Evo ako nekom treba referat o Macvi...Ja sam dobila 5+...
MAČVA
Osnovne odlike
Mačva je velika aluvijalna ravnica u Srbiji između reke Drine i reke Save udaljena oko 80 km zapadno od Beograda.Prvo ime za Mačvu bilo je Močva (močvara), tek kasnije kada je pretvorena u ravnicu Mačva je dobila današnje ime.Ograničena je na zapadu gornjim tokom Drine, na severu i istoku laktastom okukom Save i na jugu Mačvanskim odsekom. Dužina u meridijanskom pravcu (sever - jug) iznosi 33 km, a širina 27 km. Prostire se na površini od 10 km2. Najvećim delom leži između 78 i 90 m nadmorske visine. Najviša tačka se nalazi na visini od 95 m nadmorske visine (Prnjavor), a najniža u Šapcu oko 75 m. Niska i ravna Mačva, odvojena je od brežuljkaste šabačke Posavine i Pocerine mačvanskim odsekom, koji se pruža od mišarske ade preko atara Pocerskog Pričinovića, Jevremovca, Maova, Dobrića, Lipolista, Novog Sela i dalje prema zapadu do Drine. U paleoreljefu Panonskog basena prisutno je mnogo plitkih i dubokih depresija koje su ispunjene neogenim i kvartarnim sedimentima. Iznad jedne od njih nalazi se i Mačva. Prema rezultatima regionalnih geofizičkih ispitivanja najdublji deo depresije nalazi se u njenom južnom delu gde maksimalna debljina neogenih i kvartarnih sedimenata iznosi oko 1500 m (Mladenović, 1968). Najmanja debljina neogenih i kvartarnih sedimenata iznosi oko 200 m i konstatovana je bušenjem u centralnom delu Mačve. Neogeni i kvartarni sedimenti sačinjeni su od šljunkova, peskova i glina, i naizmenično se smenjuju. Paleoreljef neogenih sedimenata u Mačvi je otkriven tek 1981. godine .
Klima
Kada je klima u pitanju Macva ima odlike umereno kontinentalne klime sa toplim letima i hladnim zimama izmedju kojih su prelazna godišnja doba malo svežije jeseni i vlažnija proleća.Za ovo podrucije karakteristicna je nepovoljna količina padavina ( 600 - 750 mm ) usled čega je deficit vegetacionih padavina znatan (250 - 300 mm ).Suše u vegetacionom periodu su jako česta pojava u Mačvi. U zavisnosti od njihovog inteziteta, vremena pojavljivanja, čestine, zavise prinosi poljoprivrednih kultura. Stepen sušnosti moze se odrediti pomoću kišnog faktora. Mesečni kišni faktor predstavlja odnos između prosečne mesečne sume padavine i srednje mesečne temperature vazduha.Vrednost mesečnog kišnog faktora za tridesetogodišnji prosek za Šabac pokazuje da se tri meseca mogu označiti sušnim ( jul, avgust i septemabar), dva semiaridnim (oktobar i april), četiri humidnim (novembar, decembar, februar i mart ) i jedan perihumidni ( januar ).Vetrovi su jedan od važnijih elemenata lokalne klime.Kako je Mačva prostor otvoren prema severu, istoku i zapadu, to su vetrovi iz tih pravaca najčešći. U godišnjem proseku, najzastupljeniji vetrovi u Sremskoj Mitrovici su iz istočnog pravca, a u Šapcu iz severozapadnog pravca. Glavna vazdušna strujanja idu kroz sremsko-mačvanska "vrata", između Cera na jugu i Fruške gore na severu. Ove struje kod Sremske Mitrovice imaju pravac zapad-istok a kod Šapca zadobijaju pravac severozapad-jugoistok, usled skretanja doline Save i otvorenosti prema dolini Kolubare na jugoistoku. ko je učestanost vetra velika, naročito u Mačvi, on je male brzine. Prema podacima za Šabac u periodu 1983-1990., srednja brzina vetra iznosi 1,1 m/s. U januaru je najjaci vetar severozapadnog smera 1,7 m/s, a najslabiji severoistočni 0,4 m/s. U julu jačina vetra više dolazi do izražaja - najjači je severozapadni sa 2,2 m/s, a najslabiji južni sa 0.4 m/s. U julu se istočni vetar ili košava ne javlja.Grad se javlja prosečno 1,3 dana godišnje. Padanje grada karakteristično je za tople letnje mesece, najčešće u junu - prosečno 0,4 dana. U periodu 1961-1990., najveći broj dana sa gradom bio je 1986 ( 13 ) i 1988 ( 7 ). Ekstremne godine sa gradom nisu česte. U navedenom periodu 15 godina nije padao grad, dve su bile ekstremne ( 1986 i 1988 ), a u ostalim godinama obično se javljao prosečno 1-2 dana i to krajem proleća i leti.Štetnost grada veličine zrna, gustine i dužine padanja. Grad tokom leta predstavlja opasnost za poljoprivredne kulture, naročito voće, povrće i vinograde. On prouzrokuje mehaničko oštećenje biljaka što znatno smanjuje njihov kvalitet i prinos. Biljke oštećene gradom su manje otporne prema raznim bolestima.Prosečan broj dana sa maglom u tridesetogodišnjem periodu kreće se od 31 dana u Šapcu do 39 dana u Sremskoj Mitrovici . U Šapcu magla se javlja u svim mesecima, najčešće u januaru ( 5,6 ) zatim oktobru i novembru ( po 5,4 ), i u decembru ( 5,3 dana ).Magla, kao i oblaci, za vreme vegetacije sprečava noćnu radijaciju a time ublažava pozne prolećne i rane jesenje mrazeve. S' druge strane, magla smanjuje svetlosni i toplotni uticaj Sunca na biljke, što naročito nepovoljno deluje na šljive i vinograde. Zato oni bolje uspevaju na višim terenima Pocerine nego u mačvanskoj ravnici.
Hidro potencijal Macve
Macva je veoma bogata površinskim i podzemnim vodama. Ovo područje je ograniceno sa tri strane velikim rekama Savom i Drinom, a sa četvrte razvođem na Ceru i Tamnavskoj gredi, tako da predstavlja relativno zaseban hidrografski sistem. Velike reke Drina i Sava iz ovog područja primaju manje vodotoke bujičnog karaktera kao što su Jerez, Mutnik,Zasavica, Bitva, Bela Reka, Dumača, Dobrava.Mačva obiluje velikim količinama podzemne vode pa je skoro isključivi vid vodosnadbevanja stanovništva Mačve iz podzemnih izvora.Hidrogeološki uslovi terena ( naslage šljunka i peska nataloženih na čitavom području Mačve ) su povoljni za formiranje akumulacija podzemnih voda. Svojom potencijalnošću u ovom hidrogeološkom regionu se ističe aluvijalni nanos reke Drine, deponovan na čitavom prostoru Mačve. Posebno je značajno priobalje Drine na potezu od Badovinaca i Prnjavora do Cne Bare i Ravnja. U tom pojasu dugom oko 20 km i širokom oko 5 km, debljina vodopropusnog šljunkovito peskovitog nanosa iznosi 50-75 m.Posebnu hidrološku osobenost ovog područja predstavljaju termomineralne vode na nekoliko lokaliteta, koje se malo koriste i nisu jos detaljno izučene. Hidrogeotermalni sistem Mačve je otkriven 1982. godine kada je otkrivena velika konduktivna geotermalna anomalija u neogenim sedimentima u Dublju, tj. u centralnom delu Mačve. Tada su započela hidrogeotermalna istraživanja, ali ona još nisu završena. Njihovi rezultati pokazuju da je niskotemperaturni konvektivni hidrogeotermalni sistem "Mačva" deo velikog regionalnog istog takvog sistema, koji se prostire ispod Mačve, Semberije i Srema na oko 2000 km2. Do sada dobijeni rezultati su veoma interesantni.U centralnom delu Mačve otkrivena je najintenzivnija konduktivna geotermalna anomalija u celom Panonskom basenu, jer je u bušotini BB-1 na dubini od 412 m otkrivena termalna voda sa temperaturom od 75oC.
Privreda
Privreda Macve je veoma vitalna i raznovrsna. Poseduje znacajne i ne tako zanemarljive kapacitete u drvoprerađivačkoj i tapetarskoj industriji, prehrambenoj industriji, metaloprerađivačkoj grani, vodoprivredi, građevinarstvu, preradi kože, tekstilnoj industriji itd. Dugogodišnja karakteristika Macve bila je kvalitetno i razvijeno zanatstvo.Neka od privatnih preduzeća koja su pre samo nekoliko godina imala po jednog ili dva zaposlena radnika danas su privredni subjekti sa značajnim obimom proizvodnje ili pruženih usluga. Danas u Macvi imamo značajne remontne servise, proizvođače nameštaja, građevinske stolarije, čarapa, fabrike mesa, kozmetike, kućne hemije, papirne ambalaže...
Poljoprivreda
I pored brojnih fabrika industralizacija nije monogo zahvatila Macvu.Poljoprivreda je ostala njena osnovna privredna grana.Rec je o savremenoj i znacajnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Obradjuje se 28400 hektara.Prinosi su visoki i iznose oko 30000 tona psenice i 11500 tona kukuruza godisnje.Stocarska proizvodnja je na zavidnom nivou po sortimentu i koliocini.Trzistu se godisno isporuci do 120000 tovljenih svinja,20000 junadi,20000 ovaca i preko 6 miliona litara mleka.U Macvi ima vise od 3000 registrovanih traktora i oko 100 kombajna i vise hiljada sitne poljoprivredne mehanizacije.Nabavljanjem modernijih masina moglo bi se uticati na razvoj poljoprivrede.
Turizam
Sto se tice turizma,naj zastupljeniji u Macvi je seoski turizam.U nedostatku vecih ugostiteljskih objekata ovaj vid turizma se najvise razvio.Strani turisti najcesce traze privatni smestaj.Najvise se posecuju turisticki objekte kao sto su etno restoran Cardak ,etno selo Stanisic i etno kuca Sovljak.Takodje veliki broj posetilaca iz cele Srbije pa i iz blizih susednih zemalja okuplja sabacki vasar.Sve nade se polazu u Banjski turizam za koji Macva ima veoma pogodne uslove zbog velikih geotermalnih resursa koje poseduje.On bi znatno doprineo ne samo privredi Macve nego i privredi Srbije.Ovaj vid turizma tek treba da se razvije i njegov razvitak bi trebala da pomogne vlada koja ocigledno ne shvata dovoljno turisticki potencijal ovog kraja.
Stanovnistvo i naselja
Mačvanski okrug se nalazi u zapadnom delu Srbije. Obuhvata opštine:
1. Opština Šabac mesto Šabac
2. Opština Bogatić mesto Bogatić
3. Opština Loznica mesto Loznica
4. Opština Vladimirci mesto Vladimirci
5. Opština Koceljeva mesto Koceljeva
6. Opština Mali Zvornik mesto Mali Zvornik
7. Opština Krupanj mesto Krupanj
8. Opština Ljubovija mesto Ljubovija