PONEKAD SANJAM

Ponekad sanjam
do daske
do bola
dok se i poslednji plafon
ne sruši

Ponekad
kad padnu maske
svih naših idola
a naš bedem se odroni
i zadah svakodnevnice
zapenuši
da nas uguši

Ponekad
zaronim duboko
bez pojasa za spasavanje
bez želje da se vratim
dok ne nadjem onu
koju ceo život tražim

Ponekad sanjam
dok se ne izgubim
sve dok mi ona
ne strgne ćebe
ona kraj koje se
već godinama budim
a koju sam nekad sanjao
isto kao što sad
sanjam tebe

p.s...pesmu sam napisao inspirisan pesmom naše Gagili...UMEŠ LI DA MAŠTAŠ...
 
"Ponekad zaronim duboko,
bez pojasa za spasavanje,
bez zelje da se vratim.."

To ja radim vrlo cesto,Miwka..ali nikako da se udavim(tj. da se opametim)..he,he..
Divna pesma,po kojoj smo ti i ja identicni u nekim emotivnim relacijama..
Zato si ti moj veliki drug iz predgradja!
 
Ha,ha,ha..
Majko Dusanova,lepo si odgovorila nasem velikom decaku iz predgradja..
Miwka,budi precizniji u terminologiji da dame zbog pogresnog tumacenja tvojih reci,ne bi iste shvatile kao licne poruke,poziv,obecanje..etc..ha,ha..
 
Što ti bre pišeš lepe pesme...a tek što se lepe dame lepe za tebe...nije se lako odlučiti...zavidim ti....samo pitam se šta bi rekla ona pored koje se nevoljko budiš da sazna za tvoje snove...nije fer prema njoj ....
 

Back
Top