Tek skoro sam sebi razgraničio šta je filozofija , a šta sam ja očekivao od filozofije....
Preambiciozno (ne i netačno) je ono što se stalno iznosi : traganje za istinom....
Oslanjam se na sledeće:
-Istina je samo raspodeljena na sve nas i samo ako svi učestvuju približavamo se istini(zbog zavisnosti percepcije)
-Filozofija nema trenutni stav, ona ima pravce, što je posledica "pitanja" , i pristupe što je stvar "odgovora".
-Filozofija nas uči ne samo "odgovorima" već i postavljanjem i formom "pitanja"
Ako ovako posmatram filozofiju , onda od nje ne smem i ne treba da očekujem razvoj u smislu revizije ranijih stavova i mišljenja(ma kako ona pogrešna bila).
Za to treba da postoji nova nauka , koja će na livadama filozofije nalaziti hranu za vizionarsku ulogu, ali i vrhunsku uzročno-posledičnu nauku.(To bi bila i sociologija i psihologija i ekonomija i inženjerija i pravo i biologija u poslednje vreme).
-------------------------
Filozofija se oformila kao nauka postavljanja pitanja i davanja svojih odgovora.
Nekad pitanja učine magiju pretvaranja nesvesnog u svesno , nekad to učini odgovor.
Zato smatram da forma savremenih filozofskih dela nije ni dobra ni u skladu sa filozofijom. Ona je težnja filozofa da snishode drugim naukama i mediokritetu koji je prihvatio nauku kao "vrednost" , pa se na "čuvenost" i na sličnost sa formama modernih nauka , kćeri filozofije, dobija važnost , autoritet i vrednost....
Pravi filozofi nisu oni koji su završili filozofski fakultet i skupili riznicu odgovora, sistematizovali ih po "pitanjima" ili po "odgovorima". To je nešto što je 3/4 završen posao istoričara filozofije.
Ostaje još rasprava, analiza doprinosa, razvoja, "ličnog filtera", društveno vrednovanje-valorizacija.......
--------------------------------
UVOD
ravi filozof je svako ko prati put, put koji mu stvaraju i "postavljena pitanja" i "predočeni odgovori".
Zato se filozofija najviše razvija na lomovima društvenih uredjenja, na rasecima gde se dodiruju više ideologija, više društvenih vrednosti, više sumnji, više pitanja i više odgovora.
To ukazuje na put kojim treba da se ide. Na kolektivno učestvovanje , na kolektivnu percepciju.
Ako ovo povežem i sa ispunjenošću (tema na filozofiji na forumu ) i na posledicu da ispunjenje čoveka umiruje i umrtvljuje , to još više pokazuje da forma(ja bih upotrebio reč format, ali književnost to naziva forma) filozofije mora izuzetno da se menja od ove danas zavladale i da se vrati korenima ali malo modifikovana.
IDEJA:
Tek ako filozofiju pogledam kao skup "pitanja" i "odgovora" vidim pravu riznicu i blago.To blago STVARNO DAJE REZULTATE U DRUŠTVENOJ STVARNOSTI. Jer svako pitanje ovde pokrenuto , je nekome pokrenulo neki točkić, promenilo , makar za malo snagu, brzinu, pravac , smer i moment njegovih ideja.A to filozofske knjige pisane po formatu "modernih filozofa" nisu učinile.
----------------------------------------
Zato su stavovi koje ovde iznosi Zli inkvistador ustvari zabluda do koje dovodi elitizam sve češće prisutan u filozofiji , kako se filozofija danas odigrava u elitistički deformisanom društvu (postoje razne podele u praksi i većinu ih obavija veo tajne i strukture i načina delovanja).Slojevitost ubija filozofsku slobodu i stoga je normalno da filozofi to ugradjuju u svoju percepciju kao samoobmanu, previd , nesvesno.
To je po meni za nekog iz sutrašnjice , samo zabluda i okvir današnjeg doba i filozofije.
----------------------------------
Znanja se :
--STIČU
--OTKRIVAJU
--"KRADU"
--SNOBIRAJU
--Kod sticanja znanja , osoba aktivno učestvuje, PRATI PUT PITANJA I ODGOVORA stvoren od strane pedagoga i mentora igrajući igru mini izumitelja, i prisutan je proces otkrivanja (načina razmišljanja , logike, "pravila","na nivou XV veka")
--Kod otkrivanja (izuma, otkrića) nema gotovog puta, ali uvek ima milion PITANJA I PROBLEMA i davanje ODGOVORA koji zadovoljava neke kriterijume tog pojedinca, tog problema i tog društva predstavlja IZUM I OTKRIĆE.
--Proces obrazovanja i primene otkrivenih znanja mora i treba da bude odradjen sa što više ljudi i kao posledica ograničenja u intelektualnim mogućnostima, zalaganjima, uloženom vremenu, otkriće biva uprošteno u relaciju (zavisnost) ili pretvoreno u šablon.
"Kradja" znanja tako donosi najočigledniju korist čovečanstvu.
///***proces učenja (u narodu) je korišćenje i sticanje prvo pomenutog znanja i treće pomenute "kradje" znanja ***///
Bubanje je samo "kradja" znanja.
--Snobiranje znanja je posledica degeneracije vrednosti zbog brzih izbora, pa je informisanost shvaćena kao znanje.Snobiranje je metod (snob je osoba koja činjenjem i izgovaranjem predstavlja kao osoba koja nije - blefer) gde koristeći opšteprihvaćene vrednosti i karakteristične parametre za prepoznavanje pripadnosti (indikatore) , stvaramo utisak kod selektora ili javnosti da pripadamo ciljnoj grupi - znalcima.
Komercijalisti, menadžeri, prevaranti , prodavci magle, svi koriste snobiranje znanja.Čak se sugeriše i kod traženja posla da se snobira znanje....
--------------------------------------------
P.S. Moram da se zahvalim pokojnom Stevi Žigonu na njegovoj teoriji da svi osciluju oko 0, tj. da svaka ličnost u segmentima osciluje , a srednja vrednost je 0. Jer upravo je to njegovo pitanje , a ne odgovor , dovelo do toga da shvatim značaj pitanja , a ne samo odgovora u filozofiji.