surchinski aerodrom postaje aerodrom nikola tesla

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

absonic

Domaćin
Poruka
3.197
Beograd -- Javno preuzeće Aerodrom "Beograd" predložilo je danas da novo ime aerodroma bude "Beograd - Nikola Tesla".

U saopštenju se precizira da je Upravni odbor ovog preduzeća na današnjoj sednici usvojio predlog o promeni imena aerodroma, koji će biti prosleđen resornom Ministarstvu za kapitalne investicije.

Ukoliko Ministarstvo da saglasnost, za promenu imena aerodroma potrebno je i odobrenje Vlade Srbije.

----------

what you think this about?
 
iz tvojih usta u bozije usi :)
mada ja nevidim nista lose ni da se aerodrom zove i Beograd....
e sad, postoji jedna stvar koja nije vezana za nas, a to je ono sto je vezano za medjunarodne standarde...naime, svaki aerodrom ima svoje kodno ime koje je izvedeno na osnovu imena aerodroma, drzave itd....konkretno Bg sada ima ime LYBE, mada ce to verovatno i ostati dosta godina....
 
ideja je fenomrnalna,aerodrom je prvo mesto sa kojim se susretne sveki stranac,i treba da pokazemo da je nas!Neko je trazio biografiju,evo stize copy/paste

Nikola TESLA, elektroinženjer, pronalazač
(10. 7. 1856-7. 1. 1943)
Nikola Tesla, američki naučnik srpskog porekla, najviše je doprineo nauci i tehnološkom progresu sveta kao pronalazač obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije. Po njemu je jedinica međunarodnog SI sistema dobila naziv — mera za magnetnu indukciju "tesla". Tesla je konstruisao generator struja visoke frekvencije i napona, danas poznat kao "Teslin transformator", transformator bez jezgra, Teslina zavojnica, ili Teslin kalem.
Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu, (Vojna granica, tadašnja Austrija, danas Republika Hrvatska). Školovao se u Austriji i, kasnije, Austrougarskoj monarhiji. Osnovnu školu pohađao je u Smiljanu i Gospiću (1862-1866), a Realnu gimnaziju u Gospiću (1866-1870). Završio je i Visoku realnu gimnaziju u Karlovcu (1871-1874). Od 1875. do 1878. godine studira na Politehničkoj školi u Gracu, a 1880. godine upisuje studije filosofije prirode na Univerzitetu u Pragu.
U periodu od 1881. do 1882. godine radi u Budimpešti, u Centralnom telegrafskom uredu. Upravo tu započinje svoj veliki pronalazački period — usavršava aparat za pojačanje glasa kod telefona, a februara 1882. godine dolazi na ideju o obrtnom magnetnom polju.
Sredinom 1882. godine odlazi u Pariz, u Edisonovo Kontinentalno društvo, a 1883. godine iz Pariza prelazi u Strazbur. Tamo je napravio prvi prototip indukcionog motora. Zatim odlazi 1884. godine u Sjedinjene Američke Države i počinje da radi u Edisonovoj kompaniji. Već 1885. godine napušta Edisona i osniva sopstvenu kompaniju — "Tesla Arc & Light Co." Počinje da pravi prve motore i generatore naizmeničnih polifaznih struja.
Prvi patent prijavljuje Američkom patentnom zavodu 6. maja 1885. godine — "Komutator za električne dinamo-mašine". Slede patenti iz područja regulatora lučnih lampi. U periodu od 1887. do 1890. godine prijavljuje svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmeničnih struja, generatore i motore. Pronalaske javno prikazuje u Američkom institutu elektroinženjera, 16. maja 1888. godine, na prvom predavanju "Novi sistem motora i transformatora naizmenične struje". Odmah potom Kompanija Vestinghaus otkupljuje prvih sedam Teslinih patenata iz oblasti polifaznih struja. U Pitsburgu (1888-1889) sa inženjerima Kompanije Vestinghaus radi na praktičnoj realizaciji svojih patenata. Tokom ovog perioda urađene su pripreme za realizaciju prve centrale na Nijagarinim vodopadima po Teslinom sistemu. Centrala je komercijalno otvorena 15. novembra 1896. godine puštanjem struje do grada Bafala i bila je uvršćena u jedno od svetskih čuda toga doba.
Sledeću veliku oblast njegovih istraživanja čine naizmenične struje visokih frekvencija i njihovo dejstvo. Pred Američkim institutom elektroinženjera 20. maja 1891. godine u Njujorku Tesla drži predavanje "Eksperimenti sa naizmeničnim strujama vrlo visokih frekvencija i njihova primena u veštačkom osvetljenju". Godinu dana ranije (1890) objavljuje rezultate o fiziološkom dejstvu struja visokih učestanosti.
Tokom perioda od 1891. do 1896. godine prijavljuje patente vezane za varnični oscilator sa rezonantnim transformatorom kojim su u njegovim istraživanjima zamenjeni Hercov oscilator i Rumkorfov induktor. Uz patente za oscilatore, prijavljuje i mnoge patente za prateće uređaje — prekidače kola, kondenzatore i slično.
Na poziv Kraljevskog instituta iz Londona 1892. godine i Francuskog društva za fiziku odlazi u London i Pariz, gde drži predavanje “Eksperimenti sa naizmeničnim strujama visokog napona i visokih frekvencija”. Tokom svog boravka u Evropi posetio je i Beograd, 2. juna 1892. godine.
Tesla je 1897. godine svojim sistemom četiri kola u rezonanci pokazao da su antena, uzemljenje i rezonanca tri elementa koja mora da poseduje svaki predajnik i prijemnik za bežičnu telegrafiju, čime je utro put otkriću modernog radija.
Početkom 1895. godine nastavlja istraživanja visokih frekvencija proučavanjem dejstva struja na razređene gasove, koristeći Lenardove cevi. Jedan je od prvih naučnika na američkom kontinentu koji je dobio rendgenske snimke šake, lobanje, kolena i lakta. Prvi je istraživač koji je ukazao na veoma štetno dejstvo rendgenskih zraka na organizam pri suviše dugom izlaganju zračenju.
Tokom 1897. godine prijavljuje patente iz oblasti radiotehnike, a 1898. godine prijavio je patent kojim je zaštitio uređaj i način za upravljanje mehanizmom pokretnih objekata. U Njujorku izvodi javni eksperiment sa radio-upravljanim (teledirigovanim) brodom. Ovi patenti su mu posmrtno, pred vrhovnim sudom SAD, doneli prioritet u otkriću radija.
U periodu od 1899. do 1900. godine Tesla boravi u Kolorado Springsu, gde na nadmorskoj visini iznad 2000 m podiže laboratoriju sa emiterom snage 200 kW. Konstruisao je transformatore koji su proizvodili napone do 12 miliona volti i struje učestanosti od nekoliko desetina hiljada herca. U Koloradu je usavršio visokofrekventni transformator, koji nosi njegovo ime — Teslin transformator — transformator bez jezgra. U eksperimetalnim beleškama iz toga perioda navodi da se kroz Zemlju rasprostiru stacionarni talasi i da se ta osobina može upotrebiti za bežični prenos energije.
Patente vezane za radiotehniku i svoje zamisli o bežičnom prenosu energije prijavljuje od 1900. do 1902. godine. U periodu 1901-1905. godine gradio je veliku eksperimentalnu stanicu - centralu sa visokim antenskim tornjem na Long Ajlendu kraj Njujorka, sa idejom da realizuje svoj "Svetski radio sistem". Ovaj projekat nikada nije završio.
Kasnijih godina (1909-1922) bavio se pronalascima vezanim za mašinstvo: turbinama, pumpama, brzinomerima. Tesline pumpe bez lopatica danas su u komercijalnoj upotrebi. Tokom svoje karijere Tesla je patentirao oko 250 izuma u Americi i zemljama širom sveta.

ZNAČAJNI DATUMI IZ TESLINOG ŽIVOTA
10. jula 1856.
rodio se u Smiljanu u Lici, tada Austrija, danas Republika Hrvatska;
1874.
maturirao na Višoj realci u Karlovcu, Austrougarska;
1875-78.
studira na Politehnici u Gracu, Austrougarska;
1880.
studira filosofiju prirode na Univerzitetu u Pragu;
1881.
počinje karijeru inženjera u Budimpešti i tu ostvaruje svoje prvo otkriće, aparat za pojačanje glasa kod telefona;
1882.
pronalazi obrtno magnetno polje. Iste godine odlazi u Pariz da radi u Edisonovoj kompaniji;
1883.
poslom boravi šest meseci u Strazburu; ovde je napravio radni model indukcionog motora;
1884.
odlazi u Ameriku i prvo zaposlenje dobija u Edisonovoj kompaniji;
1885.
napušta Edisona, osniva sopstvenu kompaniju i prijavljuje prve patente iz oblasti lučnog osvetljenja;
1887.
prijavljuje patente indukcionog motora i sistema proizvođenja, prenošenja i korišćenja električne energije; drži predavanje pred Društvom elektrotehničkih inženjera u Njujorku; sklapa ugovor sa Vestinghausom o korišćenju svojih patenata;
1889.
radi godinu dana na usavršavanju svojih motora u Vestinghausovoj fabrici koja počinje njihovu proizvodnju naveliko;
1890.
počinje da se bavi eksperimentima sa strujama visoke frekvencije; pronalazi generator struja visoke frekvencije;
1892.
boravi u Londonu i Parizu i drži predavanja o svojim najnovijim istraživanjima; obilazi rodni kraj, boravi u Lici, a zatim i u Beogradu;
1893.
svojim eksperimentima postiže veliki uspeh na Svetskoj izložbi u Čikagu; zajedno sa Vestinghausom ubedljivo demonstrira svoj sistem proizvodnje, prenošenja i korišćenja naizmeničnih struja što je bilo odlučujuće za usvajanje tog koncepta prilikom gradnje hidroenergetskog sistema na Nijagarinim vodopadima;
1894-95.
pronalazi mehaničke oscilatore i generatore električnih oscilacija;
1895.
izgorela je Teslina laboratorija u Južnoj petoj aveniji u Njujorku;
1895-96.
bavi se istraživanjima iz oblasti rendgenskih zraka;
1897-98.
istražuje mogućnosti bežičnog prenosa energije; prikazuje model teledirigovanog broda, što je prvi eksperiment korišćenja radio talasa za daljinsku kontrolu;
1899.
u Kolorado Springsu gradi laboratoriju i u njoj eksperimentiše sa oscilatornim transformatorom od 12 miliona volti;
1900-05.
na Long Ajlendu kod Njujorka pravi antenu Svetske radio stanice sa ciljem da napravi globalni sistem prenosa vesti i energije;
1907.
napravljen prvi radni model Tesline turbine u kojoj primenjuje nov princip iskorišćenja energije fluida putem trenja;
1908.
testirana model pumpa u fabrici Američko-britanske kompanije;
1909.
pravi skice i proračune za aeromobil; vrši prve testove sa parnom i gasnom turbinom;
1911-13.
ispituje svoje parne turbine u Edisonovoj centrali u Njujorku;
1913.
dobija osnovne patente za pumpu i turbinu u kojima koristi nov princip; projektom generatora za čeono svetlo za lokomotivu počinje saradnju sa Kompanijom Dresel;
1914.
prijavljuje patente za nekoliko tipova brzinometara; radi na konstrukciji različitih tipova fontana;
1917.
radi na turbo-dinamu;
1918-20.
sarađuje sa Kompanijom Alis Čalmers radi proizvodnje i ispitivanja svojih parnih i gasnih turbina;
1920-23.
sarađuje sa Kompanijom Bad radi proizvodnje automobilskih motora;
1928.
dobija patente za letilicu sa vertikalnim poletanjem;
1930-35.
bavi se poboljšanjem procesa proizvodnje i prerade sumpora, gvožđa i bakra;
1936.
predlaže projekte telegeodinamike ili veštine prenošenja energije mehaničkim putem kroz zemlju i odbrambenog oružja popularno nazvanog "zraci smrti";
1937.
doživljava saobraćajnu nesreću;
7. januara 1943.
umire u hotelu Njujorker u Njujorku.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top