DA LI JE SVEMIR BESKONACAN ?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
SimpleMe:
Kad sam bila u osnovnoj školi, došla mi je do ruku neka dečja knjiga (nisam sigurna da li o matematici ili fizici ili.. nevermind)...
Elem, na temu BESKONACNO bio je postavljen sledeći zadatak:
"U gradu X su sagradili beskonačni hotel. I desilo se da je bio neki kongres i da su sve sobe popunjene. Šta treba da uradi recepcioner kada dođe još jedan gost?"
rešenje:
"Treba da zamoli gosta iz sobe 1. da se preseli u sobu 2, gosta iz sobe 2 da se preseli u sobu 3, itd."

Tada sam shvatila da je beskonacno nešto BAS MNOGO daleko. Prosto toliko daleko da ne može ni da se misli o tome. :)

A zasto se lik jednostavno ne useli u sledecu slobodnu sobu.....???!!!??? :idea:
 
lightm:
Zato sto nema slobodne sobe, sve su popunjene.

Trebalo bi da uzmete neki udzbenik iz osnovne skole i da procitate definiciju beskonacnog broja .....

1. Hotel ima beskonacni broj soba .....
2. Broj clanova kongresa je konacan broj .... :!:

Cinjenica je da je bilo koji beskonacan broj veci od bilo kog konacnog broja.........
sto dovi do zakljucka da u svakom trenutku hotel mora da raspolaze sa slobodnim sobama....
Takodje to znaci da je postavka ovog zadatka beskonacno glupa..... :confused:
 
lightm:
Niko ne kaze da ima konacan broj clanova.
Postavka zadatka je dobra. Tvoja logika bas i nije.

Pa cak i da je tako, sto nije precizno navedeno u zadatku, hocete da kazete da je (beskonacno + 1) razlicito od (1 + beskonacno) . Meni samo nije jasno zasto jadni kongresmeni moraju da se pomeraju .... kako je moguce da u beskonacnom hotelu sve sobe budu popunjene ta recenica je apsurd...........
 
NTT:
Ok.. posmatrajmo loptu... To vam je dvodimenzionalna figura sa zakrivljenjem u tretjoj dimenziji... Sad posmatraj svemir... Shvati ga kao trodimenzionalna figura sa zakrivljenjem u chetvrtoj dimenziji (vremenu)... Dalje sledi da svemir jeste beskonachan.. Tako je meni fizicharka objasnila, a ko shvati, razumetje...
Da,ali smem li da te podsetim da lopta ima svoj poluprechnik i prechnik i da postoji prostor van lopte...drugo...za choveka je besmisleno da raspravlja oko beskonachnosti sobzirom na to da nishta u prirodi sa chime je vhocek upoznat nije beskonachno tako da chovekov um pojam beskonachno ne mozhe da pojmi...barem po mom mishljenju...
 
@NTT, a ti kao razumes.
Kao sto Oximoron rece, beskonacnost covek ne moze jos uvek da spozna, jer se nikad sa tim nije susreo.
A to oko dimenzija su samo pretpostavke i razmisljanja ljudi na razlicite nacine, ali samo PRETPOSTAVKE. I ako imas 3D svet sa X,Y,Z sistemom, odnosno sistemima kad ukljucis i vreme, onda tu opet dobijas sve isto, samo malo komplikovanije za racunanje jer jedina razlika je u brzini i proticanju vremena, zato sto ni jedno ni drugo ne mogu da se posmatraju kao apsolut, vec uvek u odnosu na nesto.
 
Кулиража:
@NTT, a ti kao razumes.
Kao sto Oximoron rece, beskonacnost covek ne moze jos uvek da spozna, jer se nikad sa tim nije susreo.
Mozda ne moze da spozna ali to ne znaci da ne moze da razume i shvati. U fizickom svetu covek stvarno ne moze nigde da vidi beskonacnost ali zato se sa njome stalno susrece u matematici gde je vrlo uobicajena.
 
Sa jedne strane,upravu si,ali opet,ko zaista shvata sve to?Moja je teorija da neshto sa chim chovek nije nikad imao vizuelnog ili slichnog isqstva on ne mozhe da pojmi...npr,kad neko kazhe "crvena boja" vi zamislite ili neki crveni predmet ili neq sliku u kojoj preovladjuje crvena boja.Medjutim kada slepom choveku kazhesh crvena boja on se mozhe orijentisati samo prema opisima ljudi koji su videli crvenu boju...inache su to samo pusta nagadjanja...slichno je i sa nashim sluchajem...
 
lightm:
Mozda ne moze da spozna ali to ne znaci da ne moze da razume i shvati. U fizickom svetu covek stvarno ne moze nigde da vidi beskonacnost ali zato se sa njome stalno susrece u matematici gde je vrlo uobicajena.
Donekle OK, ali i dalje stojim pri tome da ne moza da se to najbolje razume.

Evo ti najprostiji primer najprostije prave.
Njena prava definicija bi bila da je to krug sa centrom u beskonacnosti, dok je druga da je to duz sa krajevima u beskonacnosti.
Tacna je i jedna i druga, i donekle razumljiva i realna tvrdjenja. Ali nisu potpuno razumljiva.
Matematika je cudo (kao i kvantna fizika) , i kad zakaze zdrav razum jednostavno uvrsti funkciju, forumulu i sta ona kaze tako ti je. Sto ne razumes pripisi nesavrsenstvu ljudskog uma. Koliko sam samo puta sebe uhvatio da kao blesav setam ulicom i razmisljam o STR i TR kad sam to ucio. Razmasem se rukama kao budala praveci misaone eksperimente.
Kasnije sam sve prepustio matematici, a logika je bila out.
Tako je i sa beskonacnosti u matematici, jednostavno je uvrsti gde je potrebna i pravi se da je razumes iako uopste ne mozes ni da zamislis kako to izgleda.
 
Кулиража:
Evo ti najprostiji primer najprostije prave.
Njena prava definicija bi bila da je to krug sa centrom u beskonacnosti, dok je druga da je to duz sa krajevima u beskonacnosti.
Tacna je i jedna i druga, i donekle razumljiva i realna tvrdjenja. Ali nisu potpuno razumljiva.
Ne. Nije tacno ni jedno ni drugo. Ne moze se to uzeti kao definicija prave. Ovi opisi se samo nekad uzimaju kao priblizni opisi za lakse razumevanje.
Prava se nikako ne moze definisati kao krug jer bi onda prave morale da se seku u dve tacke.
Prava nije ni duz sa beskonacno dalekim krajevima jer prava nema krajeve, a to nije isto, samo slicno, kao da ih ima i da su beskonacno daleko.
 
Ako neko uspe da shvati pojam beskonacno svaka mu cast .... ali to bi bilo isto kao kada bi mravu hteli da objasnimo kako recimo izgleda soba, ili recimo neki ormar ili stolica .... i td...
On to jednostavno ne bi mogao da shvati jer ne moze da sagleda toliko ogroman prostor.... takodje mu nebi bilo jasno ni cemu sluzi stolica i ormar tako da bi to dodatno zakomplikovalo stvari .... tako da mislim da je najbolje da shvatimo da neke stvari moraju ostati takve kakve jesu nerazjasnjene ..... :shock:
 
lightm:
Ne. Nije tacno ni jedno ni drugo. Ne moze se to uzeti kao definicija prave. Ovi opisi se samo nekad uzimaju kao priblizni opisi za lakse razumevanje.
Prava se nikako ne moze definisati kao krug jer bi onda prave morale da se seku u dve tacke.
Pa i seku se...u beskonacnosti.
lightm:
Prava nije ni duz sa beskonacno dalekim krajevima jer prava nema krajeve, a to nije isto, samo slicno, kao da ih ima i da su beskonacno daleko.
Ovde se ponovo ponavlja ono od malopre.

Ovo su veoma diskutabilni pojmovi i zaista je tesko o njima raspravljati, jer svako ima svoje shvatanje sveta i stvari u njemu. Najlakse je objasniti slikovito, ali beskonacnost ne mozes ni tako nacrtati, vec jednostavno moras pustiti masti na volju.
 
lightm:
Ne. Nije tacno ni jedno ni drugo. Ne moze se to uzeti kao definicija prave. Ovi opisi se samo nekad uzimaju kao priblizni opisi za lakse razumevanje.
Prava se nikako ne moze definisati kao krug jer bi onda prave morale da se seku u dve tacke.
Prava nije ni duz sa beskonacno dalekim krajevima jer prava nema krajeve, a to nije isto, samo slicno, kao da ih ima i da su beskonacno daleko.
Ti svatash koliko mahnito ovaj post deluje??
Aj mi retzi onda tvoju definitziju pravu...
 
Oximoron:
Ti svatash koliko mahnito ovaj post deluje??
Aj mi retzi onda tvoju definitziju pravu...
Matematicki nema kratke i direktne definicije prave. Isto kao sto nema ni za tacku i ravan. Sve to se definise indirektno kroz sistem aksioma (njih dvadesetak, zajednicke i za euklidsku i hiperbolicnu geometriju) i sve sta zadovoljava taj sistem su tacke prave i ravni. Ne mogu ovde sve to da ispisujem pa potrazi negde u knjigama ili na internetu aksiome geometrije. Cesto se zovu Hilbertove aksiome.
Na primer u tom sistemu aksioma dve prave mogu da se seku u samo jednoj tacki bez obzira gde se ona nalazi a dva kruga se seku u dve tacke bez obzira na njihovu velicinu, tako da nikakav krug ne moze da bude prava.
Za razliku od prave krug ima direktnu definiciju po kojoj je kruznica skup svih tacaka jednako udaljenih od jedne utvrdjene tacke. Ovo ocigledno ne moze da vazi za vise od dve tacke na pravoj.
 
lightm:
Za razliku od prave krug ima direktnu definiciju po kojoj je kruznica skup svih tacaka jednako udaljenih od jedne utvrdjene tacke. Ovo ocigledno ne moze da vazi za vise od dve tacke na pravoj.
OK, to sto si rekao za krug je tacno, ali kad malo bolje razmislis, da odaberes bilo koju tacku, odnosno nekoliko tacaka, na pravoj u delu ravni, odnosno negde u XY koordinatnom sistemu.
I zamislis tu pravu kao kruznicu, zar sve te odabrane tacke nisu podjednako udaljene od beskonacnosti?

O aksiomima sto si rekao sve je to OK. To je najbolje sto je moglo da se uradi u matematici povodom osnovnih stvari jer stvarno je glupo raditi ovo sto mi radimo, a to je definisanje osnovnih i elementarnih pojmova za koje svaka budala zna (tacka, prava, ravan, duz....)
 
lightm:
A, pa nisu. Beskonacnost nije jedna odredjena tacka, a cim utvrdis tacku vise nemas beskonacnu daljinu.
Jooooj, dzabe se prepucavamo oko necega sto oboje znamo.

Bas zato sto je neodredjena ta beskonacnost, zato je i prava linija kriva (kruzna linija). Jer kako god postavis koordinate ti dobijas vidljivu kruznu putanju ma koliki "r" bio veliki. Kad je r beskonacno, sasvim je logicno da za kruznicu dobijas beskonacnu pravu liniju (pravu).

Za beskonacnost ne mozes nikad reci negde u XY sistemu, nego samo poteras liniju uz ose ili asimptote i pustis je da tezi pijanoj osmici.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top