Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Kad smo već kod "dana", često se u službenim spisima može naići na tekstove koji počinju otprilike ovako:"Dana 9.septembra 2009.godine..." Mislim da je ta reč "dana" potpuno suvišna. Šta vi mislite o tome?
Takođe, pisanje datuma u tekstu sa nulama ispred npr. 09.09.2009.godine meni užasno smeta i mislim da je to nepismeno. Da li sam u pravu?
Pozdrav :)
Reč DANA u primeru koji si naveo stavlja se na početak rečenice jer rečenica po pravilu ne sme početi cifrom.

Druga stvar, posle zareza, tačke i drugih znakova interpunkcije stavlja se razmak, tako da ni u kom slučaju ne bi trebalo kucati 9.septembra 2009.godine, nego 9._septembra 2009._godine (naravno, bez podvučene crte, nju sam kucala kako bih ilustrovala ono o čemu govorim).

Što se nula tiče, potpuno si u pravu. Nule se pišu jedino u dokumentima koja bi mogla biti falsifikovana (seti se samo prepravljanja opravdanja od doktora, on napiše opravdanje za 9. septembar, a učenik ispravi na 19. septembar, jer mu taj dan više odgovara za "opravdano" izostajanje s nastave ;)).
 
A kada se pise pismo, normalno mi je da posle zareza ide malo slovo, ali nekako mi se cini bezveze pocinjati pricu malim slovom, dakle:

Postovani,

obracam Vam se...

ili

Postovani,

Obracam Vam se...

?

I ovo veliko V (ako ne znamo kome je pismo namenjeno) izbeci ili koristiti non stop (recimo Vasa firma, sastanak sa Vama)?


Velikim slovom ako se pismo započinje u novom redu; malo slovo posle zareza samo ako se pismo nastavlja u istom redu.

Veliko Vi, Vas i sl. ako se u službenoj i poslovnoj prepisci obraćamo jednoj osobi; u privatnoj prepisci može i malim.
Ako se obraćamo većem broju osoba, onda malim slovom.
 
E super, hvala, nisam znala za ovo kad prelazi u drugi red, a cesto mi treba pa svaki put mozgam...

A za veliko slovo, cini mi se da nisam dobro formulisala pitanje, znam i ja kada je sluzbeno da se pise veliko V, ali ono sto mi nije jasno jeste da li ima razlike kada znas kome se obracas i kada ne znas, npr.

Postovani g-dine Tadic,

Obracam Vam se... - tu mi je logicno da je veliko,

ali

Postovani,

Obracam V(v)am se, ili videla sam na V(v)asem sajtu - a sajt nije njegov licno ili na sajtu V(v)ase firme - a firma nije njegova

Recimo cesto se propratna pisma salju HR sluzbi - i dalje veliko v?
 
Ako nije firma u posedu onog kome pišeš, odn. u njegovom vlasništvu, već pišeš nekome ispred te kompanije, nekome ko je deo grupe ljudi koji tu radi, logičnije je da se u obraćanju služiš malim slovima ''vaš sajt'', ''vaša firma'', ''vaša banka''...

E, sada... upalo mi nešto u oči... ranije se gospodin u skraćenici pisalo sa crticom g-din, a sada se piše bez: samo gdin. Proveriću malo kasnije, ali mislim da sam dobro upamtila.
 
Отприлике после 2. св. рата. Зато што је амерички, наводно, правилније, "српскијег" корена. :think:

А било је још раније и - америчански. ;)

Kako koren bilo koje strane reči može biti 'srpskiji'?

U pridevu 'amerikanski' koren je 'Amerikan', a izveden je od imena žitelja -- Amerikan -ac/-ka.
U pridevu 'američki' koren je 'Amerik', što će reći da je pridev izveden od imena zemlje -- Amerik -a.
Oba nastavka su za izvođenje prisvojnih prideva.

Razlog za prihvatanje drugog izraza u novije vreme može biti samo semantičke prirode.
 
Postovani g-dine Tadic,
Ваљда би гдине требало без цртице, бар тако сам учио на факултету. Прије 3-4 године смо користили правопис из 1993.

Надам се да није било неких промјена у новом правопису. Мада су многе промјене бесмислене, не вјерујем да могу заживјети у пракси.
 
mala nedoumica, koja je rec u nasem jeziku suprotna od "zedan"? (da li se moze reci napojen?!?)
У неким крајевима постоји ријеч гасан у том значењу.

Psihološkinja zvuči čudno, ali sve je to stvarno stvar navike. Ako postoje čistač i čistačica, zašto da ne postoje i psiholog i ... Kako god. Mogu da shvatim one koje se žale da nazivi za zanimanja samo u muškom rodu impliciraju neku rodnu neravnopravnost. Uostalom, sve kreće od jezika. Ako žene počnemo uvažavati time što ćemo učiniti napor i koristiti te rogobatne izraze, možda i se ravnopravnost u drugim oblastima unaprijedi.
Мени је то заиста смијешно. Плашим се да ћемо ускоро имати и возачице. Али неки називи би били заиста смијешни, као пушачица:D (значење би било вулгарно).

За "кенеф" нисам баш често чуо. "Клозет" је од енглеског израза Water Closet, од чега стоји скраћеница WC. Од речи "клозет" је изведен и жаргонски израз "клоња".

Не знам како се пре Турака то могло звати и да ли су такве просторије уопште и постојале као такве, али домаћа реч за WC је нужник - просторија где се врши нужда, реч скована по слично принципу као и реч за једну другу просторију, ходник.
Кенеф се употребљава у облику ћенифа. Нужник је све рјеђе у употреби.

Имам неколико питања:

Ако је још важећи правопис из 1993, због чега онда неки као једине правилне наводе облике у помоћ, на кратко у свим значењима и сл. Досад се увијек писало упомоћ, а накратко и на кратко у зависности од значења.

Због чега многи у Србији употребљавају облике кљешта и бљешти? Такви облици су немогући у екавском. У ијекавском су кљешта дијалектизам, а бљешти је дозвољено поред блијешти.

У правопису пише да је правилан облик преисторија. Увијек смо учили да је праисторија. Значи ли то да би онда требало да буду и пречовјек, прежена, прељуди? Префикс пре има једно, а пра друго значење. Није ми то уопште јасно.

Нисам успио да пронађем потврду за то, али претпостављам да су правилни облици и професорка и професорица, као и докторка и докторица. Искрено, тек недавно сам чуо да се у Србији користе једино ти облици. Мени је то нелогично, јер ако кажемо учитељица и наставница, онда је логично да буде и професорица. Било како било, занима ме који облик вокатива је правилан: професорко или професорка? Ваљда овај први.
 
A,kako bi,po tom istom pravopisu, glasila skracenica za "gospodja"?

Gospodin - g. (ista skraćenica kao i za "godina")
Gospođa - gđa
Gospođica - gđica

Evo i skenirane strane rečnika iz Pravopisa, pogledajte i sami.
3995107115_f3de7bc20b_b.jpg
 

Back
Top