Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
sjenka:
I Bech, od beciti se, ima isti izvor, tj. nemogucnost razumijevanja germanskog jezika, kulture obicaja i dr...

Samo je u par juzno-slovenskih jezika, i to onih naroda koji su imali direktnih kontakata sa Madjarima, usla rec Bec! Bec nema veze sa srpskim "beciti". Nazalost, ne poznajem dovoljno madjarski jezik da bi mogao da ti pricam o nastanku i znacenju reci Bec. U svim drugim slovenskim jezicima, koji su neposredno ili posredno (ali preko neke druge nacije koja nije madjarska) imali kontakt sa Austrijom taj grad nazivaju Vien...

Uzgred, rec "nemac" nije usla u srpski jezik! Ona se u njemu nalazila od samog nastanka srpskog jezika tj. od njegovog izdvajanja iz jednog, osnovnog slovenskog jezika...
 
sjenka:
e da... jedna premudra i draga osoba mi je jednom objasnila zasto svi Sloveni imaju neki Beograd i sl. podudarajuca imena. Mozda ovdje ima strucnijih individuuma, ali iznijecu osnovno:
Sloveni su strane svijeta nazivali bojama. Tako je grad koji je u odnosu na referentnu tacku bio na nekoj strani, recimo sjeveru, bio beli grad, tj. sjeverni grad. to je poenta.
Ako neko zna, molim da navede, koje su boje odgovarale kojim stranama svijeta.

Gde si ovo cula? U svim slovenskim jezicima se istok i zapad imaju isti koren. Istok, vostok itd. - tamo gde ustaje. Zapad, zahod - tamo gde zapada, gde pada! U vecini slovenskih jezika su se zadrzale reci sever/jug, osim u poljskom koji koristi reci pólnoc (sever) południe (jug). Kada bi doslovno preveli ove poljske reci dosli bi do ponoc(sever) i popodne(jug).

Beo/bel znaci lep, cist!
 
Pročitao sam celu temu i primetio veliki broj netačnih tvrdnji koje niko nije ispravio, pa bih voleo da razrešim nedoumice. Pišem hronološkim redom.
Kurt2:
je li - skraćeno je l', mada valjda može i jel (ispravite me ako grešim)
Ne može jel, isključivo je l' (Klajnov rečnik, Pravopis srpskoga jezika).

Kurt2:
jel i jer: jel za pitanje: "Jel ideš u školu danas?"; jer za odgovor: "Jer sam bolestan"
U skladu sa gornjim, za pitanje se koristi je l', ne jel.

jomini:
Evo da ubacim nešto, ali ne znam da li je ovo pravo mesto.

Prvi i poslednji.
Prednji i zadnji.

Prvi sam stigao. On je poslednji (ne zadnji) stigao.
Razumete? Često ljudi kažu ''zadnji'' umesto ''poslednji'', ali obrnuto teško ide.
Naš istaknuti gramatičar Mihailo Stevanović svojevremeno je "prelomio" svojim člankom u kom je objasnio kako je došlo do toga, pri čemu je pokazao da se oblik zadnji u značenju poslednji javlja kod naših mnogih, pa i najistaknutijih pisaca. Danas se prihvata da reč zadnji ima više značenja, od kojih je jedno antonim (=reč suprotnog značenja) reči prednji, a drugo sinonim za poslednji, i ova dva značenja ne treba mešati niti zbog jednog isključivati drugo. Tako je navedeno u skoro svim relevantnim rečnicima (Rečnik Matice srpske, Rečnik SANU...).

CaLiMeRo:
"Po meni bla-bla-bla.."
Po tebi pada kiša, majmune!
Ovaj komentar zaslužuje posebnu pažnju. Prvo, izuzetno je nekulturno nekoga nazivati majmunom, pa čak i ako taj neko nije u pravu. Drugo, pored činjenice da se razlika između majmuna i ljudi izdiferencirala pre mnogo godina, onaj ko govori po meni nije zaslužio da bude nazvan majmunom i zbog toga što ništa nije pogrešio! Zaista, u časopisu Jezik danas 4/1997, u rubrici Jezičke nedoumice nakon primedaba jednog čitaoca redakcija odgovara:

Ostale Vaše primedbe, međutim, nemaju mnogo oslonca u jezičkoj stvarnosti. Izrazi kao pustiti u prodaju, držati predavanje, igrati ulogu, voditi razgovore, gasiti u prenesenom smislu 'obustavljati, prekidati', po meni u značenju 'po mom mišljenju', nastup u značenju 'pojavljivanje pred publikom' — sve je to već odavno ušlo u srpski jezik i zabeleženo u rečnicima.

Drugi primer, čak i Ivan Klajn koristi konstrukciju sličnu ovoj. U broju 2626 magazina NIN (datum je 26. april 2001), u rubrici Jezik za koju on piše, pojavljuje se sledeće:

Da li bi iko, slušajući ga, pomislio da on govori o svojim poznanicima Koletu i Stanetu (Kolu i Stanu, po Stevanoviću), a ne o kolima i o stanu?

Još jedan primer se nalazi u komentaru na sledeću stavku.

Mogu da nađem još primera, ali očekujem da je i ovo dovoljno onom ko hoće da nauči, dok onom ko neće ne bi bilo dosta ni 10 puta više. Preostaje samo da se zapitam kojim sve imenima bih mogao nazvati autora gornjeg citata, ali ne običavam da se spuštam na takav nivo komunikacije.

ivana bg:
I ne kaze se: ''Ne mogu da se skoncentrisem.''
Vec: ''Ne mogu da se koncentrisem.''
Sledeći odgovor jednoj čitateljki je iz časopisa Jezik danas 12/2000, rubrika Jezičke nedoumice:

Oblik skoncentrisati kritikovali su mnogi stručnjaci (na primer Milan Šipka u svom Jezičkom savjetniku, Sarajevo 1975, str. 125) kao pleonastičan. Naime, kao što i Vi napominjete, glagoli na -isati, -irati ili -ovati imaju oba vida, pa im nije potreban prefiks da bi postali svršeni (kao recimo u kupitiskupiti, bratisabrati). Uz to, latinski prefiks kon- (con-) znači isto što i naše s-.

Drukčije mišljenje izneo je Mihailo Stevanović u jednom radu u „Našem jeziku” (III, 1952, sv. 9—10, str. 303-308). On tu osuđuje oblike zamaskirati, zakamuflirati kao nepotrebne rusizme (od rus. zamaskirovat', zakamuflirovat'), ali za skoncentrisati misli da se „upotreba ovog poslednjeg nije javila ni pod kakvim stranim uticajem” (mada i tu Rusi kažu skoncentrirovat'). Po Stevanoviću, oblik sa s- se javlja u opštem značenju usredsređivanja, posebno s objektima kao što su pažnja ili misao, što on potkrepljuje većim brojem citata iz literature. Time se ovaj oblik donekle diferencira od oblika bez s-, koji se pretežno upotrebljava kao stručni termin, npr. koncentrisati vojsku ili koncentrisana sirćetna kiselina.

Stevanovićeve tvrdnje su vredne pažnje — ali isto tako i tvrdnje onih autora koji ističu da dodavanje prefiksa s- ovom glagolu ni na koji način ne pomaže razumevanju. Stoga je ipak preporučljivije koncentrisati, mada se ni skoncentrisati ne može smatrati za krupnu grešku.


Kurt2:
Kada u okviru rečenice imamo upravni govor, da li se rečenica završava standardno interpunkcijskim znakom u okviru upravnog govora, van njega, ili oba? Primer:
Ja sam vikao: "Beži bre!".
Da li ova tačka ide na kraju, ili je dovoljan znak uzvika u okviru upravnog govora?
Pravopis srspkoga jezika, tačka 236, kaže da u slučaju kada su završni znakovi različiti piše se izrazitiji, i navodi primere:

1) Neko je napisao na tabli: "Zašto tražite više od udžbenika?"

2) Čija je ovo poruka "Zašto tražite više od udžbenika"?

U slučaju da su oba završna znaka tačke, pravila navodim u celosti.

Nastavljajući svoju asocijaciju, promrmlja: "Sva je zgoda -- biće grada teška".

Ispisa na tabli strofu: "Čempresova šuma bdije. Mesec na nju prosô svoje hladno srebro. Odsijava modro letnje inje sa visokih trava. Zatim krik -- to kriknu buljina na panju."

Poaro primeti: "Ali vi, madam, niste bili sasvim zadovoljni."


-- Prvi primer: po istoj logici kao u prethodnom obrascu izostavljena je tačka koju bi mogao tražiti sam stih (došla bi ispred znaka izvoda), a napisana je kao bitnija ona koja zaključuje celu rečenicu; u skladu s tim -- ako bi se stih izdvojio ne navodnicima nego crnim slogom, završna tačka ne bi bila iz crnog nego iz običnog sloga. -- To, međutim, nije nikakvo čvrsto pravilo niti postojan običaj, nego se često tačka stavi odmah uza slovo, pa tek onda znak izvoda. Ni taj postupak nije pogrešan, a naročito je opravdan kad je -- kao u druga dva primera -- piščev tekst samo najava, iza koje sledi razvijen i celovit navod; drugim rečima: kad je navod glavni deo iskaza.


-Eva-:
Znakovi interpunkcije nikada ne idu jedan do drugog, npr. tačka i zarez (ili bilo koji drugi znak).
***
Ako poslije toga treba da dođe zarez, tačka se briše i stavlja se samo zarez.
Ovo nikako nije tačno. Pravopis ni na jednom mestu ne pominje izostavljanje skraćeničke tačke, a na jednom mestu u tački 236 se može naći sledeći primer:

Skraćenice pišemo uglavnom trojako -- malim slovima i s tačkom: g. ili god., npr., tzv.; malim slovima i bez tačke: m, km, kg; velikim slovima i bez tačke: SRJ, RT (RTV), SANU.

Postcifarska tačka se zaista ponekad izostavlja, o tome nešto niže.

-Eva-:
Kada se navodi vremensko razdoblje onda se piše npr. 1991 - 1995. ili 1991. do 1995. Iza zareza uvijek treba da dođe razmak (a takođe i iza upitnika i uzvičnika).

Poslužićemo se Pravopisom, tačkama 199c i 199d.

Ako se koristi od...do... konstrukcija, onda se pišu obe reči.

Pravilno:

od 1991. do 1995.

Pogrešno:

1991. do 1995.

Drugi način za zapisivanje ovog istog je pomoću crte. Prvo da napomenem da crta nije isto što i crtica, a ova prva se na tastaturi najjednostavnije kuca kao -- (dakle, dve crtice). Ako ovako zapisujemo vremensko razdoblje, beline sa jedne i druge strane crte se stavljaju ako bar jedan član ima unutrašnju belinu, u suprotnom ne.

Pravilno:

1991--1995.
6. IV 1941 -- 9. V 1945.

Pogrešno:

1991 -- 1995.
6. IV 1941--9. V 1945.
 
chokolada:
Mene nervira kada neko napise obadve! Sto je jos najgore, nedavno sam na BK gledala neki film i u prevodu je pisalo "obadve"! Mislimmmm...
Da budem iskren, nervira i mene, ali sam se pomirio sa činjenicom da je to pravilno i ne ispravljam ljude kad tako kažu. Za referencu videti Rečnik uz Pravopis, Matičin rečnik, Rečnik SANU. Varijanta obadva prihvaćena je kao stilski pojačan oblik od oba, a neke još (po mom mišljenju) rogobatnije konstrukcije, takođe prihvaćene kao pravilne, su najprvi, najposlednji, najzadnji...

MINI KONDIVINI:
primetila sam na medijima da voditelji cesto govore da je nesto PO PRVI PUT. Sto je potpuno pogresno PO oznacava ponavljanje tako da nesto moze biti samo PO DRUGI PUT, PO TRECI PUT, a prvi put je uvek samo prvi put
Navodim deo iz Klajnovog rečnika pod odrednicom po.

Oblik po prvi put obično se smatra pogrešnim i zahteva se izbacivanje reči po. Za tu zabranu još nije dato ubedljivo obrazloženje, utoliko pre što se dopušta ne samo po drugi put, po treći put itd. nego i po jedanput, poneki put, pokoji put itd.

-Eva-:
Nije ni pravilno reći (napisati) "Idem kod sestre" (u smislu posjete sestrinoj kući) nego, "Idem do sestre" jer to predstavlja putovanje, a ono počinje OD i završava na DO. Znači, pojam ići kod sestre u stvari znači hodati uporedo sa njom (KOD ili PORED).
Ponovo Klajn:

kod sa glagolima kretanja, npr. "Kod koga ideš?", "Hajdemo kod mojih", "Svratiću kod prijatelja" i sl., oblik je u najširoj upotrebi u savremenom govornom i pisanom jeziku; besmisleno je tražiti da se uvek zamenjuje predlozima k, do ili dativom.

-Eva-:
Isto tako nije pravilno reći "Oženiću se sa Marijom" nego "Oženiću Mariju", jer u prvom slučaju to znači da se i Marija s nekim ženi, te da će vjenčanje biti u isto vrijeme.
Oženiću Mariju nipošto! Glagol oženiti se u prelaznom značenju može upotrebiti samo s muškarcem kao objektom, tj. oženiti sina u značenju naći sinu ženu. Pravilno je oženiti se Marijom -- dakle, bez predloga s(a).

Izvor: Klajnov rečnik, Rečnik Matice srpske, Rečnik SANU.

silver-girl:
Koliko se secam skole -naci cu- je futur1. Zasto se pise odvojeno, ne znam. A oblik -ja cu naci- ja cu uraditi- ja cu napisati- ??????

Pored -prestacu- ima jos reci, -gledacu-spavacu-radicu-pomagacu-blejacu-
Pravilo je vrlo jednostavno i može se naći u bilo kojoj gramatici, nije mi jasno zašto je ovo pitanje ostalo bez odgovora. Dakle, kada se infinitiv završava na -ći (naći) futur se piše odvojeno (naći ću), a kada se završava na -ti (uraditi) piše se spojeno (uradiću).

-Eva-:
Iza rednog broja ide tačka. Jer, da nema tačke godina bi se čitala "dvije hiljade pet".
Redni brojevi se pišu sa tačkom, ili rimskim brojevima. Zagrada može da stoji do znaka interpunkcije npr. navodnika, upitnika, uzvičnika... ali ne može i crtica, kao što sam u prethodnom primjeru navela.
Svakako da zagrada može da stoji do drugog znaka interpunkcije (u opštem slučaju), ali ne i do postcifarske tačke, o čemu je ovde reč. Pravopis, tačka 184b:

Tačka u ovoj službi (kao obeležje rednog broja) ne piše se ispred drugog znaka interpunkcije:
Drugi sv(j)etski rat (1914--1918); skup održan 15--18. juna; Ivo Andrić (10. IX 1892 -- 13. III 1975); knjige objavljene 1959, 1962, 1965. i 1966. godine.


vanna fkm:
Takodje ne postoji trebali smo.. trebala sam... postoji treba i trebalo bi da
Ne treba baš ovako generalizovati stvari (Trebali smo mu, nije mu bilo lako samom u tom trenutku). Ipak, slažem se da se da se glagol trebati vrlo često koristi na pogrešan način.

dekart1973:
Čak šta više (Možemo reći "čak" ili "šta više", nikako i jedno i drugo).
Možemo reći čak ili štaviše (spojeno!).

jomini:
To je valuta EU, to znamo. Kako se čita, odnosno izgovara?
Na novčanici piše EURO. Imenica je, pa je ne možemo prevoditi. Čitamo kako je napisano.

Dakle, EURO ili EVRO?
Naroda banka Jugoslavije obratila se zvaničnim dopisom Odboru za standardizaciju srpskog jezika sa pitanjem kako treba da glasi naziv ove valute. Odluka br. 21 pomenutog odbora daje sledeći odgovor:

U SRPSKOM JE EVRO

Zahvaljujući Narodnoj banci što nam se pravovremeno obratila, slobodni smo da joj saopštimo naše mišljenje, koje ujedno predstavlja Odluku br. 21 Odbora za standardizaciju srpskog jezika:
Naziv nove valute treba u srpskom da glasi evro (muškog roda), genitiv evra, u množini evri.


Naravno, dato je i obrazloženje ove Odluke, koje zbog obima ovde ne navodim.






Na kraju bih želeo da se izvinim zbog dužine poruke, ali i da istaknem da se nadam da će ovaj tekst biti koristan svima koji su u nedoumici. Takođe bi bilo lepo da svako ko nešto tvrdi (naravno, u vezi sa pravopisom) odmah navede i referentan izvor, kako ne bismo došli do ovolikog broja neproverenih (i, što je još gore, netačnih) tvrdnji.
 
Zao mi je sto ne govorim srpski jezik onako kako bih ja htela ,znam da cete naci hiljadu pravopisnih gresaka u mom komentaru ali moram priznati da jezik poznajem onoliko koliko sam ga naucila ,, po sluhu,,. Medjutim, zabrinjava cinjenica da srpska deca ,, negde tamo,, ovako uce nepismeni ljudi u skolama, zao mi je dece a jos vise onih koji nisu uspeli da za dvadeset godina radnog iskustva nauce vise od dva padeza.
To u praksi izgleda ovako (verno orginalu ):


Zapisnik br. 3
petak 13.01.2006


Odrzan roditeljski sastanak sa sledeci
Dnevni red:

1.Saopstavanje uspeha prvo polugodje 2005/2006 godina
2.Podela ucenickih knizica

Razredni staresina saopsila sam uspeh ucenika. Na kraju sam podelila knizice i dogovorili smo se sa ucenici da u drugo polugodje pokazu vise interes za ucenje i bolji uspeh
raz.star.
........ .......vic

Zapisnik br.4
ponedeljak 10.04.2006god.

Odrzan roditeljski sastanak sa sledeci
Dnevni red:
1. Analiza uspeha na kraju III klasifikacionog perioda
2.Redovnost i disciplina
3.Mere za poboljsanje uspeha i disciplina
4.Pitanja i predlozi

Razredni staresina je otvotio sastanak na koj su bili tri roditelja nije bio roditelj .......... .......... .
Procitali smo uspeh pokazan ucenika koji su svi bez slabe ocene i sa 4 neopr. i 2 opr. izostanka.
Procitane su ocene iz svakog predmeta i zadrzali smo se gde su ocene smanjene od polugodje i to VIII razred koji trebaju da se upisu u srednju skolu.
Disciplina je dobra sto moze da bude jos i bolja.
Procitali smo i mere za poboljsanje uspeha iz odd.sastanak.
Roditelji su obecali da ce da imaju vise kontrolu nad ucenika za bolji uspeh za kraj skolske godine s tim smo i zavrsili sastanak
raz.star.
........ .......vic




Aktivnosti ucenika

Izbor rukovodstvo recitatorske sekcije
Recitiranje pesme 8om Septembra
Pisci o knjigu rekli su:....
Citanje epsku - lirsku poeziju pesnici po izbor
Pisanje pesme o Novu godinu
Izvedba recitacije na licnih pesme ucenika
Razgovor o redu i disciplinu u razredu
Prava i obaveza ucenika u skoli
Ponasanje ucenika javnih mesta
Analiza i uspeh krajem prvog tromesecje
Zagrizenost mlade licnosti,alhokol, tutun ,droga
Dobra hrana kako uslov dobrog zdravje upotreba razne hrane
Provera voslivost kod ucenika
Razgovor o licne higiene i redovna poseta kod doktora
Ekoloska kultura ( griza o prirodne lepote)
Ciscenje inventar u ucionica
Radna akcija ciscenje smet lisce u dvoriste
Sredjivanje ormancici za obucu
Dekoriranje ucionice povodom Nova godina
Sredjivanje ormancic obucu
Posadjivanje cvece
Citanje referata povodom Decji prava
Provera licne higiene ucenika ( usi nokte)
Priredba povodom Sveti Sava
Likovna radionica izrada nakit za mamu
Maskenbal povodom 1 april - Dan sege
Izlozba sareno jajce povodom - Uskrsta
...............................................................................

I tako godinama ...evo vec dvadeaset ,srpska se deca uce srpskom(maternjem) jeziku ,, tamo negde,,...

Ja nisam strucna, ponovicu jos jednom ,da analiziram poznavanje srpskog jezika doticne nastavnice pa bih molila da mi neko ko zna gramatiku i pravopis srpskog jezika posalje komentar o ucenju srpske dece srpskom jeziku.

P.S. Molim Vas ispravite i moje komentare, gde sam pogresila i kako treba da se napise


Srdacan pozdrav
 
Hvala na komentaruima mislim da nisam bila dovoljno ljuta pa sam celu stvar napisala u zavijenoj formi a iskreno se nadam da bi pravi naslov trebao biti:

,,(Ne)kulturni masakar srpske dece u BJR Makedoniji,,

Htela bih da Vam postavim nekoliko pitanja koje mene muce:
1. Zasto takva osoba jos uvek predaje u skoli?
2.Ko je odgovoran za njenu nepismenost i zasto je toleriraju?
3.Kome je u interesu da se nad srpskom decom sprovodi (ne)kulturni genocid?
4.Zar je u interesu Srbije da srpska deca budu nepismena?
5.U ono malo skola u kojima uce srpska deca dovedite normalne, zdrave i obrazovane nastavnike da ne bogalje srpsku decu ovi koji znaju samo dva padeza!!!
6.Cinjenica: iz srpskih klasova beze deca u makedonske samo zato sto ih tretiraju kao ucenike ,,drugog reda,, !!!!
7.Nemaju deca udzbenike- izgovor :NOVAC
8.Kako da posaljem svoje dete u srpsku paralelku i da svesno stvaram
,, neobrazovanog invalida,, koji ce nepismenoj nastavnici omoguciti da svaki mesec za njeno neznanje uzme 300evra ????
9. Izabracu na kraju : poslacu ga da uci na makedonskom , a zdrave (jezicke) osnove koje smo mu mi u porodici dali nastavicemo i dalje da mu pruzamo, strasno me ljuti i cinjenica da kao poreski obveznik dajem za skolstvo a ne dobijem ono sto mi je zakonom garantovano
10.Pomiriti se i cutati ili urlati i protestirati....koga briga , kazu :
Kucinjata lajat karavanot si vrvi :))
Jedna lasta ne cini prolece
Gde svi Turci tu i mali Mujo

Da, mozemo da isteramo sve na salu ali ce skolska godina doci kao sutra , agonija se nastavlja , nezadovoljstvo dostize kulminaciju , niko ne reaguje svi zive u stilu ma dobro je ,, ne talasaj ,,, nisi ti najpametnija, upropascene su generacije a sada tebe boli samo za tvoju decu,kako ces SAMA sa vetrenjacama, neces valjda da menajas nesto sto glatko funkcionise 60 godina ( hm, pa mozda nije tako bilo uvek), pitanja, pitanja...bez odgovora i bez resenja...A boli me !! Nepismeni vladaju mi im se poklanjamo, saginjamo poglede i cutimo ...
 
Dobar dan svima... :)
Citam vase post-ove, (procitala sam ih sve, verovali ili ne :) ) i prosto ne mogu da verujem sta neki pisu!!!

Ima li ovde neko ko se zaista RAZUME u JEZIK?
Neki filolog, profesor, strucnjak, ili svi prepisujete iz recnika i gramatika?:)

Mnogi pojmovi kojima se pojedinci koriste da iskazu svoju "obrazovanost" nisu na mestu...
Mislim da je prvo bilo potrebno utvrditi sta je pravopis, sta gramatika, sta sintaksa, sta semantika, pa u skladu sa tim objasnjavati pravila koja vas zanimaju... :)

Pozdrav od buduce profesorke. ;)
 
The_Girl:
Dobar dan svima... :)
Citam vase post-ove, (procitala sam ih sve, verovali ili ne :) ) i prosto ne mogu da verujem sta neki pisu!!!

Ima li ovde neko ko se zaista RAZUME u JEZIK?
Neki filolog, profesor, strucnjak, ili svi prepisujete iz recnika i gramatika?:)

Mnogi pojmovi kojima se pojedinci koriste da iskazu svoju "obrazovanost" nisu na mestu...
Mislim da je prvo bilo potrebno utvrditi sta je pravopis, sta gramatika, sta sintaksa, sta semantika, pa u skladu sa tim objasnjavati pravila koja vas zanimaju... :)

Pozdrav od buduce profesorke. ;)
Pa eto, nisi ni ti kvalifikovani jezičar
2.gif
. Nemoj odmah da se bacaš u negativnu kritiku, mislim da je i sama činjenica da postoji ovakva tema izuzetno dobar znak, ljudi se makar interesuju za pravopis i imaju želje i volje da nauče.
 
Kurt2:
Pitanje je što se tiče postova. Opšte je prihvaćeno da se reč post menja po padežima, ali treba uzeti u obzir da je to engleska reč, a neke strane reči se ne menjaju po padežima. Mada si u ovom slučaju verovatno u pravu, pošto svi reč post menjaju po padežima.
Poreklo rechi nema nikakve veze. I oficir i sultan i pancir su strane rechi, a menjamo ih po padezhima bez problema i bez crtice.
 

Back
Top