Sastavi, radovi, zadaci i sl.

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pozdrav...
Da li bih mogli da mi pomognete????

ovako...ja sam cetvrta godina tehnicke skole i imam neku profesorku koja bas trazi puno...

Znaci dala mi je temu tj zadatak u interpretacijama da proucim i odgovorin na sugestije za samostalno istrazivannje lll

Predmet istrazivanja Jezik i govor
Zadaci istrazivanja.
Jezik i govor u drami razvojni put Bote snajdera odlikuje leksicko bogastvo i majstorstvo koriscenja jezika i govora u funkciji dramske igra.Istraziti neke od aspekata jezika i govora.

1.Leksika je a izvora kolokvijalnog govora bogatog svakojakim nanosima:arhaizam,varvarizam,satrovacki govor.Navedite po nekoliko primera.
2.[U govoru aktera drame stalno se cuju spregovi reci i sintagme birokratskog i konferencijaskog govora.Navedite desetak primera.
3.Skoro da nema replike iz koje se ne cuje neki idiom.Potrudite se da proberete primere idiomatskog izrazavanja koji su cesti u svakodnevnom govoru...

Hvala na pomoci...
 
Jel moze neko da mi prevede ovo na srpskom

I cannot explain the sadness
That's fallen on my breast.
An old, old fable haunts me,
And will not let me rest.

The air grows cool in the twilight,
And softly the Rhine flows on;
The peak of a mountain sparkles
Beneath the setting sun.

More lovely than a vision,
A girl sits high up there;
Her golden jewelry glistens,
She combs her golden hair.

With a comb of gold she combs it,
And sings an evensong;
The wonderful melody reaches
A boat, as it sails along.

The boatman hears, with an anguish
More wild than was ever known;
He's blind to the rocks around him;
His eyes are for her alone.

--At last the waves devoured
The boat, and the boatman's cry;
And this did with her singing,
The golden Lorelei.


Po mogucnosti sa rimom.... naziv pesme je lorelei- nemacka pesma
Aj molim vas treba mi za cetvrtak... ako ne, ostavite link gde ima prevedeno na srpskom
 
Posto sam zavrsna godina uskoro cu imati pismeni zadatak iz srpskog jezika pa vas molim posto mi veoma slabo ide sastavljanje tema da mi pomognete.
Teme iz gradiva:Dobrica Cosic "Koreni", Desanka Maksimovic zbirka pesama "Opus", Ivo Andric "Prokleta avlija", ako neko zna da sastavi temu molio bih ga da mi pomogne oko sastava jer ja uvek prepisem iz kritike i dobijem 2 ili 3 .
POMOC!!!
 
Ako neko ima sastav ili makar ideju, molim da pomogne!!!

Teme su:
1. Sta sam ja? Tek mali plamen koji velikom ognju u susret hita.
2. Svet je pozornica na kojoj svako igra svoju ulogu.
3. Prosli su aprili, a mi nismo vise "i necemo biti ono sto smo bili".
4. Istine i zablude Ahmeda Nurudina.

HVALA UNAPRED.....
 
ljudi jel neko citao Anu Karenjinu treba mi 6 sastava(opisa, ne mora da su dugacki), jedan za svakog od sledecih likova:
1.Doli
2.Oblonski
3.Kiti
4.Ljevin
5.Vronski
6.Ana

Unapred hvala





Ana Karenjina

Junak koji dejstvuje ekstremno prelazi dosljedno do kraja onaj put kojim ostali koračaju sa strahom,kompromisima ili licemjerjem.Primjer za taj način likovnog stvaranja je lik i sudbina Ane Karenjine.Ana Karenjina živi sa nevoljenim mužem za koga se udala pod pritiskom svog društva.Živjeći sa njim Ana se bori da ne živi sa maskom zadovoljne i srećne žene iako na prvi pogled izgleda da je tako.Veliki prelom u njenom životu nastaje kad putuje u Moskvu da pomiri brata i snaju.Tada upoznaje mladog oficira Alekseja Vronskog. U trenutku upoznavanja sa Vronskim desila se nesreća,neka strašna smrt:čovjek je pod točkovima voza prosto prepolovljen.Već tada Ana je naslutila svoju smrt.U početku ona odbija Vronskog i ne želi imati vezu sa njim,ali upornost Vronskog,a i Anina želja za osloboženjem tjeraju je na preljub.Tim činom ona se oslobađa i postaje sve ono što s dosadnim i predvidljivim Karenjinom nije mogla biti.Ali zbog pretjerane ljubavi i neracionalnog razmišljanja Ana polako gubi kontrolu nad svojim osjećajima i nekada mirna i uvijek stabilna Ana,sada postaje vrlo histerčna,posesivna i sumnjičava osoba.U danima koji su dolazili ona se sve više odvajala od svijeta oko sebe i sve više vezivala za Vronskog zbog čega je osjećala čas sramotu čas grijeh.Kad ljubav između Ane i Vronskog postane realnost koju treba ili prihvatiti ili energično prekinuti,Vronski je pokušao da navede Anu da razmisli i odluči,ali je u tim trenucima primjećivao da je u Ani bilo nečega ''što ona nije mogla ili nije htela sebi da jasno predstavi,kao da bi,čim počne da o tome govori,ona,prava Ana,odlazila nekud,povlačila se u samu sebe,a na njeno mesto stupala druga,čudnovata tuđa žena koju on nije voleo,koje se bojao,i koja mu se odupirala.''Na zahtjev Vronskog da ostavi muža i sina i zatraži razvod,ona,odgovara:''Ja sam svesna sve niskosti, sveg užasa moga položaja,ali to nije tako lako rešiti kao što ti misliš''.Ona je u početku sve mogla ali ne i da se odrekne sina,da joj ga oduzmu:''Bez sina za mene ne može biti života čak ni s onim koga volim;a ako ostavim sina i pobjegnem od njega,postupiću kao najbezočnija i najnevaljalija žena...''U sukobu dvaju po moralnim svojstvima različitih ličnosti u Ani Karenjinoj,bitan je i uticaj sredine:što je sredina bila surovija prema Ani ona je postajala destruktivnija,i gora ličnost je sve više ovladavala Aninim bićem i tjerala je da se oprjedjeljuje za ona rješenja koja su je lagano vodila ka samouništenju.Posljedna scena u romanu,u kojoj se javlja Ana, je na željezničkoj stanici.Ana je sada duboko poremećena ličnost sa mutnom svješću o tome da je odlučila da se ubije.Osjećajući se poražena od života i ljudi,pred očima joj se prikazuje slika čovjeka koga je pregazio voz.Ide prema stanici sa jednom jedinom željom:da i ona okonča život kao taj čovjek,da se baci pod voz sa mišlju:''da njega kaznim i da se izbavim od sviju i od sebe''.



Tematski gledano putevi Ane i Ljevina su u kontrastu.Ana je u potrazi za ličnim zadovoljstvom,kroz romantičnhu ljubav iako bi to značilo da treba učiniti grijeg-preljubu; Ljevinov cilj je osnivanje porodice kroz brak,odnosno društveno zadovoljavanje.Tako je Tolstoj opisao idealan brak i onaj u kojem živi grijeh.

Neki smatraju da je lik Ane stvoren uglavnom radi isticanja Ljevinovog superioriteta.Gdje se Ana histerično mijenja da bi postigla savršenu ljubavnu vezu,Ljevin nastoji pronaći svrhu u životu i smrti,ljubavi i poslu;Ana je portret poremećaja uma;Ljevin pronalazi sklad sa ljudima oko sebe.U Ani vidimo moralni slom gradskog drštva a u Ljevinu Tolstojeve nade za buduću Rusiju.



Anu možemo posmatrati zajedno sa Doli i Kiti.Tolstoj smatra da je glavna funkcija seksualnih odnosa rađanje djece,a ne lično zadovoljstvo.Doli i Kiti uklopile su se u njegovo mišljenje jer su one dobre žene i majke prije svega.Dok,Ana smatra seks kao lično zadovoljstvo i boji se imati još dece sa Vronskim jer bi tako mogla oslabiti i izgubiti to zadovoljstvo.




Aleksej Aleksandrovič Karenjin

Karenjin je jedna vrlo neromantična i pomalo dosadna osoba.Stalno gleda na sat i uvijek ima unaprijed izračunato šta i kada treba učiniti,što ga čini vrlo predvidljivim.Njegov odnos prema Ani u braku čisto je formalan ,i njihov je brak dosadan i monoton,što Anu čini željnom uzbuđenje,željnom prave i strastvene ljubavi.Pošto društvo ima veliki uticaj na Karenjina,čini se da upravo društvo i upravlja njegovim postupcima.Njemu je važnije šta će drugi govoriti o njegovom braku nego njegova vlastita sreća.On je kontrastan lik Ljevinu što se tiče religije.Dok Ljevin na kraju pronalazi Boga u sebi,Karenjin čini upravo suprotno jer njegovo hrišćanstvo slabi te postaje lek plijen Lidije Ivanovne,žene koja koristi svoju tzv.religiju kao sredstvo zadržavanja Karenjina blizu sebe i dalje od Ane.Karenjin je na kraju željan osvete.

Ako Tolstoj kao važnu figuru bira pretežno negativan lik,onda ga pokazuje kao ličnost unutrašnje relativno krutu,pravolinijsku,konvencionalno sputenu čak i u njenim kolebanjima. Ali on ga dovodi u situacije koje će uzdrmati ovu prividno bezbjednu konvencionalnu životnu osnovu,iznuditi nove probleme i time pokrenuti lik.To je najjasnije upravo u Karenjinovom slučaju.Uprkos svojoju suštini konvencionalnoj ljubavi prema Ani,usljed njene preljube s Vronskim on biva ljudski još ukrućeniji,još se potpunije preobraća u birokratsku mašinu.Tek kad stoji pored postelje smrtno bolesne Ane i kad Anine patnje djeluju na njega fizičkom neposrednošću,popuštaju malo ukrućeni elementi njegove ličnosti

što automatski djeluju,a u njegovom pokopanom ljudskom jezgru počinje da se miče nešto slično životu.Pošto je to isuviše slabo da dovede do uspostavljanja novih ljudskih odnosa između njega i Ane,Karenjin ponovo pada u duhovno mrtvilo.Njegove kasnije ''ljudske'' crte samo su još dvoličnost,samo još religiozno maskiranje figurativno mrtvog birokrate.


Aleksej Vronski

Nešto drukčije stoji stvar s Vronskim.U tom čovjeku,koji je često bio nezadovoljan svojim načinom života,a da to nezadovoljstvo nikada nije moglo da ukaže na kakav novi ljudski horizont,strast oslobađa življe,dublje ljudske energije.Tolstoj visoko umjetnički pokazuje kako snažno djeluje naročito promjena stvarnih životnih okolnosti u pravcu takvog unutrašnjeg oslobađanja. Ali i ovdje je sputanost plemićkog načina života nadmoćamn motiv.Oslobođene životne snage ne prvazilaze diletantizam koji Vronskog ne može trajno da zadovolji.Njegovim povratkom u Rusiju počinje i obratni proces:ponovno preobražavanje u ljubaznog,korektnog,prosječnog aristokratu čija je velika strast nešto ''ekscentrično'' i organski bez ikakve veze sa suštinom njegovog osjećanja života.



Vronski je vrlo odlučan u ljubavnom životu sa Anom.On se želi oženiti njome i živjeti porodičnim životom.Odbacuje svoje snove o karijeri u službi vojske samo da bi bio sa Anom.On je zreliji u razmišljanju od Ane jer je sposoban odvojiti racionalno razmišljanje od emocionalnog.Mnogi kritikuju Vronskog što nije insistirao da Anu prihvate u društvo,jer ipak,Anini prijatelji su i njegovi.Društvo ne kažnjava Vronskog kao što kažnjava Anu što živi s njim.On ne može shvatiti Aninu bol jer je sam ne proživljava.Sa Anom je u tim trenucima teško živjeti.Ali bez obzira na njenu ljubomoru,narav i njene suze,Vronski je i dalje voli,ostaje joj vjeran i ne pomošlja da je ostavi.Ali što se Vronski više vraćao onom što zaista jeste,svojoj običnosti i svakodnevici,Ana je smatrala sve to nepoštenim prema njoj samoj.Jer upravo je on bio taj koji joj je uskratio da živi kao obična žena.Vronski je svoje pavo na običan i društveni život želio zadržati,ne shvaćajući bol,zavist i osvetoljubivost Ane, koja ga je baš zbog toga progonila.Ana je sve očajnije spoznavala da je prevarena,obmanuta i izigrana.Osjećajući da Vronskom postaje navika,teret ili fizička potreba,reagovala je osvetoljubivo i ogorčeno.I tako je Ana uništila svoj život iz čiste osvetoljubivosti,ier svojim uništenjem razorila je i život Vronskog koji ostaje opterećen osjećajem krivice.Ana je željela da Vronski osjeti ono što se u njoj događalo,i Vronski je dio toga osjetio.Na kraju vidimo da seVronski ponovo vraća vojsci i ratu protiv Turaka.Postavlja se pitanje da li je to samo odlazak u smrt,u časno samoubistvo ili je Vronski ipak odlučio nešto učiniti sa svojim životom nakon svega?

Vronskog je najbolje prikazao Stiva u svom citatu:''Silno je bogat,lijep,jakih veza,krilni adutant i uz sve to-vrlo je drag dobar momak.I još više nego naprosto dobar momak.Koliko sam ja ovdje o njemu doznao on je obrazovan i vrlo pametan;to je čovjek koji će daleko dotjerati.''
 
Jel moze neko da mi prevede ovo na srpskom

I cannot explain the sadness
That's fallen on my breast.
An old, old fable haunts me,
And will not let me rest.

The air grows cool in the twilight,
And softly the Rhine flows on;
The peak of a mountain sparkles
Beneath the setting sun.

More lovely than a vision,
A girl sits high up there;
Her golden jewelry glistens,
She combs her golden hair.

With a comb of gold she combs it,
And sings an evensong;
The wonderful melody reaches
A boat, as it sails along.

The boatman hears, with an anguish
More wild than was ever known;
He's blind to the rocks around him;
His eyes are for her alone.

--At last the waves devoured
The boat, and the boatman's cry;
And this did with her singing,
The golden Lorelei.


Po mogucnosti sa rimom.... naziv pesme je lorelei- nemacka pesma
Aj molim vas treba mi za cetvrtak... ako ne, ostavite link gde ima prevedeno na srpskom



Lorelaj


Ja ne znam šta treba da znači
Ta tako tugujem,
O nekoj starinskoj priči
Jednako umujem.
Tu mirno protiče Rajna,
Hladno je, hvata se mrak!
Na vrhu brega igra
Poslednji sunčev zrak.
A na tom bregu se vidi
lepote devojke stas;
Ona sva u zlatu blista,
I zlatnu češlja vlas.
Sa zlatnim šeslja je češljem,
I peva još uz to,
A glas od pesme zvuči
Silno i čudesno.
Lađara u malom čunu
Njen divlji zanosni ton;
Na stene ne gleda dole,
Već gore gleda on.
I sad lađaru i čamcu
Ja mislim da je kraj:
A sve to sa svojom pesmom
Učini Lorelaj.



Ja sam nasla ovaj prevod, a sigurna sam da ima i bolji :)
 
Da li neko moze da mi prevede ovaj tekst na italijanskom na srpski? Treba mi za shkolu sutra... Molim vas...

La poliziotta Amelia Donaghy, viene chiamata sulla scena di un terribile delitto. Il caso viene assegnato a Lincoln Rhyme, brillante detective della polizia scientifica rimasto paralizzato durante un incidente in missione. Rhyme, si accorge dai rilievi che il delitto è opera di un serial killer che conosce il linguaggio della scientifica, così inizia a collaborare con Amelia guidandola alla ricerca di indizi, a cui lui spetta il compito di decifrarli.
 
Evo ako nekom treba referat o Macvi...Ja sam dobila 5+...:)

MAČVA

Osnovne odlike

Mačva je velika aluvijalna ravnica u Srbiji između reke Drine i reke Save udaljena oko 80 km zapadno od Beograda.Prvo ime za Mačvu bilo je Močva (močvara), tek kasnije kada je pretvorena u ravnicu Mačva je dobila današnje ime.Ograničena je na zapadu gornjim tokom Drine, na severu i istoku laktastom okukom Save i na jugu Mačvanskim odsekom. Dužina u meridijanskom pravcu (sever - jug) iznosi 33 km, a širina 27 km. Prostire se na površini od 10 km2. Najvećim delom leži između 78 i 90 m nadmorske visine. Najviša tačka se nalazi na visini od 95 m nadmorske visine (Prnjavor), a najniža u Šapcu oko 75 m. Niska i ravna Mačva, odvojena je od brežuljkaste šabačke Posavine i Pocerine mačvanskim odsekom, koji se pruža od mišarske ade preko atara Pocerskog Pričinovića, Jevremovca, Maova, Dobrića, Lipolista, Novog Sela i dalje prema zapadu do Drine. U paleoreljefu Panonskog basena prisutno je mnogo plitkih i dubokih depresija koje su ispunjene neogenim i kvartarnim sedimentima. Iznad jedne od njih nalazi se i Mačva. Prema rezultatima regionalnih geofizičkih ispitivanja najdublji deo depresije nalazi se u njenom južnom delu gde maksimalna debljina neogenih i kvartarnih sedimenata iznosi oko 1500 m (Mladenović, 1968). Najmanja debljina neogenih i kvartarnih sedimenata iznosi oko 200 m i konstatovana je bušenjem u centralnom delu Mačve. Neogeni i kvartarni sedimenti sačinjeni su od šljunkova, peskova i glina, i naizmenično se smenjuju. Paleoreljef neogenih sedimenata u Mačvi je otkriven tek 1981. godine .

Klima

Kada je klima u pitanju Macva ima odlike umereno kontinentalne klime sa toplim letima i hladnim zimama izmedju kojih su prelazna godišnja doba malo svežije jeseni i vlažnija proleća.Za ovo podrucije karakteristicna je nepovoljna količina padavina ( 600 - 750 mm ) usled čega je deficit vegetacionih padavina znatan (250 - 300 mm ).Suše u vegetacionom periodu su jako česta pojava u Mačvi. U zavisnosti od njihovog inteziteta, vremena pojavljivanja, čestine, zavise prinosi poljoprivrednih kultura. Stepen sušnosti moze se odrediti pomoću kišnog faktora. Mesečni kišni faktor predstavlja odnos između prosečne mesečne sume padavine i srednje mesečne temperature vazduha.Vrednost mesečnog kišnog faktora za tridesetogodišnji prosek za Šabac pokazuje da se tri meseca mogu označiti sušnim ( jul, avgust i septemabar), dva semiaridnim (oktobar i april), četiri humidnim (novembar, decembar, februar i mart ) i jedan perihumidni ( januar ).Vetrovi su jedan od važnijih elemenata lokalne klime.Kako je Mačva prostor otvoren prema severu, istoku i zapadu, to su vetrovi iz tih pravaca najčešći. U godišnjem proseku, najzastupljeniji vetrovi u Sremskoj Mitrovici su iz istočnog pravca, a u Šapcu iz severozapadnog pravca. Glavna vazdušna strujanja idu kroz sremsko-mačvanska "vrata", između Cera na jugu i Fruške gore na severu. Ove struje kod Sremske Mitrovice imaju pravac zapad-istok a kod Šapca zadobijaju pravac severozapad-jugoistok, usled skretanja doline Save i otvorenosti prema dolini Kolubare na jugoistoku. ko je učestanost vetra velika, naročito u Mačvi, on je male brzine. Prema podacima za Šabac u periodu 1983-1990., srednja brzina vetra iznosi 1,1 m/s. U januaru je najjaci vetar severozapadnog smera 1,7 m/s, a najslabiji severoistočni 0,4 m/s. U julu jačina vetra više dolazi do izražaja - najjači je severozapadni sa 2,2 m/s, a najslabiji južni sa 0.4 m/s. U julu se istočni vetar ili košava ne javlja.Grad se javlja prosečno 1,3 dana godišnje. Padanje grada karakteristično je za tople letnje mesece, najčešće u junu - prosečno 0,4 dana. U periodu 1961-1990., najveći broj dana sa gradom bio je 1986 ( 13 ) i 1988 ( 7 ). Ekstremne godine sa gradom nisu česte. U navedenom periodu 15 godina nije padao grad, dve su bile ekstremne ( 1986 i 1988 ), a u ostalim godinama obično se javljao prosečno 1-2 dana i to krajem proleća i leti.Štetnost grada veličine zrna, gustine i dužine padanja. Grad tokom leta predstavlja opasnost za poljoprivredne kulture, naročito voće, povrće i vinograde. On prouzrokuje mehaničko oštećenje biljaka što znatno smanjuje njihov kvalitet i prinos. Biljke oštećene gradom su manje otporne prema raznim bolestima.Prosečan broj dana sa maglom u tridesetogodišnjem periodu kreće se od 31 dana u Šapcu do 39 dana u Sremskoj Mitrovici . U Šapcu magla se javlja u svim mesecima, najčešće u januaru ( 5,6 ) zatim oktobru i novembru ( po 5,4 ), i u decembru ( 5,3 dana ).Magla, kao i oblaci, za vreme vegetacije sprečava noćnu radijaciju a time ublažava pozne prolećne i rane jesenje mrazeve. S' druge strane, magla smanjuje svetlosni i toplotni uticaj Sunca na biljke, što naročito nepovoljno deluje na šljive i vinograde. Zato oni bolje uspevaju na višim terenima Pocerine nego u mačvanskoj ravnici.

Hidro potencijal Macve

Macva je veoma bogata površinskim i podzemnim vodama. Ovo područje je ograniceno sa tri strane velikim rekama Savom i Drinom, a sa četvrte razvođem na Ceru i Tamnavskoj gredi, tako da predstavlja relativno zaseban hidrografski sistem. Velike reke Drina i Sava iz ovog područja primaju manje vodotoke bujičnog karaktera kao što su Jerez, Mutnik,Zasavica, Bitva, Bela Reka, Dumača, Dobrava.Mačva obiluje velikim količinama podzemne vode pa je skoro isključivi vid vodosnadbevanja stanovništva Mačve iz podzemnih izvora.Hidrogeološki uslovi terena ( naslage šljunka i peska nataloženih na čitavom području Mačve ) su povoljni za formiranje akumulacija podzemnih voda. Svojom potencijalnošću u ovom hidrogeološkom regionu se ističe aluvijalni nanos reke Drine, deponovan na čitavom prostoru Mačve. Posebno je značajno priobalje Drine na potezu od Badovinaca i Prnjavora do Cne Bare i Ravnja. U tom pojasu dugom oko 20 km i širokom oko 5 km, debljina vodopropusnog šljunkovito peskovitog nanosa iznosi 50-75 m.Posebnu hidrološku osobenost ovog područja predstavljaju termomineralne vode na nekoliko lokaliteta, koje se malo koriste i nisu jos detaljno izučene. Hidrogeotermalni sistem Mačve je otkriven 1982. godine kada je otkrivena velika konduktivna geotermalna anomalija u neogenim sedimentima u Dublju, tj. u centralnom delu Mačve. Tada su započela hidrogeotermalna istraživanja, ali ona još nisu završena. Njihovi rezultati pokazuju da je niskotemperaturni konvektivni hidrogeotermalni sistem "Mačva" deo velikog regionalnog istog takvog sistema, koji se prostire ispod Mačve, Semberije i Srema na oko 2000 km2. Do sada dobijeni rezultati su veoma interesantni.U centralnom delu Mačve otkrivena je najintenzivnija konduktivna geotermalna anomalija u celom Panonskom basenu, jer je u bušotini BB-1 na dubini od 412 m otkrivena termalna voda sa temperaturom od 75oC.

Privreda

Privreda Macve je veoma vitalna i raznovrsna. Poseduje znacajne i ne tako zanemarljive kapacitete u drvoprerađivačkoj i tapetarskoj industriji, prehrambenoj industriji, metaloprerađivačkoj grani, vodoprivredi, građevinarstvu, preradi kože, tekstilnoj industriji itd. Dugogodišnja karakteristika Macve bila je kvalitetno i razvijeno zanatstvo.Neka od privatnih preduzeća koja su pre samo nekoliko godina imala po jednog ili dva zaposlena radnika danas su privredni subjekti sa značajnim obimom proizvodnje ili pruženih usluga. Danas u Macvi imamo značajne remontne servise, proizvođače nameštaja, građevinske stolarije, čarapa, fabrike mesa, kozmetike, kućne hemije, papirne ambalaže...

Poljoprivreda

I pored brojnih fabrika industralizacija nije monogo zahvatila Macvu.Poljoprivreda je ostala njena osnovna privredna grana.Rec je o savremenoj i znacajnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Obradjuje se 28400 hektara.Prinosi su visoki i iznose oko 30000 tona psenice i 11500 tona kukuruza godisnje.Stocarska proizvodnja je na zavidnom nivou po sortimentu i koliocini.Trzistu se godisno isporuci do 120000 tovljenih svinja,20000 junadi,20000 ovaca i preko 6 miliona litara mleka.U Macvi ima vise od 3000 registrovanih traktora i oko 100 kombajna i vise hiljada sitne poljoprivredne mehanizacije.Nabavljanjem modernijih masina moglo bi se uticati na razvoj poljoprivrede.

Turizam

Sto se tice turizma,naj zastupljeniji u Macvi je seoski turizam.U nedostatku vecih ugostiteljskih objekata ovaj vid turizma se najvise razvio.Strani turisti najcesce traze privatni smestaj.Najvise se posecuju turisticki objekte kao sto su etno restoran Cardak ,etno selo Stanisic i etno kuca Sovljak.Takodje veliki broj posetilaca iz cele Srbije pa i iz blizih susednih zemalja okuplja sabacki vasar.Sve nade se polazu u Banjski turizam za koji Macva ima veoma pogodne uslove zbog velikih geotermalnih resursa koje poseduje.On bi znatno doprineo ne samo privredi Macve nego i privredi Srbije.Ovaj vid turizma tek treba da se razvije i njegov razvitak bi trebala da pomogne vlada koja ocigledno ne shvata dovoljno turisticki potencijal ovog kraja.

Stanovnistvo i naselja

Mačvanski okrug se nalazi u zapadnom delu Srbije. Obuhvata opštine:

1. Opština Šabac mesto Šabac
2. Opština Bogatić mesto Bogatić
3. Opština Loznica mesto Loznica
4. Opština Vladimirci mesto Vladimirci
5. Opština Koceljeva mesto Koceljeva
6. Opština Mali Zvornik mesto Mali Zvornik
7. Opština Krupanj mesto Krupanj
8. Opština Ljubovija mesto Ljubovija
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top