nastavak

Donosili su nakaradne zakone jednog dana sutra dan bi te iste progla{avali za neva`e}im i tako neprestalno, sve dok nije izbio posledwi rat. Mnogi su bili izdajnici sopstvenog naroda, govorili su protiv svoje majke Srbije. Protiv svog naroda izmi{qali su nepostoje}e zlo~ine. Time su `eleli da se udvaraju neprijateqima, jer su najverovartnije od wih dobili la`ni sjaj, pa su morali da opravdaju poverewe. Tu su bila zakliwawa o procvatu u prvih sto dana pa trista, pa tako redom. Ali, nije bilo boqe. Dok stvaroci nisu poveli narod svom silinom svoje iskrene qubavi. Ti otpadnici Srpskog naroda su jednostavno po~eli da gube na svim frontovima. Tako su izgubili u lokalu vlast, a posle nekog vremena i sasvim. Narod im je oprostio sva nedela izdaju, ali dela wihova su ih stalno progawala, tako da su umirali u stra{nim mukama. Gledaju}i kako ima se zatire svaki izdanak u vremenu za~et wihovom krvqu. Ku}e su im se zatvarale i sve im se zatiralo, jer nisu mogli vi{e da `ive ne~isti u Srbiji u kojoj se rodi{e.Naime, desila se ona narodna: ajkule plivaju u jatu zajedno, ali kada jedna prorvari ostale je napadnu i pojedu.

Posledwi stvaroci narodu Srpskom u kome poniko{e otpo{tova{e voqu naroda i referendumom uredi{e jedinu oazu mira i blagostawa na kugli zemaqskoj. Postavi{e ustrojstva dr`ave i dr`avnosti, postavi{e jedan jezik i jedan narod kao pre pada Vavilona po Bo`ijim zakonima. Mada je svako imao slobodu da ide u koji hram `eli, da u svojoj ku}i govori i pona{a se kako on to `eli.Jedino ograni~ewe je bilo da u tim slobadsam ne pretera i povredi nekog oko sebe. Po{tovale su se deset bo`ijih zapovesti, pa je mr`wa zauvek nestala. Prema tim starim zakonima se i ostvari ono desetak Bogu i caru, a svako ko je po`eleo da stvara pru`alo mu se vi{e mogu}nosti za to. To jest, ko kuca otvori}e mu , a ko i{te da}e mu se. Te promene su dovele red u svakom delu zemqe, pa su se i narod i posledwi stvaroci okrenuli budu}nosti. Sagledavawem pro{losti uvidelo se da je bio proma{aj ono {to se tada zvalo prqava tehnologija, pa je u ciqu toga razvijano dosta toga. Kao {to je zatvrawe lanca upotrebe sirovina i proizvoda, ~ime se sve proizvedeno vra}alo na po~etno stawe, kako bi priroda mogla da ga razume. Tim projektima se ja~ala davno raskinuta veza ~oveka i onoga {to ga okru`uje. A zatvoren krug bi samo uve}avao dobit. Tim otkri}em po~ela je da se gubi vrednost koja je nekada nazivala novac. Pa je u sada{wim vremenima novac mogao da se ugleda u muzejima. Tako da je i onaj po~etni desetak nestao jer nije imao smisla postojawa. Posledwi stvaraoci po Tvor~evim zapovestima su pokretali u narodu Sveto torjstvo: qubav, razumevawe i uzajamnost. Tako, da je narod krenuo putevima stvarawa i kulture. U poqoprivredi su po~eli da koriste po prvi put tih davnih godina prirodno |ubrivo, a protivu krompirove zlatice preparate koji su joj produ`avali san i smawivali polnu reproduktivnost. Tim na~inom su ne samo istrebili tog insekta ve} im je to poslu`ilo kao putokaz i prema drugim {teto~inama. Na Moravi su ponovo pokretane Moravke vodenice, koje su uvek radile i zapo{qavale mnogo qudi. Ta~nije one su imale veliki zna~aj za Srbiju obzirom da su putale na povr{ini vode. One su i prizvodile struju, pumpale vodu za zalivawe wiva, bile turisti~ka atrakcija, a i pored wih se razvio kulturni doga|aj pod nazivom » Poezija pored vodeni~nog to~ka ». Mada, je pored Morave razvijan i ribolov, lov, u maloj op{tini ]i}evac a na podru~ju Stevanca izgra|eno je i etno selo. Tamo se nije i{lo automobilima, ve} je tada u to vreme pa do sada{wih dana za prevoz robe, turista i svega ostalog koristila kowska zaprega. Na pomenutom mestu su otvorili kajaka{ke staze, a u kopnenom delu planiskog masiva Mojsiwskih planina bile su staze za {etawe, pripremu sportista, a i za one najstarije koji su `eleli u posledwim ~asima spokoj i mir. Te vodenice su pomogle da se do|e do jeftine energije, a da ne do|e do tektonskih poreme|aja, koje su izazvali u pro{losti \erdap i druga ve{ta~ka jezera. Pa su tako vremenom zajedno sa istra`ivawima dubinskih voda, koje je prakti~no nemogu}e zagaditi, ve{ta~ka jezera su nestajala jdana za drugim. Kao {to su i govorila pravila posledwih stvaralaca slede}i prirodni tok logike jednom pokrenuti i zatvoreni krug je samo mogao da stvara i donosi dobit i da wegovim raskidawem svi stradaju a `ivot se gubi. Tako, da se nikom nije isplatilo da prekida taj krug vrednosti i uzajamnosti.

Sav narod je `iveo u sve ve}em blagostawu sa sve ve}om `eqom usmerenom na budu}nost da iza sebe ostavi {to ~istije i ve}e delo. Nauka je napredovala do te mere da su po~ela prou~avawa prirode u wenom izvornom obliku. Voda je progla{ena za najve}om memorijom na planeti. Jer, kako su istra`ivawa ukazivala ona je uvek te`ila da sve promeweno uvek vrati na po~etak. Ta istra`ivawa su pokrenuta sasvim slu~ajno posmatraju}i {ta se de{Ava nakon kupawa, to jest provo|ewa odre|enog vremena u vodi. Jer se pre~esto postavqalo pitawe za{to se ose}amo odmornijim posle kupawa ? I to otkri}e je kasnije omogu}ilo izgradwi aparata za otklawawe svih bolesti. Prou~avane su razli~ite vode i do{ lo se da su one sve jedna voda jedino zbog energetskog delovawa okoline gde one izviru one su delovale na bolesti razli~ito. [to je uzeto kao polazna ta~ka u izgradwi atarata za povratak zdravqa. Ta zra~ewa su merena, posmatrani wihovi oblici frekvencija. Uporedo je posmatrano za{to dolazi do bolesti ili onoga {to je opisuje. Tome je dodat i faktor nekadaweg le~ewa bio energijom, i iz toga je proiza{lo da je potrebno napraviti aparat koji }e proizvoditi unutar sebe ve{ta~kim putem bio energiju po ugledau na ono iz prirode. Iz toga je proiza{ao i aparat za prawe ve{a bez primene pra{ka za prawe, jer su prou~avawa iz hemije i fizike do{la do zakqu~ka da do jediwewa prqav{tine i tkanine proizilaze iz iste brzine kretawa u samim atomima materija , a koja su sa suprotnim polaritetom, {to dovodi do vezivawa izme|u wih. I da za raskidawe tih veza se izgradio aparat koji radi razelektrisawe i cepa te veze na elementarnom atomskom nivou. ^ime se izbegava upotreba hemikalija koje su {tetne, a koriste se prilikom hemijskog ~i{}ewa. Taj pronalazak je dao dosta drugih koji su nalazili primenu svuda u obi~nom `ivotu. Pa tako je umesto aprata sa plazmom za rezawe u primeni na{ao frekventni reza~, koji je zamenio obi~n no` u ku}i pa do reza~a za najtvr|e metale i legure. Rez je bio prefektan, i daqa obrada reza je bila izli{na.
 

Back
Top