Pitanja iz knjigovodstva

precizno:
ad je zaključilo ugovor o zajedničkoj izgradnji...
i kad su izgradili nepokretnost suinvestitori su je podelili, tako što je ad dobilo lokal i garažu, a suinvestitor drugi deo... pravo svojine je uknjiženo...
u poslovnim knjigama knjigovodstvena vrednost tog lokala i garaže je nula.
i sad to kao treba da se unese u knjige.
(ako treba da se registruje povećanje nenovčanog kapitala... ni onda mi nisu jasne neke stvari... al' o tome bih još mogla sama da pročitam... )
sve u svemu ja... ne kontam...
imas dva slucaja
prvi, gde je dozvola za izgradnju glasi na jednu firmu, i onda je samo ona investitor. ugovor o zajednickoj gradnji obicno se sklapa sa izvodjacem radova, gde se dogovori sledece: izvodjac gradi, ali ne bude mu placeno novcem vec dobije deo objekta.
papirologija je sledeca: izvodjac fakturise radove investitoru (privremene i okon;ana situacija), a po zavrsetku objekta investitor fakturise izvodjacu stanove, garaze, lokale, sta god, po trzisnoj ceni u trenutku fakturisanja. sprovede se kompenzacija, i to je to. u zavisnosti od namene stanova, lokala, itd, obracunava se pdv 8 ili 18% i vrednost na fakturi se unosi u poslovne knjige kao vrednost objekta
drugi slucaj, gde dozvola za izgradnju glasi na dva lica, tzv suinvestitore. u tom slucaju, dogovorom se odredi kome ce ici lova i fakture izvodjaca, i uvek jedan preuzme izgradnju objekta, i drugom po zavrsetku fakturise njegov deo..
dakle, oni su preneli pravo vlasnistva sa vrednoscu nula, da bi izbegli porez.
i ti sad mozes da se slikas.ukratko:)
ima jedna super kniga, pdv u gradjevinarstvu, tamo sve lepo pise vezano za te fore, sta ko kome fakturise, kako, kako se obracunava pdv, kad porez na prenos apsolutnih prava, kad imas pdv kao odbitnu stavku, i tako to..
a u MRS ima neka fora oko fer procene vrednosti, i vezano je za usvojenu racunovodstvennu politiku, ali tim se nisam bavila, pa nisam bas u toku..
PS. zasto se ti time bavis, to treba da rade knjigovodje?
 
Poslednja izmena:
al si se ti raspisala :)
kao kovnica novca'93 :)


za ovo sam cuo ali u drugom kontekstu :think:


PS. zasto se ti time bavis, to treba da rade knjigovodje?

:think:
good point my dear Watson

voli svuda da zavuce nosic :)

@ tab503

spammer.gif
 
Poslednja izmena:
pa, doslo je do sukoba nadleznosti...
knjigovođa je izjavio nadležnima da ja tu nešto treba da uradim... više puta...:roll:
zvaću ga da ga pitam šta 'oće... pošto je njemu tobože jasno...:)
a tebi hvala...:)
molim. nasla sam ti ono oko naknadne procene ..uzme se strucni procenitelj, i tako..ali to je sve definisano medjunarodnim racunovodstvenim standardima(MRS), ako hoces skeniracu ti i poslati:cmok2:
 
imam sad ja pitanje... pa ako neko zna ili ima mišljenje bila bih zahvalna...
akcionarsko društvo već dugo ima nepokretnost čija je knjigovodstvena vrednost nula (ne pitajte me kako)...
kako je sad uneti u poslovne knjige?
kako se uopšte to unosi kad je društvo kupi?
ko je u okviru društva nadležan da to radi i zna?

Uradite procenu.Na osnovu te dokumentacije uknjizite.
 
Pozz svima..

Da li je neko raspolozen da mi objasni postupak obracuna naknade za porodiljsko odsustvo. Porodilja je dobila resenje i ima prosecnu mesecnu bruto zaradu pre odlaska na porodiljsko 20 000,00 dinara.
S obzirom da sluzbenice iz sekretarijata za deciju zastitu stalno imaju primedbe i vracaju obracune na ispravku volela bih da mi predlozite vas nacin obracuna.:hvala:

hvala...
 
Interesuje me, u slucaju registracije humanitarnog fonda kako se vrsi raspodela prikupljenih donacija, tj da li fond ima obavezu placanja poreza i ostalih obaveza prema drzavi kao i to da li osnivac ima pravo na platu kao i drugi zaposleni i to na koji nacin i da li je to fiksno odredjeno u procentima koliko novca se ostavlja za potrebe i troskove samog fonda.Nasla sam na netu koja je procedura pri registraciji fonda a negde sam naisla da je osnivacki ulog minimum 15000 dinara.Da li je to tacna informacija i da li je neophodno da fond ima upravni i nadzorni odbor?Pozz i hvala
 
ako bi baš fond (a ne neku drugu formu koju zoveš fond)
ja sam ti našla nešto gotovo, pa pogledaj ako ti koristi...
ako ti nešto nije jasno - verovatno nije ni meni :lol:
u vezi osnivanja i regulative pogledaj na netu i zakon o zadužbinama, fondacijama i fondovima i sajt ministarstva kulture

PORESKI TRETMAN HUMANITARNE POMOĆI IZ SREDSTAVA HUMANITARNOG FONDA
Zakon o porezu na dohodak građana
član 9 stav 1 tačka 11)


Na poklon novčanih sredstava koja fond ili fondacija isplaćuje drugim licima (koja nisu fond ili fondacija upisani u propisani registar) porez na poklon se plaća, osim u slučaju kada je pojedinačni iznos predmeta oporezivanja manji od 9.000 dinara. Na primanja koja od slučaja do slučaja ostvaruju fizička lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, ne plaća se porez na dohodak građana

"1. Prema odredbi člana 14. stav 3. Zakona o porezima na imovinu ("Sl. glasnik RS", br. 26/2001, "Sl. list SRJ", br. 42/2002 - odluka SUS i "Sl. glasnik RS", br. 80/2002 i 135/2004 - dalje: Zakon), porez na nasleđe i poklon plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon primljeni gotov novac, štedne uloge, depozite u bankama, novčana potraživanja, prava intelektualne svojine, udele u pravnom licu, hartije od vrednosti, pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovnom objektu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu na sopstveni pogon osim državnog, i druge pokretne stvari.

Odredbom člana 14. stav 6. Zakona, propisano je da se poklonom, u smislu Zakona, ne smatra prenos bez naknade prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima iz st. 1. do 4. ovog člana na koji se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu.

Prema odredbi člana 15. stav 2. Zakona, obveznik poreza na nasleđe i poklon koji nasledi ili na poklon primi predmet oporezivanja iz člana 14. stav 3. ovog zakona je rezident Republike za predmet koji se nalazi na teritoriji Srbije i Crne Gore, ili u inostranstvu.

Porez na nasleđe i poklon ne plaća se na novac, prava, odnosno stvari iz člana 14. stav 3. Zakona, ukoliko je pojedinačna tržišna, odnosno nominalna vrednost predmeta oporezivanja, odnosno njegov pojedinačni iznos manji od 9.000 dinara (član 20. Zakona).

Odredbom člana 21. stav. 1. tačka 5) Zakona propisano je da porez na nasleđe i poklon ne plaća fond i fondacija, na nasleđenu ili na poklon primljenu imovinu koja služi isključivo za namene za koje su fond i fondacija osnovani.

Prema tome, kada fond primi na poklon novčana sredstva za ostvarenje ciljeva zbog kojih je konkretan fond osnovan, porez na nasleđe i poklon se ne plaća ukoliko je taj fond upisan u propisani registar fondacija, odnosno fondova koji vodi Ministarstvo kulture, o čemu to ministarstvo donosi odgovarajuće rešenje saglasno Zakonu o zadužbinama, fondacijama i fondovima ("Sl. glasnik SRS", br. 59/89).

Međutim, na poklon novčanih sredstava koja fond isplaćuje drugim licima (koja nisu fondovi ili fondacije ili ne služe za ostvarenje ciljeva zbog kojih je konkretan fond ili fondacija osnovan), porez na poklon se plaća osim u slučaju kada je pojedinačni iznos predmeta oporezivanja (konkretno, novčanih sredstava) manji od 9.000 dinara.

Činjenično stanje od uticaja na postojanje i visinu poreske obaveze, u svakom konkretnom slučaju ceni nadležni poreski organ.

2. Odredbom člana 3. Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 i 61/2005 - dalje: Zakon) propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

Primanje novčanih sredstava bez obaveze primaoca novčanih sredstava da izvrši protivčinidbu davaocu (promet dobara ili usluga), ne smatra se predmetom oporezivanja PDV.

3. Prema odredbi člana 9. stav 1. tačka 11) Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002 i 135/2004 - dalje: Zakon) ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći.

Ostvarivanje prava na poresko izuzimanje po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći bliže je uređeno Pravilnikom o ostvarivanju prava na poreska izuzimanja za primanja po osnovu pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine, organizovane socijalne i humanitarne pomoći, stipendija i kredita učenika i studenata, hranarina sportista amatera i prava na poresko oslobođenje za primanja po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti ("Sl. glasnik RS", br. 31/2001 i 5/2005 - dalje: Pravilnik).

Prema odredbi člana 4. stav 1. tačka 2) Pravilnika, poresko izuzimanje po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći može se ostvariti na primanja koja imaju karakter socijalnog i humanitarnog davanja, odnosno pomoći za saniranje i ublažavanje posledica teško narušene socijalne sigurnosti i teške humanitarne situacije određenog lica ili grupe lica, koja se ostvaruje, pored ostalog, iz sredstava državnih organa i organizacija i organa lokalne samouprave, društvenih organizacija i udruženja građana, registrovanih kod nadležnog organa i razvrstanih u humanitarne i socijalne organizacije, sa delatnošću pružanja pomoći svojim članovima i drugim kategorijama socijalno ugroženih građana.

Prema tome, na primanja koja, od slučaja do slučaja, ostvaruju fizička lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe (stara nezbrinuta lica, teško bolesna lica, deca u domovima i sl.), od humanitarnog fonda u konkretnom slučaju, po osnovu socijalne i humanitarne pomoći u smislu navedenih odredaba Zakona i Pravilnika, ne plaća se porez na dohodak građana."

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 413-00-02898/2005-04 od 9.2.2006. godine)

PORESKI ASPEKT RADA FONDA
Zakon o porezu na dobit preduzeća
član 44


Nedobitna organizacija (fond), koja ostvari višak prihoda nad rashodima manji od 300.000 dinara oslobađa se od poreza na dobit, ukoliko ispuni uslove predviđene Zakonom; na kamate od sredstava oročenih u svrhu formiranja fonda, iz kojih se isplaćuju nagrade učenicima, ne plaća se porez na promet usluga

"1. Uslovi za osnivanje fonda, ciljevi radi kojih se oni mogu osnovati, upravljanje i uslovi i način prestanka njihovog postojanja uređeni su Zakonom o zadužbinama, fondacijama i fondovima ("Sl. glasnik SRS", br. 59/89).

2. Sa poreskog aspekta, prema Zakonu o porezu na dobit preduzeća ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001 i 80/2002 - dalje: Zakon), fond kao nedobitna organizacija nije obveznik poreza na dobit preduzeća, ukoliko ne ostvaruje prihode koje ostvari prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu.

U konkretnom slučaju, prihodi od kamata smatraju se prihodima ostvarenim na tržištu i na njih se obračunava porez na dobit u skladu sa Zakonom. Međutim, nedobitna organizacija (fond), koja u godini za koju se odobrava pravo na oslobođenje ostvari višak prihoda nad rashodima manji od 300.000 dinara, oslobađa se poreza na dobit ukoliko ispuni uslove iz člana 44 Zakona o porezu na dobit preduzeća:

- da ne raspodeljuje tako ostvareni višak svojim osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima;

- da lična primanja koja nedobitna organizacija isplaćuje zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima ne prelaze iznos dvostrukog proseka za delatnost u kojoj je nedobitna organizacija razvrstana;

- da ne raspodeljuje imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica.

Pravo na poresko oslobođenje nema nedobitna organizacija koja ostvari višak prihoda nad rashodima veći od 300.000 dinara.

3. Saglasno članu 17 stav 1 tačka 5) Zakona o porezu na promet, porez na promet usluga ne plaća se na kamate, osim kamata (redovne i zatezne) za date kredite i pozajmice čija je visina, na dan zaključenja ugovora o kreditu ili pozajmici, veća od stope rasta cena na malo uvećane za 0,5 procentnih poena.

Kako se u konkretnom slučaju radi o sredstvima oročenim kod banke u svrhe formiranja fonda, na kamate iz kojih se isplaćuju nagrade učenicima, ne plaća se porez na promet usluga, s obzirom na to da se ne radi o kamatama za date kredite i pozajmice."


(Objašnjenje Ministarstva finansija i ekonomije, br. 430-07-23/2003-04 od 31.1.2003. godine)

Privrednik broj 156
 
E hvala ti puno za sve ovo.I meni bas nije najjasnije.Ne znam da li ovde ima neki knjigovodja koji odgovara,ali moracu da se posavetujem sa knjigovodjom oko detalja- i u vezi osnivackog uloga i u vezi upravnog,nadzornog odbora i u vezi prihoda samog osnivaca.Da mi neko sve to lepo objasni "na srpskom".hvala ti pozz
 
mislim da to poslednje što si nabrojala nije posao knjigovođa...
nego, što lepo ne zovneš ministarstvo i pitaš ih u vezi samog osnivanja, mada je dosta dobro objašnjeno na sajt... i u zakonu piše da im je zadatak da pružaju stručnu pomoć u vezi sa tim...
po mom mišljenu iz napisanog na sajtu i odredbi zakona nisu obavezni uo i no, jer fondom upravlja osnivač ili kolegijalni organ kome je predat na upravljanje...
 
Narode, imam i ja jedno pitanjce, knjigovodja sam , za dosta toga se snađem, ali sada sam baš u -ćorsokaku- :roll:
Što se tiče naknadno datih knjižnih odobrenja , stvar mi je jasna , i znam da treba da to ide na rashod, ali imam problem sa KNJIŽNIM ZADUŽENJEM, tj, na koji to prihod treba knjižiti ?
U pitanju je usluga, a naknadno -dofakturisano- jer je npr. nešto zaboravljeno da se fakturiše i sl.Iskusne kolege-help:(
 
Danas sam usla na ovaj sajt i vidim da si knjigovodja kao i ja. Nadam se da si zavrsne racune uradila na vreme i da je to proslo sve OK. Da li radis sama, ili imas zaposlenih radnika u svojoj firmi? Koliko firmi uspes da uradis na mesecnom nivou? Volela bih da malo popricamo o nasim poslovima. Ja sam preduzetnicka radnja, bavimo se uslugama ciscenja poslovnih prostorija i vodjenjem knjigovodstva. Mi smo poceli sa radom zvanicno u decembru, a u februaru smo imali prve naplate nacuna. Javi se. Ja zivim i radim u Subotici.
 
Narode, imam i ja jedno pitanjce, knjigovodja sam , za dosta toga se snađem, ali sada sam baš u -ćorsokaku- :roll:
Što se tiče naknadno datih knjižnih odobrenja , stvar mi je jasna , i znam da treba da to ide na rashod, ali imam problem sa KNJIŽNIM ZADUŽENJEM, tj, na koji to prihod treba knjižiti ?
U pitanju je usluga, a naknadno -dofakturisano- jer je npr. nešto zaboravljeno da se fakturiše i sl.Iskusne kolege-help:(

Vidim da ti niko nije odgovorio na pitanje, (a i ja nisam citala), ali ako ti znaci nesto, mogu sada da ti kazem. Ukoliko je u pitanju samo "dofakturisanje" (kako kazes nesto zaboravljeno), knjizis ga prakticno kao i fakturu, na prihod od usluga (isto kao kada knjizis fakturu, na rn 61 - sa sve PDV-om, naravno). Ukoliko je neki drugi finansijski prihod, ides na racun 66 - samo pazi da li je zaduzenje po osnovu kamata, kursnih razlika ili nesto drugo - zbog PDV-a.
 
pozdrav svima,

zelim da upisem master studije smer racunovodstvo ove godine na ekonomskom fakultetu, inace sam zavrsila FON smer IS (osnovne i master). Na fakultetu sam imala dosta ekonomskih predmeta medju njima i racunovodstvo. Kako imam veoma malo znanja i nemam nikakvo iskustvo u toj oblasti volela bih da volontiram u nekoj agenciji koja se bavi knjigovodstvom. Da ucim od nekog i da maksimalno pomazem. Molim ako je neko raspolozen da mi pruzi ovakvu mogucnost da se javi, ja zivim u Beogradu.

Unapred se izvinjavam ako je moj post uvredio nekog, znam da je ovo veoma ozbiljno zanimanje i ja sam spremna da ucim, od septembra cu ici na kurs koji organizuje institut za racunovodstvo i reviziju
 
jedino da odes ako imas neku preporuku, jer knjigovodje ne vole i nemaju vremena da obucajavu posto im se 'krade' zanat ;)

ja sam isto trazila da volontiram i prvo sto ti daju da radis je da im kuririses, a to ti ne treba
znaci jedino ako imas nekog ko poznaje vlasnika agencije pa po preporuci da volontiras

knjigovodstvenih agencija dosta imas u yu biznis centru i u enjubu na Novom BG pa se raspitaj licno ako te ne mrzi ;)
 
Ljudi,
imam jedno pitanje za vas:
Firma ima pretplatu na kartici poreza na dobit(oko 200000.00).
Mesecni je obveznik PDV-a,uvoznik,pa povremeno ima pretplatu PDVa,zbog poreza placenog prilikom uvoza.Medjutim,pretproslog meseca,oni procene da ce imati obavezu na racunu PDV i od svoje poreske uprave zahtevom zatraze preknjizavanje sa poreza na dobit na PDV.
Priloze karticu poreza na dobit i posle 20 dana,zovu njih iz njihove PU sa obrazlozenjem da se preknjizavanje vise ne radi(po novom zakonu o poreskom postupku),vec da moraju da u zahtevu navedu da traze povracaj poreza pa ce PU njima da vrati pare na racun,a onda oni nek rade sta hoce!!!:dontunderstand:
Onda njihova knjigovodja nadje taj zakon i u njemu u clanu 10 st.4 pise da je pravo poreskog obveznika da svoje dospele obaveze izmiri putem preknjizavanja:rtfm:
Ode zena u poresku upravu,pokaze im sporni clan,medjutim njihova sefica ni da cuje!
Sa zakasnjenjem od preko 20 dana PU donese zakljucak da je zahtev (za preknjizavanje)neosnovan,i kao takvog ga odbije:dontunderstand:
I sta sad? Da se zale visoj instanci (na sta imaju pravo),i time moguce izazovu gnev maticne PU,ili da zaborave na svoje sopstvene pare koje ce tamo na nekom racunu da came bez kamate?

Jos da napomenem da su ranijih godina na drugoj opstini na kojoj su imali sediste bez problema preknjizavali iznose sa jednog racuna na drugi!!!
 
Pozdrav svima.Bila bih zahvalna svakome ko bi imao vremena da mi odgovori na ovo pitanje:

Posto imam zavrsenu ekonomsku skolu a uz to imam i zavrseni pripravnicki ispit gde sam radila kao pripravnik u jednoj firmi 6 meseci i nisam stekla dovoljnog iskustva koje mi je sada potrebno, pa sam resila da se obratim za savet za otvaranje svoje samostalne agencije tj firme.

Dakle :

1. da li je potrebno da se polaze neki dodatni ispit ?

2. sta je konkretno potrebno za otvaranje agencije za vodjenje knjiga ?
 

Back
Top