Nikolaa:
Cuo sam da je od profesora najzebaniji od zajebanih neki Antonije Djordjevic.On predaje OET u prvoj godini.Slusao sam neke mitove o njemu.Cuo sam da je kod njega prolaznost 5%.
Pozdrav svima, posebno sadašnjim i budućim kolegama. Ja završih ETF pre određenog broja godina pa ko velim da izjavim nešto za dnevnik.
Najpre odgovor na ovo neposredno prozivanje. Profesor Antonije Đorđević je verovatno jedan od najpametnijih Srba koji su hodali planetom Zemljom i valjda zahvaljujući tome takođe je izvanredan pedagog i predavač. Njegova predavanja treba pratiti jer su izvanredna, a kurs osnova elektrotehnike je odlično osmišljen i odlično izveden i opremljen literaturom. Imate bukvalno
sve što je potrebno da pripremite i položite ispit. I da, da dobijete deset. E sad, ko neće, to je druga priča.
Što se težine fakulteta tiče, i to je jedan vrlo zanimljiv mit. Znam to pošto sam slično razmišljao kao vi sada kada sam bio u vašim godinama; i pošto sada znam kako stvari zaista stoje. Gradivo na ETF stvarno, ali stvarno, nije teško. Keve mi Nevenke! Kad sam ja mogao da završim, onda može svako. Poenta je samo u tome da neki ljudi realno ne žele da ga završe, pa se to i ne dogodi. Istina, nekome se u međuvremenu "dogodi život" pa ga to malo omete, ali zaista, većina ga prođe bez posebnih psihofizičkih trzavica.
Ko smatra da su osnovi elektrotehnike najteži predmet na ETF vrlo verovatno ne zna o čemu priča. OET je jedan od najbolje koncipiranih kurseva na ETF, bukvalno sve što vam treba postoji u lako dostupnim knjigama, i predavači su izvanredni. Uopšte, kursevi sa katedre za elektromagnetiku su notorno jako dobro odrađeni i zaista najviše od svih liče na kurseve na stranim fakultetima.
Glavni savet kog bih sam sebi dao da mogu da sednem u vremeplov i vratim se u vreme kada sam počinjao je --- u se i u svoje kljuse. Ne verujte glasinama o profesorima i o prolaznosti itd. Te priče smišljaju dokoni ljudi, kojima je lakše da izmišljaju razloge za sopstvene neuspehe nego da sednu i nauče šta je potrebno da se ispit položi. Znam o čemu pričam. Istina, te priče su osnova "ETF mitologije" sa kojom ćete se sigurno da se sretnete, ali kao i svakoj mitologiji i eteefovskoj ne treba slepo verovati.
Verujte sebi, sakupite literaturu koja je potrebna i obavezno, ali obavezno, pratite predavanja.
Nadam se da ovo prvo, verovanje sebi, ne moram posebno da objašnjavam. Koga fakultet zanima i ko zna zašto je tamo, neće imati nikakvih posebnih problema. To naravno ne znači da neće da ima dosta da se radi. Ali fakulteti su takvi, nijedan se ne završava bez dosta rada.
Sakupljanje literature na vreme zaslužuje dodatno objašnjenje. Na prvoj godini uglavnom nemate problema sa literaturom zato što je lako dostupna. Kako idete dalje, sve se češće dešava da ili knjige nisu odštampane, ili da su staro izdanje, ili da se više ne izdaju, ili da su vam potrebni članci koje je teško nabaviti ili da ih prosto nema, ili da su skripte pogrešno rešene. Ovo poslednje sam posebno primetio kod skripti iz elektronike koje su kružile unaokolo i koje su (bile) blagi užas. Ako ste čuli da je prolaznost na elektronici niska i da su tome krivi kojekakvi profesori, onda ste po mom mišljenju pogrešno čuli: za slabu prolaznost na elektronici bar 70% krivice snose pogrešno rešene skripte. Na žalost nisam imao vremena da to ispravljam ali neke kolege jesu. Nadam se da će vama da dopadnu njihove, a ne stare i pogrešne skripte. Čuo sam da je u međuvremenu kurs iz elektronike doveden u red i da su se pojavile zbirke zadataka i slično. Ako je tako onda je to odlično. (Uzgred, elektroniku pominjem zato što je dugo godina bila čuveni "kamen spoticanja" za studente. Razlog je što je kurs bio haotično osmišljen, bez odgovarajuće literature i loše izveden. Čuo sam da je tokom 2000-tih godina promenjen značajno na bolje i nadam se da je zaista tako. Za one koje zanima, besplatan savet da ako ih zanima elektronika obavezno nabave knjigu The Art of Electronics, koja je skupa i debela čak i ako je fotokopirate, ali sadrži bukvalno sve što će te na ETFu učiti iz elektronike, i to često bolje i sažetijie objašnjeno nego u udžbenicima.)
Praćenje predavanja je takođe dobra stvar. Znam da je veliko iskušenje da se na predavanja ne ide, i da to nekako imponuje posebno brucošima koji su došli iz srednjoškolske klupe u kojoj su morali da sede i da je ponekad super ostati u krevetu do podne umesto da se u 7 ode na časove. Ali neodlazak na predavanja vraća se kao bumerang kada dođu ispiti i kolokvijumi, kada postave pitanja koja su obrađena na predavanjima a vi o tome pojma nemate. Znam da će retko ko da me shvati ozbiljno iako takođe dobro znam šta pričam. Satisfakcija mi je što će bar neko od tih post festum da naleti na ovu poruku i onda da shvati da sam bio u pravu.
Sve u svemu, u se i u svoje kljuse i hrabro napred. Vidimo se za nekoliko godina.