Baš zbog toga što je isključena vremenska u filozofiji postoje toliko krvi i problema.
Pisao sam o tome u dimenzijama filozofije.
I upravo to sterilno pristupanje filozofiji (nisam za to da se od filozofije pravi popularistika, ali jesam za to da se deo filozofije bavi popularistikom.) i odvaja filozofiju od ostatka sveta. Svaka osoba se akomodira , pa i na misli i razmišljanja koje prima. Zato filozofe koji se studiozno obrazuju i opominjem na sliku solitera sa izrezanom celom jednom stranom (ovo je dobar uvod u decentraciju) gde se (doduše u virtuelnom eksperimentu) vidi kako svaka jedinka polako pravi svoj svet koji je sebi samom sve logičniji , a od drugih sve drugačiji kako vreme prolazi....
Vreme i kontinuitet ljudske misli (ne istorije ljudske misli, jer to je veštački stvoren kontinuitet, to je samo poznata obvojnica ljudskih misli kroz prošlost) se u filozofiji ne uzimaju u obzir, u psihologiji da, u radnoj psihologiji (laički nazvana , ali mislim da razumete o kojoj oblasti govorim), u marketingu najviše.
Tako dolazimo u situaciju da su nam uticajniji i mudriji političari nego filozofi, jer se jedni bave suštinom , a drugi formom.
Upravo ovde se vidi koliko su žene bile isključene iz filozofije (iako postoji estetika, ali to je već sasvim drugo).U smislu mog izlaganja da raznolikost ljudskih sposobnosti najviše doprinosi društvu , zalažem se i za stvaranje grane u filozofiji koja bi se bavila ženskim pristupom materiji mudrosti i sveta. Pri tome nisam za to da se takav pravac povinuje logici , (jer ćemo onda dobiti splačine kakve slušamo od žena u parlamentu, one su za tamo gde jesu , za filozofiju nisu).
Ima još jedna stvar. U filozofiji primećujem kako filozofi simuliraju površne ljude, obične ljude, savremenike. Tako i emotivce , tako i ostale specijaliste. Zašto ? Bolje uzeti takvog specijalistu i opažati njegove orginalne razvoje misli....
Reći ćete da bi onda bilo mali milion pravaca u filozofiji.Ionako ne postoji hijararhijska nadgradnja filozofije , tj. trenutno važeća filozofska istina, već je filozofija skup različitih dosetki i vizija sveta oko nas i odnosa u nama i iz nas. Filozofija koristi te vizije kao jezgra kondezacije , ali pritom ne prati razvoj i menjanje same ideje....Hegel je pokušao da to uradi , ali je radi podrške i egzaktnosti ostao na praćenju razvoja envelope ljudskih filozofskih misli (envelopa vam je najveće odstupanje ili najveće dostignuće misli, amplitudna modulacija misli jednog doba).
Savremena psihologija i organizacija rada ozbiljno tretiraju mnoge misaone procese , ali sa ugla raspoloženja , koncentracije i radne sposobnosti.Pomalo nalik na pogled dresera pasa prema svom učeniku...
Izvinjavam se svima koji su ovo morali da čitaju.
(Oni koji su to želeli , ovaj zadnji dodati red neće im puno smetati)