spektar vitamina...

Citao sam u nekim novinama da u tim tabletama koje sadrze masu vitamina za tebe je 5 korisno, a 25 stetno. da li je to moguce i da li vitamini uopste mogu biti stetni?

Naravno, pogotovo kad se piju kao kod nas, kao zamena za hranu i sokove, u ogromnim kolicinama.

Hm, zaista? :shock: Što ih pakuju i prodaju kad su štetni...?
Ja sam staromodan tip. Tamanim jabuke, kruške, šljive, grožđe, grejpove, mandarine, šargarepe, paradajze, krastavce,..., ređe banane, kivi i nar...
Obožavam voće & povrće.
Slabo pijem vitamine. Kupim ponekad one šumeće, pa i zaboravim da sam ih kupila.

ja jesam za suportivnu vitaminsku terapiju ali samo u peroidu kad je to potrebno organizmu kao sto je npr bolesno stanje ili rekonvalescencija.
rutinsko uzimanje vitamina kao zamena za voce i povrce je po meni apsurd.

Jednom prilikom mi je pedijatar rekao da ti sirupi takodje rade na povecanju apetita, tj teraju organizam da ih sto vise unosi prirodnim putem. Posto moje dete nema problema sa ishranom (sve sto stoji na stolu i u kuhinji se jede), a i dobra joj je krvna slika, a i nije ni bolesljiva, nisam se nesto bavila ovom temom, ali eto sad sam se setila, pa mozda neko zna da li to ima logike.
Inace taj isti pedijatar mi je rekao da oni bas i ne vole te vitamincice i da su uvek za prirodnu varijantu ali i da postoje situacije kad je organizmu potrebna mala pomoc.

ima logike jer se u vecinu tih sirupa stavljaju i vitamini B kompleksa za koje je poznato da pojacavaju apetit

khm, khm....dakle pre mene ništavilo, posl emene potop, što bi rekao jedanm moj bivši
Evo me dr, našla sam par redova niže

ja nisam čula da su IKADA ikome pomogli ti sintetski vitamini, i koliko sam shvatila od restlova iz fabrikalekova to nastaje kao komercijalni proizvod za NAJŠIRE narodne mase....pravi lekar to nikad ne preporuči, a s druge strane, ne smeju javno da im odreknu dejstvo da s ene bi zamerili (kome, ni to ne znam). Računaju na neobaveštenosst,i dobro im ide prodaja....hm Ja oijem Multivitu ceo život, i ŽAO mi je što nema makar neki vitamin, NADAM se da nije štetna, ali nemam ILUZIJU da pomaže...ali strava je sokić

Vitamini

Najvećim dijelom u našem organizmu vitamini se ne mogu sintetizirati, a neophodni su i nezamjenjivi za normalno odvijanje izmjene tvari u našem tijelu. Zahvaljujući njima i velikim molekulama koje nazivamo enzimima, a čiji su vitamini "pomoćnici", naš organizam funkcionira u ovakvom životnom obliku kakav mi danas poznajemo.
Male količine pojedinih vitamina mogu se sintetizirati u našem organizmu, npr. poput vitamina D (pod utjecajem sunčevih zraka), vitamin K i vitamin H (biotin) uz pomoć crijevne mikroflore, vitamin B3 (niacin) iz jedne aminokiseline - triptofana koju moramo unijeti putem hrane.
Kao zanimljivost možemo navesti činjenicu da su neki vitamini esencijalne tvari, (ne mogu se sintetizirati u našem organizmu, već se moraju unijeti hranom), samo za sisavce, poput npr. vitamina B1, dok je nasuprot tome vitamin C esencijalan za čovjeka i zamorče i još neke vrste, ali većina životinja posjeduje sposobnost sinteze tog vitamina.
Spoznaje o vitaminima, koje su uvjetovale promjene prehrambenih navika i preventivno uzimanje tih tvari, značajno su smanjile učestalost pojave hipovitaminoza, bolesti koje se javljaju kao posljedica nedostatnog unosa jednog ili više vrsta vitamina.
Važno je slijediti upute o korištenju vitamina...
U manje razvijenim zemljama gdje su hipovitaminoze još uvijek prisutan problem, one se javljaju najčešće kao dio općeg problema gladi i pothranjenosti. U razvijenim zemljama dolazi do pojave hipovitaminoze radi: loše apsorpcije; nasljednih poremećaja u izmjeni tvari; kod ljudi koji duže vrijeme primaju prehrambene tvari preko infuzijskih otopina; kod kroničnih alkoholičara koji uglavnom svoje energetske potrebe ne podmiruju uzimanjem hrane, već konzumacijom etanola.
Način skladištenja i pripremanja hrane u velikoj mjeri određuje koliki ćemo gubitak u sadržaju vitamina imati u određenim namirnicama. Potrebno je naglasiti i da pretjerana upotreba nekih sintetskih vitaminskih preparata u količinama koje višestruko premašuju dnevne potrebe, može uzrokovati poremećaje zdravlja i pojavu toksičnih stanja.
Koji su najvažniji i koliko ih trebamo?

Tablica: Dnevno potrebne količine vitamina (prema RDA)

vitamini topivi u vodi

tiamin B1 1.4 mg
riboflavin B2 1.7 mg
B3 20 mg
B6 2 mg
pantonenska kiselina 10 mg
biotin 0,25 mg
folna kiselina 0,4 mg
cijanokobalamin 1mikrogram
vitamin C 60mg

vitamini topivi u ulju

A 5000 ij
D 400 ij
E 15ij
K proizvod cijevne flore
RDA - engl. recommended daily allowance; prema standardima SAD-a, preporučljiva dnevna doza.
Vitamini topivi u vodi predstavljeni su vitaminima B skupine i vitaminom C. U organizmu se uglavnom ne mogu značajno uskladištiti, brzo se izlučuju i rok trajanja im je kraći, pa je stoga vrlo značajna njihova stalna prisutnost u svakodnevnim obrocima. Mogućnost nastanka hipervitaminoza je relativno mala, budući da se eventualni suvišak lako izlučuje iz organizma putem mokraće.
Vitamini topivi u ulju (A, D, E, K) dobro se resorbiraju - unose preko crijeva u organizam, no taj se prijenos može znatno poremetiti usljed bolesti probavnog sustava, bolesti žući i bolesti gušterače. Ti se vitamini jako dobro mogu uskladištiti u našem organizmu i to najčešće u jetri i u masnom tkivu, a njihov se suvišak odražava se kao hipervitaminoza i može kao posljedicu imati narušavanje ravnoteže organizma i pojavu bolesti.
Kad promatramo dnevno potrebne količine vitamina (Tablica) moramo imati na umu da su određena stanja povezana i sa većim potrebama za vitaminima, a to su u prvom redu rast, rekonvalescencija, trudnoća, laktacija i stres. U tim slučajevima moramo uvođenjem u svakodnevne obroke većih količina namirnica u kojima se pojedini vitamini nalaze ili pak upotrebom specijalnih dijetetskih preparata, zadovoljiti te povećane potrebe organizma za pojedinim vitaminima.

A vitamin
A vitamin čine različiti oblici jednog kemijskog spoja kojeg nazivamo retinoičnom kiselinom, pa je točnije ako pod pojmom A vitamina zapravo podrazumjevamo skupinu A vitamina. Naša jetra je glavno "skladište" tog vitamina. Naime, u jetri je pohranjeno 90% svih rezervi vitamina A u organizmu.
Vitamin A važan je u formiranju i održavanju procesa vida. Dobro je poznato da njegovim nedostatkom dolazi do pojave tzv. noćnog ili kokošjeg sljepila, odnosno nemogućnosti prilagodbe oka u uvjetima smanjene svjetlosti. Nadalje, taj vitamin je važan za zdravlje i ljepotu kože, za stvaranje obrambenog sustava organizma, štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka i slobodnih radikala (agresivne čestice koje uništavaju stanične i vanstanične strukture). Nedostatak vitamina A najprije ćemo uočiti u obliku noćne sljepoće, suhoće kože i promjenama na sluznicama. No oprez! Ovaj se vitamin dobro zadržava u tijelu jer nije topiv u vodi. Stanja koja prate visoke količine vitamina A uključuju glavobolju,mučninu, povraćanje, uvećanje jetre uz istovremene promjene na jetri, suhoću sluznice usana, gubitak tjelesne težine. Zabilježene su čak i trovanja vitaminskim preparatima koji sadrže velike količine vitamina A sa smrtnim ishodom.
Značajniji su prehrambeni izvori vitamina A jaja, mlijeko i mlječni proizvodi, dok žute i lisnate zelene biljke poput mrkve, bundeve, špinata, marelica, osiguravaju velike količine jednog narančastog pigmenta - "beta-karotena" iz kojeg u organizmu nastaje vitamina A bez opasnosti da nastupi "predoziranost", zato uživajte u sirovoj mrkvi i dobar tek!

B skupina

B1 vitamin nazivamo još i tiamin. Važan je u iskorištavanju ugljikohidrata odnosno šećera, a osigurava i normalnu provodljivost živaca.
Nedostatni unos ovog vitamina dovodi do pojave bolesti koja je u svom klasičnom obliku poznata pod nazivom beriberi. Očituje se u grčenju i trnjenju ruku i nogu, smetnjama u radu srca, zadržavanju vode, a katkada i u poremećaju rada mozga.
Moramo jesti pivski kvasac, pšenične klice, šunku, orahe, jaja, grašak kako bi ga u dovoljnim količinama imali na raspolaganju u organizmu.
B2 vitamin ili riboflavin sudjeluje u najvažnijem procesu u našoj stanici: izgaranju hranjivih tvari do vode i ugljičnog dioksida, odnosno u procesu staničnog disanja.
Kada ga nema dovoljno u organizmu dolazi do iritacije očiju koje se naročito očituju smetnjama na svjetlu. Javljaju se teškoće u zarastanju rana, alergijske reakcije i upalne promjene na koži u obliku osipa i ljuštenja kože. Riboflavin je široko rasprostranjen u hrani, a najviše ga ima u mliječnim proizvodima, svježem povrću, jetri i neoljuštenim žitaricama.
B3 vitamin naći ćemo još pod nazivom niacin što je izvorni naziv za nikotinsku kiselinu i nikotin-amid. Zanimljivo je da se taj vitamin može stvoriti i u našem organizmu iz jedne aminokiseline koja se naziva triptofan, ako se ona u dostatnim količinama unosi hranom. Taj je vitamin vrlo bitna komponenta dvaju spojeva (NAD+ i NADP+) koji imaju stožerne uloge u staničnoj izmjeni tvari.
Sigurno ste čuli za bolest pelagru. Ona se očituje proljevom, promjenama na koži i zaboravljivošću, a javlja se kad nedostaje taj vitamin u tijelu. U nekim žitaricima npr. kukuruzu B3 prisutan je u vezanom obliku, pa se ne može "upiti" u krv preko crijeva. Stoga se pelagra pojavljuje s neočekivanom učestalošću među pučanstvom čija se prehrana osniva uglavnom na kukuruzu.
Bogati izvor slobodnog B3 vitamina su jetra, meso, kikiriki, mahunarke i žitarice, ali imajmo na umu ono sa kukuruzom!
B6 vitamin ili pirodoksin potreban je za dobro iskorištavanje bjelančevina ili proteina, pa dnevno potrebna količina tog vitamina ovisi o dnevnom unosu bjelančevina. Ima važnu ulogu i u metabolizmu masti ili lipida. Nedostatak se očituje ljuštenjem kože, promjenama na sluznici, upalnim promjenama i žarenjem jezika, grčevima u rukama i nogama.
Najviše ga ima u jetri, kvascu, mahunarkama, žitnim klicama i u mlijeku.
B12 vitamin - cianokobalamin, svojim nazivom podsjeća na jedan otrov (ciankalij), a radi se zapravo o visokovrijednom spoju koji osigurava pravilno iskorištavanje željeza i pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Nužan je za normalan rast i prehranu svih stanica. U našem se tijelu pohranjuje u jetri i tu stoji u pričuvi. Ako je funkcija žuči sačuvana rezerve ovog vitamina djelotvorno se čuvaju i obnavljaju. Nedostatak vitamina B12 nazivamo megaloblastičnom anemijom koju opisujemo pojavljivanjem velikih (nezrelih) crvenih krvnih stanica u krvotoku. Javljaju se: gastritis kojeg prati atrofija ili "usahnuće" sluznice želuca, upalne promjene sluznice jezika i neurološke promjene.
Namirnice bogate vitaminom B12 su: pivski kvasac, ZUMANAC ,( only za Betty ) :razz: , tvrdi sirevi, vrhnje, junetina.

žutanjak
jel to prkno ili žutara
joj, izbaciće me sa ozbiljne teme
e, sori.

C vitamin

C vitamin - askorbinska kiselina sudjeluje u stvaranju kolagena, povećava iskorištenje željeza iz gastroinestinalnog trakta, osigurava pravilnu obranu organizma jačajući imunološki sustav, djeluje u otklanjanju štetnih učinaka slobodnih radikala...
Nedostatak vitamina C naziva se skorbut. Očituje se lomljivošću kostiju, oteklinom zglobova, klimavošću zubi i krvarenjima.
Izvori askorbinske kiseline su voće i zeleno povrće. Osobito je mnogo ima u paprici, peršinu, šipku, limunu, naranči, trešnji, rajčici, kupusu.



D vitamin

D vitamin je topiv u ulju i ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, oko 80% tjelesnih potreba može se proizvesti u organizmu. Preostali dio može se pribaviti iz prehrambenih izvora kao što su ribe i žitarice. Zdrava jetra i zdravi bubrezi neophodni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našem organizmu.
Osnovna je uloga vitamina D poticanje iskorištavanja kalcija i fosfata iz hrane putem probavnog trakta. Stabilna koncentracija tih iona u plazmi nužna je za normalnu funkciju podražajnih stanica i mineralizaciju kosti. Nedostatak vitamina D u djece očituje se rahitisom. U odraslih se poremećaj očituje bolešću poznatom pod nazivom osteomelacija.
Treba paziti kod davanja preparata tog vitamina u obliku kapi, jer suvišak izaziva pojavu povećane koncentracije kalcija u krvi i povećano izlučivanje kalcija putem mokraće. Nastaju zastoji u rastu, taloženje kalcija, slabost, glavobolja, povraćanje, proljev i prekomjerno izlučivanje mokraće (poliurija).



E vitamin

E vitamin predstavljaju spojevi koje zovemo tokoferoli. Ova bitna hranjiva tvar jedna je iz skupine antioksidansa koji služe tome da počiste slobodne radikale nastale u redoks reakcijama po cijelome tijelu. Živčani sustav i eritrociti posebna su meta deficita vitamina E. Obilan je u više vrsta hrane, tako da nije vjerojatno da bi vitamin E nedostajao u hrani koja je dostatna da održi život. No, ovaj vitamin je toliko važan u održavanju osnovnih životnih vrijednosti: reprodukcije i mladosti, stoga zavrijeđuje posebnu pozornost.



K vitamin

K vitamin u zdravoj jetri se učinkovito "reciklira", a zdrava crijevna bakterijska flora ga lako sintetizira, stoga je dnevna potreba uzimanja tog vitamina hranom mala. Vitamin K prijeko je potreban za stvaranje bjelančevina koje sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi.
Glavna posljedica deficita vitamina K jest razvoj sklonosti ka krvarenju. Deficit se obično javlja kod loše resorpcije (upijanja) putem crijevne sluznice, kod uništenja crijevne bakterijske flore, u novorođenačkoj dobi te u jetrenim bolestima. Ljekovi koje uzimamo da bi spriječili nastajanje raznih tromboza spriječavaju djelovanje ovog vitamina.

Ja sad pijem maternu (sa selenom); pijem gvožđe - fero folic i fluorogal. Jel' to u redu, pošto sam trudna; ne može da mi škodi, svega po jednu tabletu dnevno?
A jedem normalno, odnosno voće i povrće redovno (ne u ogromnim količinama, ali mislim da nije ni malo).
Samo ne uzimam baš mnogo mlečnih proizvoda:? Jel' bi ipak moglo nešto da ih zameni, ili moram da se bacim na mleko? Ako mi j epotreban dodatni kalcijum, šta bi bilo najbolje?

Sad sam uporedila maternu i potrebne količine koje je napisala pikax i vidim da ih u materni ima skoro duplo. Ali nikada nisam uzela više od jedne dnevno, pa kapiram da je to valjda u redu.

jogurt? Puding, sutlijaš ohlađeni? Pavlaka, sigurna sam, to meni radi pos'o...

za mackicu :

http://www.yumama.com/trudnoca/ishrana/strana.php?s=upotreba_multivitamina

:razz:

mackica ns:

Ja sad pijem maternu (sa selenom); pijem gvožđe - fero folic i fluorogal. Jel' to u redu, pošto sam trudna; ne može da mi škodi, svega po jednu tabletu dnevno?
A jedem normalno, odnosno voće i povrće redovno (ne u ogromnim količinama, ali mislim da nije ni malo).
Samo ne uzimam baš mnogo mlečnih proizvoda:? Jel' bi ipak moglo nešto da ih zameni, ili moram da se bacim na mleko? Ako mi j epotreban dodatni kalcijum, šta bi bilo najbolje?

Sad sam uporedila maternu i potrebne količine koje je napisala pikax i vidim da ih u materni ima skoro duplo. Ali nikada nisam uzela više od jedne dnevno, pa kapiram da je to valjda u redu.

Kliknite za proširenje...

Mackice, sto se tice vitamina -> da li ti to uzimas na svoju ruku ili po preporuci ginekologa ?
Mleko i mlecni proizvodi su potrebni itekako ! Probaj da pijes jogurt, vocni jogurt..ako ne mozes da pijes mleko.
Da li ti je uopste potreban dodatni kalcijum ? -> to zna samo tvoj lekar , ginekolog. Ja se ne bih usudila da komentarisem i preporucujem doze, jer iako postoje neke opste preporuke -> sve je individualno.

Pozdrav :razz:

Na ovu temu odgovorit ću vrllo kratko.Današnjoj ishrani su neophodni vitamini i minerali. Danas voće ni povrće ne nadoknadjuje potrebe organizmu.Deficit minerala i vitamina slabi imunitet,koji je razlog nastanka mnogih obolenanja. Uzroci deficita minerala i vitamina u i shran su: koriščenje hemiskih sredstava u poljoprivredi,herbicida,pepsicida,zagadjenja zemlje,vode vazduha.Za 50god.30% manje vitamina i minenerala i drugih zaštitnih materija.
Zato jabuka ,šargarepa nije ono što je nekada bila. Jedan posebno značajan mineral kao SELEN, njega JAPAN,stavlja u kuhinjsku so,da bi nadoknadio deficit istog u ishrani.Tako oni zaštičuju celokupno stanovništvo od nedostatka tog minerala,jer kiselo tlo daje manjak selena u povrću.nedostata selena uzrok nekih težih obolenja. Nadoknada sintetskim preparatima nije rešenje iz mnogi razloga,jer naš organizam nije satkan od sintetskog-heiskog materijala. Nadoknada za takve deficite u ishrani jepovratak prirodi

A potreba da iskopate temu 4 godine staru i das odgovor "vrlo kratko" proizasla je iz...? :shock:
I to pored svih tema koje se bave zdravim zivotom i ishranom??