O forumu

Sal
Bravaru jarane, mani se spavaca. Molim te ozbiljno. Pusti bre čoveka kom je ovo sve.
Kontaš?

Evo i Sal zna.....I on nije mnogo po forumu.....Volim forum, sta da radim....

Неки очито имају грижу савести учествујући на форуму као после неких радњи десном шаком а која служи као сурогат правој ствари, па се после јави тмурно осећање, ово није то, ово је виртуелно и лажно.

Али то није истина. На оваквим форумима, о којима су наши преци могли само да сањају, стиче се знање кроз дијалог. Знањем градимо грађевину која не пропада, дух. У било каквом дијалогу уче обе стране. Некада су за то служиле стое у Старој Грчкој, или разна друга места за расправе о филозофији.

Данас, имамо интернет форум као технолошко достигнуће прошлог и овог века.

Некада стоа, данас форум!

Stoa of Attalos, Athens Greece
stoa-attal.jpg


Оно што овде стичемо није лажно јер је супстанција дух, а он се гради знањем.
Дух је оно што на форуму развијамо.
Тако да сам овде зато што волим знање, зато што сам љубитељ мудрости, самим тим попут Спавача могу речи да волим форум.
 
Poslednja izmena:
Gospodine Oziman, nisu svi sa idejom koja je identična Vašoj, na forumima poput Krstaričinog. Vaš motiv je sticanje znanja ili mudrosti. Drugi imaju sasvim drugačije motive. Oni koji osećaju grižu savesti što bivstvuju u nekom delu virtuelnog sveta, takođe imaju pravo na to, jer verovatno poznaju svoje dublje motive. I to je takođe opravdano. Svako poznajući sebe zna da li tim svojim činom radi nešto dobro ili ne (odnosno ima takav doživljaj). Po svojim sopstvenim merilima, naravno. Jer, ima li bitnijeg suda od naše sopstvene savesti?. Ima li teže kazne, od osećanja krivice?
 
Poslednja izmena:
Зависи на ком смо форуму. Говорим о форуму Филозофија а који је виртуелна стоа можемо рећи, и свим оним местима овде где се расправља о истој али то важи скоро и за све остале јер је сваки дијалог учење.

Тако да они који осећају грижу савести због ткз. "виртуелног живота" нису у праву а ти мотиви који их воде нису исправни. Има ли нешто важније на свету од знања?
 
Poslednja izmena:
Ima i nema... Savest čovekova se ne može staviti ispod znanja, jer su to dva međusobno razdvojena, a ipak noseća stuba ličnosti. Savest (na žalost) nije ni u kakvoj sprezi sa znanjem. Sa SPOznanjem, verovatno jeste, mada je to moje mišljenje, a ja nipošto nisam kompetentna da ga dajem u ovoj oblasti. Ovo što ovde pišem, isključivo je zasnovano na mom ličnom iskustvu i subjektivnom doživljaju. Sigurna sam da ste Vi po znanju iz ove oblasti daleko pozvaniji od mene da o tome pišete. Ali pitanje je da li se govori o čisto teorijskom znanju ili o onome koje je zasnovano na iskustvu ili je naprosto u neraskidivoj vezi sa praktičnim.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Савест има везе са темељом морала "сажаљење" и самим тим она има метафизичке темеље. Не бих савест мешао са обичном нелагодношћу и фрустрацијом некога ко вођен нагонима или телесним дражима, тражи објекте задовољења тих дражи овде, тражи материју, опипљивост, а овде напротив налази само речи, појмове и нечије мисли. Самим тим, осећа фрустрацију и неку врсту стида пред самим собом. Јер нагони се могу заваравати виртуелним, али се не могу и потпуно заварати. Нацртана храна не може заситити, напротив.

Али као што видите, говоримо о неозбиљним људима који су кроз живот вођени својим нижим потребама. Они који траже нешто узвишеније или знање кроз дијалог, то овде и добијају.
 
Poslednja izmena:
Nismo se najbolje razumeli, a očito je i da ne posmatramo pomenutu tematiku na isti način. Verovatno je razlog taj, što filozofija i psihologija nisu oblasti bliske onome čime se ja bavim, te sam laik u poređenju sa Vama.

Dakle, nisam ni mislila na nelagodnost i frustracije, već baš na savest. Savest može biti pobuđena ili probuđena upravo tim što se na pogrešnom putu ili na pogrešan način želi zadovoljiti potreba za nečim uzvišenijim od zadovoljenja nagona i niskih strasti ili telesnih potreba (draži), kako ste, čini mi se Vi to nazvali. Onda kada taj ko je protraćio vreme želeći da utoli svoju glad za sticanjem znanja ili saznanja, shvati da ga na taj način nije mogao dobiti u meri koja ga čini zadovoljnim, biva pobuđena i njegova savest. Znači, mislila sam na to, a ne na ono što ste Vi komentarisali u prethodnom postu.
 
bravo Ozimane, delim mišljenje u potpunosti!

u dalekoj prošlosti, narodi su se okupljali na forumima uživo uz mnogo veće poteškoće i veću aktivnost. mi danas imam forume na dlanu.

svaka čast, još jednom
 
Storm+y
Мислим да не мислимо на исто када кажемо "савест" а то није ништа необично јер није лако дефинисати тај појам. Савест не побуђује ситуација у којој не налазимо оно што смо тражили, таква ситуација побуђује фрустрацију. Док савест, као што рекох, има везе са моралом и ради се о својеврсном осећају или слутњи метафизичког јединства изван појаве.

пс. Када ово пишем водим се пре свега Шопенхауеровом филозофијом о моралу јер ако је неко открио фундаменте етике то је он, а не Кант како се обично мисли и узима.
 
Poslednja izmena:
oziman;bt126090:
Savest ima veze sa temeljom morala "sazaljenjem" i samim tim ona ima metafizicke temelje. Ne bih savest mesao sa obicnom nalagodnoscu i frustracijom nekoga ko vodjen nagonima ili telesnim drazima, trazi objekte zadovoljenja tih drazi ovde, trazi materiju, opipljivost, a ovde naprotiv nalazi samo reci, pojmove i necije misli.. Samim tim, oseca frustraciju i neku vrstu stida pred samim sobom. Jer nagoni se mogu zavaravati virtuelnim, ali se ne mogu i potpuno zavarati. Nacrtana hrana ne moze zasititi..naprotiv.
Ali kao sto vidite, govorimo o neozbilllnim ljudima koji su kroz zivot vodjeni svojim nizim potrebama .

Oni koji traze nesto uzvisenije ili znanje kroz dijalog.. to ovde i dobijaju.
Naravno da sve ima svoje metafizičke temelje ali savest više spada u psihologiju a tu su znanja novija i autoriteti i definicije drugačije.
Čudi me da misliš da se na forumu nešto može naučiti!Pa zar Šopenhauer baš ne podvlači stalno da treba čitati originale a ne priče iz druge ruke.
Ja cenim tvoj rad ovaj na forumu jer lepo izlažeš i predstavljaš filozofe i pojmove koji su većini nepoznati.Ne sumnjam da će mnogi biti privučeni da bliže upoznaju lepote filozofije a to nije mali rezultat.Ali ipak ,ovde se ne može ništa zaista naučiti a može mnogo vremena izgubiti.Poz.
 
zxy
Čudi me da misliš da se na forumu nešto može naučiti! Pa zar Šopenhauer baš ne podvlači stalno da treba čitati originale a ne priče iz druge ruke.

Шопенхауер стално подвлачи да је на првом месту мишљење, а тек онда читање.

Само онда дакле треба читати, кад извор сопствених мисли пресуши; Своје пак сопствене, првобитне мисли растерати, a узети књигу у руке — грех је противу Светога Духа. Онда личимо на онога који бежи из слободне природе, да разгледа хербаријум, или да посматра лепе предмете у бакрорезима.
Šopenhauer O samostalnom mišljenju

zxy
Ja cenim tvoj rad ovaj na forumu jer lepo izlažeš i predstavljaš filozofe i pojmove koji su većini nepoznati. Ne sumnjam da će mnogi biti privučeni da bliže upoznaju lepote filozofije a to nije mali rezultat. Ali ipak, ovde se ne može ništa zaista naučiti a može mnogo vremena izgubiti.Poz.

Није довољно научити већ треба о наученом мислити и враћати му се опет и опет, а нема бољег начина за то од дијалога.

Приликом расправа о филозофији на начин дијалога, кроз дијалектику, питања и одговоре, ми заправо мислимо и аналитички проширујемо знање које смо стекли. Најбоља филозофска дела писана су у дијалогу. Када филозофи желе да нешто јасно објасне они прибегну том начину изражавања. Платон је само тако и писао. Шопенхауер је често убацивао дијалог у своја дела, Хјум такође, Декарт итд. И то су најбоље и најасаније странице њихових дела.

Баркли је чак прибегао дијалогу као последњем покушају да објасни своју филозофију јер се уверио да она није схваћена на прави начин, мислим на "Три дијалога између Филаса и Хилонуса".

Тако да си у праву. Требамо пити воду са извора, али после тога морамо мислити о ономе што смо попили, а нема бољег начина за то од расправа.
 
Poslednja izmena:
На ово нисам одговорио:

Zxy
Naravno da sve ima svoje metafizičke temelje ali savest više spada u psihologiju a tu su znanja novija i autoriteti i definicije drugačije.

Нека филозофска знања не застаревају да бисмо им претпоставили нешто новије. Такође, етика која се бави моралом предмет је филозофије а не психологије. Од када постоји филозофска мисао постоје и покушаји да се да одговор на питање шта је морал? Шопенхауер је дао одговор на њега без обзира што када говоримо о моралу скоро априори људи потежу Канта и његов категорички императив.

Tol
"Kako se gubi karakter Čoveka i postaje nemilosrdna zver..."
arogantni ljudi koji vjeruju da su superiorna ljudska bića budu psihopate?

Не разумем шта си хтела рећи? :)
 
Poslednja izmena:
"Ne bih savest mesao sa obicnom nalagodnoscu i frustracijom nekoga ko vodjen nagonima ili telesnim drazima, trazi objekte zadovoljenja tih drazi ovde, trazi materiju, opipljivost, a ovde naprotiv nalazi samo reci, pojmove i necije misli"

Može li se prema nečijim mislima osećati slična strast?
(na primer, da osećaš zadovoljstvo čitajući nečije misli, da se raduješ proširivanju vidika, isl.)

Da li je frustracija usled naglog gubitka nekog ko je izvor tih misli (uzmi za primer Karamazove, i Aljošin bol nakon smrti starca Zosime) jednako negativna kao frustracija zbog nezadovoljenja neke bazične nagonske potrebe?
 
sanja*;bt256343:
Može li se prema nečijim mislima osećati slična strast?
(na primer, da osećaš zadovoljstvo čitajući nečije misli, da se raduješ proširivanju vidika, isl.)

Da li je frustracija usled naglog gubitka nekog ko je izvor tih misli (uzmi za primer Karamazove, i Aljošin bol nakon smrti starca Zosime) jednako negativna kao frustracija zbog nezadovoljenja neke bazične nagonske potrebe?

Наравно, и то много већа јер се ту не жуди за кулама од карата већ за оним што не настаје, нити нестаје, за оним што чини наш дух, нашу мелодију, нашу метафизичку идеју.

Ова изрека из Јеванђеља по Томи пада ми на памет као одговор:

Царство божје је попут трговца који је имао залиху робе и наишао на бисер. Трговац беше мудар. Продаде сву робу, и купи само бисер. Тражите и ви благо које не пропада и које је трајно, тамо где мољац не долази да једе ни црв да уништава.

– Јеванђеље по Томи, изрека 76
 
Poslednja izmena:

Back
Top