Prica za laku noc (14) - Blogovi - Forum Krstarice
Prikaži RSS

širom zatvorenih očiju

Prica za laku noc (14)

Oceni ovaj blog
Šeherzada i njene "Priče iz 1001.noci"...
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Nakon što je osigurala zainteresovanost svog sugovornika,nakon što je postigla da se on osjeti dijelom ispripovijedanog svijeta,Šeherzada počinje nizati pripovjesti sa galerijom ženskih likova kakvu vjerovatno nećete naći ni u jednoj drugoj knjizi svjetske književnosti.

Nevjernice i zavodnice,nesretnice koje postaju žrtvom vlastite požude i plemenite heroine koje se žrtvuju za druge,pravednice i prevarantice,ljepotice koje su ovladale svim znanjima,čarobnice koje,nažalost,sve znaju,hrabre i plemenite,avanturistkinje i spretne čuvarice doma,radnice i princeze,sirotice i raskoši vične ljepotice,robinje koje imaju neizrecivu moć nad vladarima (u 41. noći bulačkog izdanja kaže robinja Kutulkuluba svome dragom Ganimu „ne brini za mene, ja znam koliku moć imam nad kalifom“) i vladarice koje poimaju da je moć ljubavi neusporedivo iznad vladarske – svi ti i još mnogo drugih ženskih karaktera i sudbina nastanjuje Šeherzadine pripovijesti.


Medju njima ima i onih koje Šahrijara moraju podsjetiti na ženu zbog koje se htio osvetiti cijelome ženskom rodu,ima onih koje su do savršenstva ovladale nekim plementim umijećem,ima onih koje su pobijedile najučenije ljude svoga vremena u raspravama o retorici, logici,pravu,astrologiji,filozofiji,teologiji...

Ali su sve ili gotovo sve žene koje Šeherzada predstavlja Šahrijaru,one dobre i one zle,one lijepe i one ružne,spasiteljice i zlokobnice,sve su one,kažem,nositeljice tajne i tom su tajnom,koja prožima cijelo njihovo biće i,ako tako smijem reći,čak i način njihovog boravka u svijetu,izdvojene iz društvenog prosjeka.
Tajna koju ona nosi u sebi izdvaja ženu iz svijeta svedenog na društvo i njegove zakone,ta je tajna vezuje sa oblicima i sferama postojanja koje ljudskom razumu i oku ostaju nedostupne, tajna kojom je žena prožeta uzrokuje da se niti za jednu ženu u „Hiljadu i jednoj noći“ ne može reći da su „ljudske,suviše ljudske“.

Da li zato što je za njih vezano radjanje,dakle što je nastanak života neodvojiv od njih,da li zato što ih boravak u zatvorenim,u izdvojenim prostorima harema posvećuje u neka ljudima zabranjena znanja,da li iz razloga koji mojoj, nažalost ljudskoj, pameti moraju ostati skriveni,u svakom slučaju žene su,barem kako ih Šeherzada predstavlja svome budućem mužu,bliže principu i zato su nekim unutrašnjim impulsom pokrenute prema savršenstvu.

Jednom je to savršenstvo tjelesne ljepote,kao u "Priči Ibrahima ibn al-Mahdija halifi al-Memunu o djevojci s kojom se oženio“.
U 346. noći bulačkog izdanja prolazi Ibrahim ibn al-Mahdi ulicom i na prozoru jedne kuće vidi žensku ruku,zapravo šaku i zglob šake,u njima prepozna ljepotu koja se obraća upravo njemu i pojmi da mora dospjeti do žene čiju je ruku vidio.
Da bi dospio do te žene,da bi,dakle,ostvario ljubav svog života,Ibrahim ibn al-Mahdi smisli i izvede cijeli niz lukavstava (valja prodrijeti u kuću potpuno nepoznatih ljudi),(zlo)upotrijebi svoje rapsodsko (pjesničko-sviračko-glumačko umijeće) umijeće,pozove se i na tradicijski zakon o zaštiti gosta...
Ali na kraju drži u svojim rukama ruku koju je vidio s ulice,uživa u otkriću da je cijelo tijelo dostojno ruke što ga je zanijela i ženi se nepoznatom koju cijeli život želi odijevati svojim zagrljajima.

Jesam li uspio jasno parafrazirati priču?
On je s ulice vidio ruku (zglob i šaku) i dospio u trajan i jak zanos,dovoljno jak da prodre u kuću nepoznatih ljudi i dovoljno trajan da se na njemu utemelji odnos za cijeli život.
To Vam nije uvjerljivo?
Šteta za Vas, jer to znači da ste ili zaboravili šta je poduka u životno važnim stvarima ili niste stvarno saznali šta su erotika i ljubav.

Pa kako biste Vi objasnili nesretniku poput Šahrijara,opsjednutom posjedovanjem i uvjerenom da je posjed sve,kako biste takvog nesretnika podučili umjerenosti erotike ako ne ovako kako to Šeherzada radi pričom Ibrahima ibn al- Mahdija?

Pričom koja pokazuje da je u biti svejedno koliko ste Vi od žene vidjeli jer Vas neće zanijeti količina već ljepota vidjenoga.

Pričom koja pokazuje da se erotski zanos javlja onda kad Vi prepoznate da se ljepota gledane žene obraća upravo Vama,onda kad se nešto iz Vas odazove govoru te ljepote.

Naravno da Ibrahim ibn al-Mahdi ne govori kalifu al-Memunu kako izgleda žena koja ga je zanijela – nema pravila ljepote i nema mogućnosti da se posreduje erotsko iskustvo drugoga tijela.

Erotika je komunikacija dvaju tijela koja se medjusobno prepoznaju i potvrdjuju u svojoj neponovljivoj individualnosti.

Može,dakle,žena izgledati kako ju je volja – Vi je nećete erotski doživjeti,nećete prepoznati zanosnu ljepotu i uzbudljivost njenog zgloba,ako vaša tijela nisu registrovala da govore jedno drugome i razumjela ono što jedno drugom govore,ako nisu osjetila da je govor jednoga upućen jedino i samo onome drugom i ako im nije jasno da se dovršavaju upravo u medjusobnom dodiru.

Nije,dakle,pitanje koliko ste vi jedno od drugoga vidjeli i kako „objektivno“ izgleda ono što ste vidjeli,važno je jeste li u onome što ste vidjeli osjetili i prepoznali neponovljivu stvarnost živoga tijela s kojim se Vaše tijelo doziva i dopunjuje.

Dragi Bog,daruje život samo pojedinačnim tijelima,kod njega nema serijske proizvodnje – sebi ste omogućili erotski i ljubavni doživljaj nekog čovjeka onda kad ste osjetili i pojmili njegovu apsolutnu pojedinačnost koja ga čini živim i život koji ga čini apsolutno pojedinačnim.

Drugi oblik savršenstva prema kojem su se pokrenule žene što ih Šeherzada predstavlja Šahrijaru ne bi li ga naučila nešto o ženskom biću je gotovo savršeno vladanje nekim umijećem.
Sviranje i pjevanje,oblikovanje sasvim posebnih i prekrasnih pojaseva i zavjesa,bilo koji od poslova što u sebi objedinjuju znanje i nadahnuće i tako objektiviraju krajnje pojedinačno – to su vještine kojima neke od žena iz „Hiljadu i jedne noći“ vladaju upravo savršeno da svojim umijećem uspijevaju drugim ljudima odškrinuti vrata nekog drugog, možda boljeg,a možda samo podnošljivijeg svijeta.

Istinska umjetnost oslobadja od zadatosti stvarne egzistencije,dakle,otvara vrata drugih oblika postojanja,ali samo privremeno,onda kad se uživalac umjetnosti odluči neko vrijeme biti na granici izmedju ovoga i nekog drugog postojanja.

Uostalom,svaka se pojedinačna umjetnost otvara samo jednome od osjetila,niti jedna od njih,dakle,nema prava cijelu dušu odvoditi tamo.


/odlomak/


DZEVAD KARAHASAN - "Knjiga vrtova"



~~~~~~~~~~~~~~~~~

Ko nije procitao "Price iz 1001.noci" ispricane lepotom Seherzadinog umeca pripovedanja,ostao je uskracen za pravo bogatstvo poimanja ljubavi..
Sanjajte nocas bar ovu pricu o Ibrahimu ibn Al Mahdiju,san ce vam izgledati carobno...


Laku noc,sanjari moji...

Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na Facebook Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na Google Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na My Yahoo! Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na Live Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na MySpace Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na Twitter Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na Digg Pošalji "Prica za laku noc  (14)" na del.icio.us

Ažurirano 05.05.2010. u 22:44, autor: lejla.al.dbuni

Kategorije
Nekategorizovano

Komentari