имаће право на пренос без накнаде акција тог предузећа у висини од 200 евра по пуној години радног стажа обрачунатој према процењеној тржишној вредности укупног капитала предузећа пре спроведене приватизације, а највише за 35 година радног стажа.

Новина у односу на претходне „верзије” закона јесте да ће у ову групу ући и запослени и бивши запослени у предузећима која су некад била саставни део ових јавних предузећа.

Тако ће привилегију да бирају између бонуса и бесплатних акција имати запослени у „Транснафти” и „Србијагасу”, „ПТТ саобраћају Србија”, „Електромрежи Србије”, „Ресавици”, „Копови Косова”, „Термоелектрани Косово”, „Електрокосмету”.

Одредбе овог закона проширене су и на остала јавна предузећа са већинским учешћем државног капитала, уколико до 2010. године уђу у процес приватизације.

Предлогом закона предвиђене су и новчане казне за свако предузеће које се огреши о одредбе које су прецизиране овим законом и то у износу од милион до три милиона динара с тим што одговорна особа у том предузећу може бити кажњена у износу од 50.000 до 200.000 динара.

Предвиђена је и казна у износу од 5.000 до 50.000 динара за сваког који се одлучи да уговором право на бесплатне акције пренесе на неког другог.

Најављено је да ће се детаљи око бесплатне подела акција уредити подзаконским актима који ће се усвојити у року од шест месеци од ступања на снагу овог закона.

Танјуг
 
pigfeed.jpg

Treba sve uzeti što ti serviraju, jednom se živi...
 

Back
Top