Niko se ne može oteti vjerovanju u magijsku moć riječi, čak ni oni koji nemaju povjerenja u njih.
Rezerva prema jeziku je intelektualni stav.
Samo u nekim trenucima mjerimo riječi; kad oni prođu, opet im vraćamo povjerenje.
Povjerenje u jezik je spontan i iskonski čovjekov stav: stvari su njihovo ime.
Vjera u riječi je reminiscencija naših davnašnjih vjerovanja: priroda je ispunjena duhovima; svaki predmet ima sopstveni život; riječi, koje su duplikat objektivnog svijeta, takođe imaju dušu.
Jezik, kao univerzum, svijet je poziva i odziva; plima i oseka, spajanje i razdvajanje, udisanje i izdisanje. Jedne se riječi privlače, druge se odbijaju, ali sve su odgovarajuće.
Jezik je skup živih bića koja pokreću ritmovi slični onima koji upravljaju zvijezdama i biljkama.
Oktavio Paz – Luk i lira
Rezerva prema jeziku je intelektualni stav.
Samo u nekim trenucima mjerimo riječi; kad oni prođu, opet im vraćamo povjerenje.
Povjerenje u jezik je spontan i iskonski čovjekov stav: stvari su njihovo ime.
Vjera u riječi je reminiscencija naših davnašnjih vjerovanja: priroda je ispunjena duhovima; svaki predmet ima sopstveni život; riječi, koje su duplikat objektivnog svijeta, takođe imaju dušu.
Jezik, kao univerzum, svijet je poziva i odziva; plima i oseka, spajanje i razdvajanje, udisanje i izdisanje. Jedne se riječi privlače, druge se odbijaju, ali sve su odgovarajuće.
Jezik je skup živih bića koja pokreću ritmovi slični onima koji upravljaju zvijezdama i biljkama.
Oktavio Paz – Luk i lira