I
iluzionista
Gost
Imam neki utisak da korporativni lobiji imaju preveliku moć u malim zemljicama u tranziciji. Kao napr. u Srbiji. Da li je moguće ograničiti uticaj globalnih korporacija na formiranje političko-ekonomske slike u Srbiji.
No, prvo da razjasnim. Korporativni interesi se ne šire samo direktno, preko pojedinačnih korporacija. Uzevši da su najveće stacionirane u S.A.D. ili državama saveznicama (Britanija pre svega) i činjenicu da su određeni lobiji izuzetno jaki u tim državama, jasno se dolazi do značajnijeg udela korporativnog interesa u tkzv. "nacionalnom interesu" ovih država. Ove države (a pre svega S.A.D.) imaju značajan kontrolni paket (takoreći) i uticaj na funkcionisanje međunarodnih organizacija. Recimo, NATO vrlo često deluje i protiv pravila UN u zaštiti "globalnih interesa", tj. "Američkih interesa". S druge strane Britanci i Ameri imaju najjači uticaj na funkcionisanje Svetske Banke. Uzeći u obzir veliku korumpiranost zvaničnih vlasti ovih država, postavlja se pitanje koliko u stvari taj korporativni "interes" ima uticaja na formiranje svetske politike. Mislim da je ovaj uticaj značajan. Pogotovo u malim državama.
Dok s jedne strane, prisustvo globalnih korporacija može biti korisno kao izvor novih prihoda za državu (porezi napr.), s druge strane država često nije u stanju da kontroliše njihov rad ili uticaj. Štaviše, državni funkcioneri na vrhu vrlo rado prihvataju "priloge" radi pomoći oko "guranja" ove ili one stvari.
Mada je čak i teško ograničiti ovaj uticaj. S jedne strane imamo pritisak MMFa, Svetske Banke, NATOa, a s druge strane sebičnih korporativnih interesa unutar zemlje.
Da li postoji način ograničavanja ovakvog uticaja? Imate li mišljenje o tome? Da li uopšte shvatate o čemu pričam (pitam za svaki slučaj)?
No, prvo da razjasnim. Korporativni interesi se ne šire samo direktno, preko pojedinačnih korporacija. Uzevši da su najveće stacionirane u S.A.D. ili državama saveznicama (Britanija pre svega) i činjenicu da su određeni lobiji izuzetno jaki u tim državama, jasno se dolazi do značajnijeg udela korporativnog interesa u tkzv. "nacionalnom interesu" ovih država. Ove države (a pre svega S.A.D.) imaju značajan kontrolni paket (takoreći) i uticaj na funkcionisanje međunarodnih organizacija. Recimo, NATO vrlo često deluje i protiv pravila UN u zaštiti "globalnih interesa", tj. "Američkih interesa". S druge strane Britanci i Ameri imaju najjači uticaj na funkcionisanje Svetske Banke. Uzeći u obzir veliku korumpiranost zvaničnih vlasti ovih država, postavlja se pitanje koliko u stvari taj korporativni "interes" ima uticaja na formiranje svetske politike. Mislim da je ovaj uticaj značajan. Pogotovo u malim državama.
Dok s jedne strane, prisustvo globalnih korporacija može biti korisno kao izvor novih prihoda za državu (porezi napr.), s druge strane država često nije u stanju da kontroliše njihov rad ili uticaj. Štaviše, državni funkcioneri na vrhu vrlo rado prihvataju "priloge" radi pomoći oko "guranja" ove ili one stvari.
Mada je čak i teško ograničiti ovaj uticaj. S jedne strane imamo pritisak MMFa, Svetske Banke, NATOa, a s druge strane sebičnih korporativnih interesa unutar zemlje.
Da li postoji način ograničavanja ovakvog uticaja? Imate li mišljenje o tome? Da li uopšte shvatate o čemu pričam (pitam za svaki slučaj)?