"Srbi, narod koji nestaje!" Iz Glasa

sanja&darko

Zainteresovan član
Poruka
435
U poslednjih desetak godina roditi više od jednog deteta u Srbiji postao je luksuz. Majke se danas uglavnom teško odlučuju i na jedno dete, a kao osnovne razloge "bele kuge", sociolozi navode nezaposlenost, stambenu neobezbeđenost i male i nesigurne plate. Stručnjaci, s druge strane, uporno ponavljaju da Srbija ima sve manje stanovnika koji, iz godine u godinu, sve ubrzanije stare.

Stopa fertiliteta ili rodnosti nalazi se već nekoliko decenija ispod 2,1 odsto, što znači da nije obezbeđeno ni prosto obnavljanje stanovništva. Dugoročno, na demografska kretanja utiče broj rođene dece na jednu ženu, a ta stopa je kod nas još šezdesetih godina smanjena ispod one koja obezbeđuje prostu reprodukciju, a danas iznosi samo 1,6 odsto. Zato će, prema nekim statistikama, do 2020. godine u Srbiji i Crnoj Gori, i to bez Kosova i Metohije, živeti 600.000 stanovnika manje, od čega u centralnoj Srbiji skoro 500.000, a u Vojvodini oko 200.000 manje.

Ono što posebno zabrinjava, tvrde stručnjaci koji su radili studiju "Projekat populacione politike u Srbiji", jeste činjenica da Srbija dramatično stari. Od 1991. do 2020. godine, broj starijih od šezdeset godina biće u SCG povećan za više od 700.000 ljudi, što znači da će kroz dve decenije svaki treći stanovnik pripadati kategoriji starijih građana. Istovremeno smanjuje se broj mladih, koji će u našoj zemlji 2020. godine biti smanjen za trećinu.


Beograđanin star 40,4 godina

Prosečna starost Beograđana je 40,4 godina. Samo pre trideset godina, Beograđani su bili znatno mlađi - 1971. prosečna starost bila je 33,4 godine, 1981 - 34,9, a 1991 - 37,3 godine. Starost muškaraca je 39,1, a žena 41,6 godina. Samo 4,3 odsto stanovništva Beograda čine deca do četvrte godine. Njih je u prestonici u 2002. bilo 68.421, dok je od pete do devete godine registrovano 76.604 dece, koja čine 4,9 odsto populacije Beograda. Od 10. do 14. godine u glavnom gradu Srbije i Crne Gore živi 83.900 dece, odnosno 5,3 odsto. Najviše je Beograđana između 45 i 49 godina - 136.385 stanovnika, koji čine 8,6 odsto ukupnog stanovništva prestonice. Registrovano je i 167 građana koji imaju više od 95 godina, kao i 726 Beograđana između 90 i 94 godine.



Zanimljivo je, međutim, da je dugogodišnja ekonomska i društvena kriza kod nas imala manje nepovoljne efekte na smanjenje stope rađanja nego, na primer, u zemljama istočne Evrope koje su u tranziciji. To se objašnjava činjenicom da se upravo zbog krize žena vratila porodici, pronalazeći smisao u tome da je održi. Čak i kada je istisnuta iz javnog života, ili je ostala bez posla, odlučuje da barem rodi i podigne dete. Takođe, nije došlo do promene bračnih modela, recimo nije povećan broj razvoda ili vanbračnih zajednica.

Naprotiv, kažu tvorci ove studije, veliki broj brakova u našoj zemlji održava se upravo zato što ljude u zajednici održavaju nevolje sa preživljavanjem, loše materijalno stanje, stambeni problemi, strah od gubitka posla i zarade, obaveza da nekako zajednički školuju i izdržavaju decu. Kriza, međutim, ima nesumnjive negativne efekte na populacionu dinamiku i više utiče na odlaganje, nego na odustajanje od rađanja. Uostalom, poslednjih godina veliki broj mladih ljudi otišao je iz zemlje, što će tek imati dugoročne nepovoljne demografske posledice, jer decu, naravno, ne rađaju oni stariji od 60 godina.

U kojoj meri je "bela kuga" zahvatila našu zemlju, najbolje se vidi na primeru srpskog sela. Prema rečima profesora porodičnog prava i autora knjige "Srbija - sveća koja dogoreva" Marka Mladenovića, prema poslednjem popisu stanovništva, naselja od 500 stanovnika smanjila su se za 90 odsto, naselja do 1.000 stanovnika za 80 odsto, a naselja do 5.000 stanovnika su se prepolovila.

- Ovi podaci samo pokazuju da se sela u Srbiji u poslednjih desetak godina ubrzano prazne, skoro da nestaju, a uvećava se broj stanovnika u većim gradovima. U nekim selima u centralnoj Srbiji i Pomoravlju poslednjih 50 godina nije rođena nijedna beba. Na primer, u selima Vukojevac, Koritnjak i Javorje u 2002. godini nije zabeležen nijedan novi stanovnik. Na većinu seoskih škola davno je stavljen katanac jer nema đaka, ili ih ima po dvoje, troje. Na primer, u jednom pomoravskom selu u školu dolaze učenici iz četiri susedna sela i ima ih svega četvoro - objašnjava Mladenović i dodaje da je "bela kuga" u istočnoj Srbiji postala tradicija, dok su pobačaji i abortusi decenijska praksa.

To najbolje oslikava ispovest dr Stojana Adaševića - koji je 38 godina radio u KBC "Dedinje" - koja je početkom devedesetih godina užasnula srpsku javnost. On je izjavio da je u toku svoje ginekološko-akušerske karijere, koja je trajala 26 godina, "ubio čitav jedan grad veličine Smedereva".


Novčana stimulacija

Država se trudi da se izbori sa "belom kugom", a jedan od načina je i posebna novčana stimulacija za majke koje se opredele da rode drugo, treće ili četvrto dete. Tako je pomoć za drugo dete 74.238 dinara, za treće 133.707, a za četvrto 178.274 dinara.
Međutim, sve govori da ni to ne pomaže. Samo da odnesu bebu iz porodilišta, roditeljima treba najmanje 40.000 dinara. Nosiljke, kolica, krevetac, posteljine, dušeci, pelene, pa sve do kozmetike, koja je takođe neophodna, isteraće novopečenim roditeljima i poslednji dinar iz novčanika. Nosiljke za bebe koštaju od 1.500 do 4.000 dinara, kreveci, u zavisnosti od dimenzija, od 7.000 do 15.000 dinara, dok se kolica ne mogu kupiti za manje od 7.500 dinara. U zavisnosti od načina sklapanja, položaja za dete i pratećeg sadržaja, "markirana" dečja kolica mogu koštati i do 35.000 dinara. Komplet pamučnih pelena od 40 komada može se kupiti za 2.000 dinara, dok pakovanje "pampersa" i ostalih jenokratnih pelena košta od 350 dinara pa naviše. Još toliko novca potrebno je izdvojiti za cucle, flašice, kupke, sapune...




On je tada pričao da je obavio oko 50.000 abortusa i tako ubio čitav grad. Prekinuo je kada je prilikom jednog zahvata prekida trudnoće video živo i formirano dete. Dr Adašević je dodao da se dešavalo da se u istoj bolnici na jednom spratu lekari bore da očuvaju trudnoću žene u petom mesecu trudnoće, a da kod druge žene obavljaju prekid trudnoće u istom mesecu. Doktor Mladenović ističe da otuda i ne čudi podatak što su po sterilitetu Srpkinje prve u Evropi i gotovo jedna trećina ima problema s rađanjem dece. Statistika govori da je za 20 godina obavljeno više od dva miliona abortusa, pri čemu treba imati u vidu i činjenicu da ni taj broj nije precizan, jer se abortusi u privatnim klinikama ne beleže u zvaničnim statistikama.

Najpesimističkije prognoze stručnjaka još su konkretnije - ako se ovako nastavi, Srbi će za 500 godina i biološki izumreti. Prema rečima magistra Biljane Spasić, profesora u Ekonomskoj školi u Kragujevcu, koja se dugo godina bavi istraživanjima o ovoj temi, na svaki brak u Srbiji dolazi 0,88 odsto dece. Drugim rečima, Srbi umiru i ako se tako nastavi, već 2010. godine, u centralnoj Srbiji biće 2.100.000 stanovnika, Vojvodini 800.000, dok bi na Kosovu i Metohiji taj broj, prema sadašnjem populacionom trendu, bio čak 4,4 miliona, smatra Spasić. Ona tvrdi da su "belu kugu" uzrokovali ratovi, čedomorstvo, samoubistva i seobe i dodaje da je Srbija po broju živorođene dece poslednja zemlja u Evropi.

- Srbija je kao država karakteristična po potpuno suprotnim pojavama. Tako na primer, dok se u Srbiji i Vojvodini poslednjih godina beleži značajan mortalitet, na Kosovu i Metohiji tokom poslednjih 80 godina imamo pravi bebi-bum. Recimo, Albanaca je 1921. godine bilo 140.000, a danas ih ima više od dva miliona. U Vojvodini je 1948. godine bilo 2,2 puta više stanovnika nego na Kosmetu, da bi danas Kosovo i Metohija bili brojniji za oko 200.000 ljudi. Kosovo i Metohija je područje koje ima najveću stopu nataliteta u svetu poslednjih osam decenija. Sve opštine u južnoj pokrajini imaju pozitivan prirodni priraštaj, osim Zubinog Potoka koji je naseljen Srbima - ističe mr Spasić. Ona napominje da su u Srbiji pozitivan prirodni priraštaj u 1999. godini od 157 opština imali samo Loznica, Požarevac i Grocka, dok nijedna opština u Vojvodini nije imala više rođenih od umrlih. To znači da je samo u 1999. godini broj umrlih veći za 29.222 od broja rođenih.



Sve ovo zvuci stvarno porazavajuce. Ja nemam bas neki komentar.Sta vi mislite dragi roditelji hoce li nasa deca ziveti u jednom velikom domu penzionera i da li i pored svega ovog mozda nece sve biti lose.Da li im jedino mozemo pomoci tako sto cemo konkurisati za zelenu kartu ili ih na neki drugi nacin skloniti iz ove zemlje?
 
ako se dobro secam, fertilitet ili plodnost (a ne rodnost!) je sposobnost da se zatrudni, tj. dovede do zaceca; verovatno se tih 2.1% odnosi na rodnost, kao demografski pojam, a ovolika je u nekim drugim zemljama:
Slovenija 1,22 otroka na žensko v rodni dobi.
Sledita Češka in Poljska z 1,23 otroka na žensko, Latvija (1,24) in Slovaška (1,25). Najvišjo rodnost so imeli na Irskem (1,99), v Franciji (1,90), na Finskem (1,80) in Danskem (1,78).


mislim - poenta nije da smo "bolji", nego da smo svi katastrofalno losi :(.


izvinjavam se na cepidlacenju zbog ovoga, ali meni uopste nije jasno o cemu oni konkretno govore (natalitet je nesto sasvim trece, izrazava se u promilima, a ne u procentima...).


jel' ima nekog ko je malko jachi od mene u demografskoj statistici? :)





 
indigo:
ako se dobro secam, fertilitet ili plodnost (a ne rodnost!) je sposobnost da se zatrudni, tj. dovede do zaceca; verovatno se tih 2.1% odnosi na rodnost, kao demografski pojam, a ovolika je u nekim drugim zemljama:
Slovenija 1,22 otroka na žensko v rodni dobi.
Sledita Češka in Poljska z 1,23 otroka na žensko, Latvija (1,24) in Slovaška (1,25). Najvišjo rodnost so imeli na Irskem (1,99), v Franciji (1,90), na Finskem (1,80) in Danskem (1,78).


mislim - poenta nije da smo "bolji", nego da smo svi katastrofalno losi :(.


izvinjavam se na cepidlacenju zbog ovoga, ali meni uopste nije jasno o cemu oni konkretno govore (natalitet je nesto sasvim trece, izrazava se u promilima, a ne u procentima...).


jel' ima nekog ko je malko jachi od mene u demografskoj statistici? :)





Ja bas i nisam. Znam samo da ne bi zelela da moja deca ne mogu da dodju do boljeg zivota jer moraju da rade za penzionere a nisam ni sigurna kako bi to izgledalo da za 10 godina zivimo u okruzenju gde su vecina stanovnistva Albanci.
Da li to znaci da ce ovde uskoro neminovno doci do nekog rata gde cemo svi izginuti ( jer nas je mnogo manje) ili cemo morati da zivimo okruzeni Albancima( u komsiluku, prodavnici, poslu, bolnici, skoli). Tako ce verovatno biti i mesovitih brakova ( Srba i Albanaca), pa ce npr. u porodilistima raditi doktori Albanci( mislim u velikom broju), pa gde god se okrenete i u koju god instituciju da odete a ono Albanci.
 
Tužno zvuči...
Ne mogu da napišem nijedan konkretan komentar, nije uopšte jednostavna stvar. Mislim da u svemu tome ima i dobrog i lošeg.
Globalno, na svetu se smanjuje životni prostor ljudi, tako da nije problem ako i čitava nacija nestane.
S druge strane, što to ne bi bili Albanci ili Kinezi ili neko treći?
 
mojickamala:
Tužno zvuči...
Ne mogu da napišem nijedan konkretan komentar, nije uopšte jednostavna stvar. Mislim da u svemu tome ima i dobrog i lošeg.
Globalno, na svetu se smanjuje životni prostor ljudi, tako da nije problem ako i čitava nacija nestane.
S druge strane, što to ne bi bili albanci ili kinezi ili neko treći?
Naravno, mozda smo samo jedan od mnogih naroda koji su na ovoj Zemlji bili i prosli, nego razmisljam i zelim da cujem i druga misljenja jer ipak period od 10, 20 godina nije tako dalek a u njemu ce biti presudna desavanja a dosta mi je ratova i selidbi.
 
Sreća je umeti da proceniš budućnost i znati u kome smeru da ideš...
Ja sam pre godinu dana razmišljala samo kako da odem odavde, sada sam u ideji da sam 50-50 da ostanem.
Ako procenim da će tamo negde biti isto loše, bolje da ostanem ovde gde imam puno više kontakata i prijatelja.
 
Ja sam u par navrata vec bila pred polaskom u inodstranstvo (USA i UK) ali mi se uvek desavala neka stvar koja me je ipak zadrzala ovde. Trenutno pocinjem da pravim kucicu u Beogradu, i natezem se iz petnih zila da stignem bar do prve ploce i to samo zajednickim trudom i radom moga muza i mene, drzava nam odmaze u svakom pogledu, prijatelje na polozajima nemam, a sve to cini mi se trpim iz ljubavi prema ovoj zemlji. Ne znam odakle mi kad me roditelji uopste nisu vaspitavali u nekom patriotskom ni pravoslavnom duhu.Konkurisacu za zelenu kartu pa sta Bog da.
 
sanja&darko:
Ja sam u par navrata vec bila pred polaskom u inodstranstvo (USA i UK) ali mi se uvek desavala neka stvar koja me je ipak zadrzala ovde. Trenutno pocinjem da pravim kucicu u Beogradu, i natezem se iz petnih zila da stignem bar do prve ploce i to samo zajednickim trudom i radom moga muza i mene, drzava nam odmaze u svakom pogledu, prijatelje na polozajima nemam, a sve to cini mi se trpim iz ljubavi prema ovoj zemlji. Ne znam odakle mi kad me roditelji uopste nisu vaspitavali u nekom patriotskom ni pravoslavnom duhu.Konkurisacu za zelenu kartu pa sta Bog da.
Kad ti tamo a ono Kinez u porodilistu, Indijac u pekari, a Amerikanka siptarskog porekla kasirka ili ne daj Boze uciteljica.:shock:
Kako ces tamo da ih trpis?
Jako se naljutim kad neko pomene rat. Zasto uopste o tome stalno mislimo? Sigurna sam da kad ovakve statistike gledaju u nekim razvijenijim zemljama Evrope (isto su ovako porazavajuce) ljudi ne pomisle uopste na rat.
Ne vidim ni jedan nacin da se odbranimo od Kineza i Arapa, mislim u tom demografskom svetlu. Ima ih mmmnnnooogggooo vise, i tesko da ih povecanjem broja rodjene dece (mi zivimo u Evropi i tesko da iko sa ovi standardom i tempom zivota moze da izdrzava vise od 4-5 dece) mozemo stici.
 
Međutim, sve govori da ni to ne pomaže. Samo da odnesu bebu iz porodilišta, roditeljima treba najmanje 40.000 dinara. Nosiljke, kolica, krevetac, posteljine, dušeci, pelene, pa sve do kozmetike, koja je takođe neophodna, isteraće novopečenim roditeljima i poslednji dinar iz novčanika. Nosiljke za bebe koštaju od 1.500 do 4.000 dinara, kreveci, u zavisnosti od dimenzija, od 7.000 do 15.000 dinara, dok se kolica ne mogu kupiti za manje od 7.500 dinara. U zavisnosti od načina sklapanja, položaja za dete i pratećeg sadržaja, "markirana" dečja kolica mogu koštati i do 35.000 dinara. Komplet pamučnih pelena od 40 komada može se kupiti za 2.000 dinara, dok pakovanje "pampersa" i ostalih jenokratnih pelena košta od 350 dinara pa naviše. Još toliko novca potrebno je izdvojiti za cucle, flašice, kupke, sapune...



Ja cu navesti primer svojih troskova pa procenite.
Nosiljku( kengur) sam kupila pre par godina, obicnu, nije neka marka ( oko 15 EUR), s tim sto sam je retko koristila jer su mi dece u startu bila krupna i teska, a za kicmu deteta nisu preporucljive pre 6. ili 7. meseca a moja deca su tada vec bila preteska i prekrupna da bi ih nosila. Prva kolica za bebe takodje neka madjarska marka su kostala oko 70-80 EUR , izdrzala su rkanje po bulevaru do 7. meseca deteta a posto je vec pocelo da sedi kupili smo kolica za sedenje sa 3 polozaja i ciradom koja se po potrebi skida i kostala su oko 50-60 EUR( isto madjari pravili).I sada za drugo dete koristimo ova poslednja i posluzila su odlicno i jos uvek sluze. Manjih su dimenzija, sto je zgodno za male liftove, pa smo cak imali i ponude od drugih roditelja za zamenu za veca cikova ali ne vredi mali mi lift.
Drveni krevetac obicni je kostao kod privatnika oko 60 EUR a dusek mi kupio cale za oko 50 EUR( 90 X120).Pampers pelene smo kupovali uvek u najvecim pakovanjima ( 70-80 kom) koja su u Mekatoru ili Veru kostali oko 13 - 15 EUR.
Mleko Humana ( 900 g) trenutno koristimo od oko 700-800 dinara u Merkatoru, kolicina zavisno od uzrasta i da li dete i doji ili ne ( 2-3 pakovanja mesecno).
Kasice uglavnom domace ( povrce i voce sa pijace), a samo za putovanje juvitane.
Sokici nekad prirodni nekad kupovni ( verde, nectar,...).
Odeca ugl. Turska i domaca ne vise od 20-30 EUR mesecno,na pocetku, obicne pelene, garderobu i cebice za bebu kupila svekrva na buvljaku u Pancevu i to Turski pamuk itd.
Pult za povijanje ( luksuz nego sta), bez fijoka i sa kadicom oko 60 EUR.
Veliki deo od tih stvari koristim za drugo dete.
Ima tu sigurno jos toga ali brzo se zaboravi... A da specijalna nosiljka na ledja za planinare
do 15 kg Ferrino oko 90 EUR , dosta ali se isplatila svaki EUR i jos ce.
 
Срби се налазе у можда најтежој ситуацији у својој историји. Никада овом народу није претио БИОЛОШКИ нестанак са историјске позорнице. По мом мишљењу, то је последица МАТЕРИЈАЛИСТИЧКОГ погледа на свет који нам неко већ вековима усађује у главу, а који је у супротности са суштином постојања овог Небеског народа.

Никакав новац, дакле материјална богатства, неће стимулисати Србе и Српкиње да остварују потомство. Материјално најбогатије државе Европе такође имају проблем беле куге. Дакле, новац НИЈЕ основни разлог зашто се Срби не размножавају. Прича о новцу је само ИЗГОВОР. Паметан човек увек нађе решење, а будала оправдање.

Проблем је ниво свести на коме се ми тренутно налазимо. Све док не подигнемо ниво свести, и као народ и као појединци, и док се не обновимо ДУХОВНО, неће бити ни говора о биолошкој обнови овог древног народа.
 
Petka:
Kad ti tamo a ono Kinez u porodilistu, Indijac u pekari, a Amerikanka siptarskog porekla kasirka ili ne daj Boze uciteljica.:shock:
Kako ces tamo da ih trpis?
Jako se naljutim kad neko pomene rat. Zasto uopste o tome stalno mislimo? Sigurna sam da kad ovakve statistike gledaju u nekim razvijenijim zemljama Evrope (isto su ovako porazavajuce) ljudi ne pomisle uopste na rat.
Ne vidim ni jedan nacin da se odbranimo od Kineza i Arapa, mislim u tom demografskom svetlu. Ima ih mmmnnnooogggooo vise, i tesko da ih povecanjem broja rodjene dece (mi zivimo u Evropi i tesko da iko sa ovi standardom i tempom zivota moze da izdrzava vise od 4-5 dece) mozemo stici.
Pa dobro samo kada bi ovi Albanci sa Kosova isto tako posmatrali stvari, ali svi znamo i uverili smo se do sada u to kakvu oni politiku vode.
A sta li ovih dana misle npr. Francuzi ne znam ali volela bi da znam?
I jos nesto, zasto uvek izvlacis neke zakljucke o meni, gde sam ja napisala da sam ratno raspolozena i da ne volim druge narode?
Ja sam kosmopolita a Hriscanstvo to nigde ne iskljucuje , naprotiv.
 
Koga zaista zanima statistika, postoji republicki zavod za statistiku i statisticki godisnjak sa pravim podacima, evo linka
http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/drugastrana.php?Sifra=0013&izbor=tabela
( Dosta ima lupetanja u novinarskom izlaganju :) )

Mene ne zanima tema, jer onog trenutka kada drzava pocne da brine o SVOJIM GRADJANIMA, tada cu i ja poceti da brinem o SVOJOJ DRZAVI ( na takav nacin ).
Zadnjih decenija je to bio proces u jednom smeru, tako da Kenedy-jeva krilatica , nazalost u nasoj zemlji nema smisla poodavno !!! ( Barem je kod mene takav slucaj )

Na kraju krajeva, deca se radjaju iz ljubavi, ali ne prema drzavi. :wink:
Sa druge strane, drzava treba da voli svoje gradjane. :)
I da dodam, meni ne smetaju gradjani drugih vera, nacionalnosti....tako sam vaspitavana.

Pozdrav
 
sanja&darko:
Ja bas i nisam. Znam samo da ne bi zelela da moja deca ne mogu da dodju do boljeg zivota jer moraju da rade za penzionere a nisam ni sigurna kako bi to izgledalo da za 10 godina zivimo u okruzenju gde su vecina stanovnistva Albanci.
Da li to znaci da ce ovde uskoro neminovno doci do nekog rata gde cemo svi izginuti ( jer nas je mnogo manje) ili cemo morati da zivimo okruzeni Albancima( u komsiluku, prodavnici, poslu, bolnici, skoli). Tako ce verovatno biti i mesovitih brakova ( Srba i Albanaca), pa ce npr. u porodilistima raditi doktori Albanci( mislim u velikom broju), pa gde god se okrenete i u koju god instituciju da odete a ono Albanci.
Ja sam ovo procitala i koliko ja vidim pominje se rat.
 
Clanak nije suva statistika, a kad je statistika pokazivala realno stanje u bilo kojoj sferi drustvenog zivota?
Da li treba da sedimo i cekamo da se neko iz drzave seti da pomogne mladim ljudima i porodicama?
To cekanje nam se u istoriji ove drzave bas nesto i nije isplatilo ( 500 god. pod Turcima, pola veka pod komunistima, 10 god. pod socijalistima( mladjim komunistima), 5 god. pod demokratama(socijalisti i pomocnici)).
 
sanja&darko:
Ja cu navesti primer svojih troskova pa procenite.
...

Ne vidim svrhu iznošenja tih troškova. Ako neko zaista želi dete sigurno ga u tome neće pokolebati visina tih inicijalnih troškova. Većina stvari se može i nabaviti polovno, pozajmiti, dosta toga se i dobije na poklon.
Ali tom detetu treba i odgovarajući stambeni prostor. Roditelji koji žive u garsonjeri ili jednosobnom stanu sa jednim detetom (a takvih porodica ima dosta) teško mogu da se povedu za onom: gde ima za troje ima i za četvoro. Zatim, tu decu treba školovati, omogućiti im pohadjanje kurseva stranih jezika, omogućiti bavljenje sportom, voditi na letovanja, zimovanja itd itd itd
 
sanja&darko:
Clanak nije suva statistika, a kad je statistika pokazivala realno stanje u bilo kojoj sferi drustvenog zivota?
Da li treba da sedimo i cekamo da se neko iz drzave seti da pomogne mladim ljudima i porodicama?
To cekanje nam se u istoriji ove drzave bas nesto i nije isplatilo ( 500 god. pod Turcima, pola veka pod komunistima, 10 god. pod socijalistima( mladjim komunistima), 5 god. pod demokratama(socijalisti i pomocnici)).

U normalnim drzavama i za ljude koji su je izucavali i koji je razumeju - da.
Ko je govorio o sedenju i cekanju ? Ti si to "pohvatala" "nesto" izmedju redova ?
 
lady me:
Ne vidim svrhu iznošenja tih troškova. Ako neko zaista želi dete sigurno ga u tome neće pokolebati visina tih inicijalnih troškova. Većina stvari se može i nabaviti polovno, pozajmiti, dosta toga se i dobije na poklon.
Ali tom detetu treba i odgovarajući stambeni prostor. Roditelji koji žive u garsonjeri ili jednosobnom stanu sa jednim detetom (a takvih porodica ima dosta) teško mogu da se povedu za onom: gde ima za troje ima i za četvoro. Zatim, tu decu treba školovati, omogućiti im pohadjanje kurseva stranih jezika, omogućiti bavljenje sportom, voditi na letovanja, zimovanja itd itd itd
To je bilo neko poredjenje sa onim sto pise u clanku, tj. troskovi su relativna stvar u zavisnosti od mogucnosti ali i shvatanja roditelja.
Znam da ima mnogo onih koji smatraju da su bas bebe "skupe" i da one najvise kostaju sto takodje nije bas istina sem u posebnim slucajevima.
Kao sto kazes pravi troskovi tek slede a i ne mogu se do detalja izracunati.
Sto se tice zivotnog prostora slazem se sa onim 20 kv. po clanu ali za mnoge je misaona imenica( pa i za mene), ali kad se hoce moze se( ili kad se mora moze se :razz: :razz: ).
Ne mogu( a i ne moraju) sva deca imati iste stvari to je oduvek tako bilo.
 
WithdrawnWater:
Ej, a dokle cete vise da smarate sa demografskim problemima Srba u nastajanju i Srba u nestajanju i postajanju? Udaviste i Boga i ljude sa clancima iz dnevne stampe!
Pa dobro ako tebe ne interesuju te teme nastavi dalje sa svojim zivotom.
Meni je malo dosta da me stalno nesto lupa po glavi nespremnu ( npr. bombardovanje itd.), pa hocu da vidim da li i sta drugi razmisljaju mozda mi malo pomognu u vaznoj odluci.
 
mene samo zanima da li je sledeci korak zabranjivanje svakom srbinu da ima dete sa nekom drugom nacijom jer Srbi, jel da, izumiru?
i stvarno ne volim da me neko stavi u poziciju da radjam decu samo da mi nacija ne bi izumrla..
kakva morbidna tema...
 
anakin:
mene samo zanima da li je sledeci korak zabranjivanje svakom srbinu da ima dete sa nekom drugom nacijom jer Srbi, jel da, izumiru?
i stvarno ne volim da me neko stavi u poziciju da radjam decu samo da mi nacija ne bi izumrla..
kakva morbidna tema...
Naravno da to nije cilj, ali nije ni cilj ( bar ne moj) da u Srbiji zive uglavnom Albanci, tj. da se za 20-30 godina Srbija pretvori u neku novu drzavu Albanaca.
Na osnovu onog kako pises ja se pitam da li se ti uopste izjasnjavas kao pripadnik neke nacije ili ne?
 
Па добро, има нечега у овоме...Паметни народи не броје своје постојање годинама и деценијама него столећима и миленијумима....Кинези, Јевреј, Грци....никада неће нестати упркос недаћама које су их затицале...Ствар је у менталитету и начину размишљања.
Ако овако наставимо ми треба да будемо спремни да ћемо живети у старачкој држави, издржавати огроман број пензионера, да ће нам се гасити села, да ће се стварати огромни градови чија привреда неће моћи да их издржава...Нисам економиста, али ми све ово звучи логично...

С друге стране, овакви апели: '''Рађајте децу за државу!'' мени звуче контрапродуктивно јер често буде типично српски ирационални инат:''Е, баш нећу да имам двоје-троје деце! Неће мени нико да прописује!'''

А да нам се школе гасе-гасе се...да нас је све мање-тачно је...да ћемо за 50 година (наша деца!) бити национална мањина у сопственој држави-бићемо!
 

Back
Top