Sta planirate sejati u povrtnjaku?

kanarinka

Elita
Poruka
16.443
Upravo to,koja su vam iskustva i planovi?Planirate li nesto novo?
Nasla sam zanimljiv blog,koji vam moze koristiti.


http://cvjetnaoaza.blogspot.de/2013/02/plan-bio-povrtnjaka.html

Još u rimskom dobu poljoprivrednici su znali da se zemlja nakon nekoliko godina upotrebe mora "odmoriti" da bi opet davala određene prinose. Iz te prakse je proizišlo i pravilo o rasporedu povrtnih kultura tokom 3 godine.
Ovo pravilo je interesantno prije svega za bio-baštovane koji ne koriste različita gnojiva i time na neprirodan način obogaćuju zemlju.
Ovdje se planskom sadnjom i dodavanjem komposta biljkama obezbjeđuju optimalni uslovi.

Za rast biljke uzimaju određenu količinu hranjivih materija iz zemljišta i na osnovu toga se mogu podijeliti u 3 grupe:
Grupa I
- biljke koje za rast trebaju zemlju jako obogaćenu hranjivim materijama, a to su:
krompir, tikva, kupus, kelj, karfiol, prasa, celer, paradajz....
Grupa II
- biljke koje trebaju zemlju srednje obogaćenu hranjivim materijama, a to su su:
crveni luk, bijeli luk, paprika, čili, radić, salata, špinat, cvekla, mrkva....
Grupa III
- biljke koje trebaju zemlju s malo hranjivih materija, a to su:
grah, grašak, jednogodišnji začini : boreč, dil, peršun, bosiljak.....


http://cvjetnaoaza.blogspot.de/2013/02/dobre-i-lose-komsije-u-bio-povrtnjaku.html



Da bi biljke bile zdrave i davale dobre prinose preporučuje se mješovita sjetva povrća, salate, začina i jednogodišnjeg cvijeća, prije svega nevena i kadife.
Dobre komšije u bio-povrtnjaku:
Ovdje ću nabrojati samo neko povrće tj. ono koje se najčešče sadi
- grah niski ("čučo"): krompir, kupus, celer, špinat, cvekla, paradajz, čuber
- krompir: špinat, bob, kukuruz, kamilica, keleraba, kadifice
- paradajz: kupusnjače, kukuruz, cvekla, celer, špinat, salata
- kupusnjače: celer, grašak, grah, paradajz, krastavci, špinat, celer, dil, kadife
- krastavci: grah, grašak, kupus, salata, kukuruz
- salata: paradajz, crveni luk, prasa, mrkva, kupusnjače, grah, grašak
- crveni luk: mrkva, cvekla, salata, radić, čubar, dil
- bijeli luk: jagoda, mrkva, cvekla, paradajz
- mrkva: salata, špinat, paradajz, crveni luk, bijeli luk, dil
- grašak: kukuruz, mrkva, celer, radić, tikvice, kupus

Loše komšije u bio-povrtnjaku:
- grah niski ("čučo"): crveni luk, bijeli luk, prasa, grašak
- krompir: grašak, paradajz, kupus, tikva, celer
- paradajz: krompir, grašak, krastavac
- kupusnjače: crveni luk, bijeli luk, krompir, rabarba
- krastavci: paradajz, radić
- salata: celer, peršun
- crveni luk: krompir, kupus, grašak, grah visoki ("trkljaš")
- bijeli luk: kupus, grašak, grah (ćućo i trkljaš)
- mrkva: cvekla
- grašak: krompir, paradajz, crveni luk, bijeli luk, prasa, grah
 
http://www.lisa.rs/moja-lepa-basta/vocnjak-i-povrtnjak/5259-plan-za-leje-u-povrtnjaku.html

Onda kada je površina za povrće ograničena, savetuje se dobra organizacija leje. Ako su pravilno isplanirani redosled sazrevanja i mešovitost kultura, sve vrste će bolje uspevati. Biljke iz iste porodice ponovo gajite tek posle 3-4 godine na istom mestu i kombinujte s vrstama koje obogaćuju zemljište hranljivim materijama (leptirnjace). Savet: Ako ima manje prostora, proredite leju za jedan ili dva reda.

Prvo odaberite vrste povrća koje duže ostaju u leji i razmislite koje vrste će ih naslediti od maja. Tabela s mešovitim kulturama pokazuje odgovarajuće partnere. Uredili smo leje kao primere koje možete pogledati u galeriji ispod teksta: U leji 1, glavnu ulogu igra grašak. Mahunarke su izuzetna pretkultura za kupus. Keleraba i zelena salata smenjuju se u ivičnim redovima. Na leto će ih zameniti cvekla i blitva. U leji 2 glavna kultura je spanać. Duboko ukorenjeno lisnato povrće priprema zemljište za setvu šargarepe. Pošto ovo seme sporo klija, obeležite redove u leji rotkvicama jer one brzo rastu. Sredina leje rezervisana je za crni luk. Na rubovima leje čvrste glavice zelene salate i romana salate bogate vitaminima možete da berete od maja do juna.


Povrće iz prethodne godine

- cvjetača
– crveni luk
– mahune
– salata
– grašak
– mrkva
– krumpir
– blitva
– rajčica
– poriluk
– rotkva
– cikla
– kupusnjače


Koje povrće za sljedeću godinu

- celer
– krastavac, tikvice
- zimski radič
– poriluk
– kelj pupčar, cvjetača
– kupus, poriluk, grašak
– kukuruz šećerac
– korabice
– rajčica (voli isto mjesto više godina)
– rotkva, mrkva
– salate, mahune, anis
– cvjetača
– crveni luk
 
http://staravrtlarica.blogspot.com/
Plan uzgoja povrća
Kad se odlučite koje ćete vrste povrća uzgajati u svom novom povrtnjaku i na koliko velikoj površini, u skladu s plodoredom koji ste odabrali, povrće rasporedite na pojedina polja i gredice.
Kako biste što bolje iskoristili površinu povrtnjaka dobro je znati najpovoljnije rokove sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća, broj tjedana od sjetve do potrošnje, potrebnu količinu sjemena, potreban prostor, razmake između redova i slične podatke što ćete ih pronaći u tablicama koje prilažem uz ovaj tekst.
Rokovi sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća ovise o svojstvima svake biljke te o vremenskim prilikama pojedinoga kraja, pa je tako u kontinentalnom području Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sadnju presadnica rajčice, paprike i slična povrća kojemu je potrebno mnogo topline sredina svibnja, grah mahunar možete sijati od svibnja do srpnja, a ozimi špinat valja posijati u listopadu.
 
Kod mene u bašti 8 ari tetka sadi : cveće ,cveće pa tek onda posadi beli luka,crni luka,koktel paradajz, nekoliko struka naše ljute one male paprike i naravno paradajz naše kravlje srce.Ja tu negde između da nebi smetao posadim malo suncokreta i to je to .Blitva ona sama rasti.
 
'vako... prošle godine gajili: paradajz, ljute papričice, blitvu, luk, praziluk, šargarepa, rotkvice, kukuruz, krastavac i tikve neke, no poslednje tri nam i nisu baš uspele. a i rotkvice su izgleda bile gusto posejane pa nisu lepo izrasle. priznajem, zbog obaveza i nismo zalivali redovno. a paradajz je uspeo. baš lepo... i blitva i lukac. i ljute! e, da, nismo nikakvo đubrivo koristili. samo voda i sunce. i naša lepa obala save :-)
za ovu godinu nam je u planu da proširimo asortiman za još par kultura. celer, bosiljak, peršun.. i čega se sve bud'mo setili.
i da napomenem da nam je ovo prvi put da smo napravili baštu tako da sam ja ultra mega zadovoljan. i prinosom i osećajem :-)
 
'vako... prošle godine gajili: paradajz, ljute papričice, blitvu, luk, praziluk, šargarepa, rotkvice, kukuruz, krastavac i tikve neke, no poslednje tri nam i nisu baš uspele. a i rotkvice su izgleda bile gusto posejane pa nisu lepo izrasle. priznajem, zbog obaveza i nismo zalivali redovno. a paradajz je uspeo. baš lepo... i blitva i lukac. i ljute! e, da, nismo nikakvo đubrivo koristili. samo voda i sunce. i naša lepa obala save :-)
za ovu godinu nam je u planu da proširimo asortiman za još par kultura. celer, bosiljak, peršun.. i čega se sve bud'mo setili.
i da napomenem da nam je ovo prvi put da smo napravili baštu tako da sam ja ultra mega zadovoljan. i prinosom i osećajem :-)

Lepo! I ja planiram ove godine po prvi put sejati povrce,do sad me je cvece okupiralo maksimalno,e sad bih se bavila i povrcem.Prosle odine sam u sakiji gajila okrugle tikvice i seri paradajz,kojeg smo se od tri saksije bas najeli!Nabavila sam seme boba,nije mi jasno zasto je ta kultura zaboravljena i nepravedno zapostavljena!?Onda vise sorti paradajza,od kojih mi je najzanimljiviji Purple Cherokee Paradajz i Bosque Blue paradajz,spanac jagodu i vise vrsta dinja,posto ih obozavam.Takodje boraniju i grasak,salate i pasulj.
 
Da li pravite kompost?

http://www.zdravahrana.com/organska...jista/primena-komposta-u-organskoj-basti.html


Kako je primena organskih đubriva osnova organske proizvodnje, a organska stočarska proizvodnja tek u povoju, baštovani, ali i veliki proizvođači povrća i voća usmereni su ka đubrivima koja su im dostupnija i isplativija. Kompost, tečna biljna đubriva i zelenišno đubrenje su dostupna i mogu se primenjivati i na velikim površinama i u manjim baštama.



Stoga, još jednom ćemo pomenuti kompost i njegov značaj ne samo kada je dobijanje zdravih plodova u pitanju već i sa stanovišta očuvanja plodnosti zemljišta, zaštite životne okoline i biodiverziteta.
Kompostiranje je bioagrotehnička mera koja koristi organsku biomasu pri čemu se ona biotermički razlaže i transformiše u korisno organsko đubrivo - kompost.
Upoznavanjem sa tehnikom i tehnologijom prerade je jedino mogući način obnavljanja i održavanja plodnosti zemljišta i održivosti biodiverziteta.
Kompostiranje predstavlja biohemijski proces u kome dolazi do potpunog razlaganja organske materije posredstvom mikroorganizama.
Značaj komposta se ogleda u dve ključne stvari:
• kompostiranjem se rešava problem otpada organskog porekla i dobija se konačan proizvod koji je boljeg kvaliteta i veće vrednosti od početnog materijala;
• Kompost je izuzetno prirodno đubrivo;
• Smanjuje se za 50% ukupna količina otpada;
• Smanjuju se troškovi za veštačka đubriva i hemijska sredstva;
• Kompostom se sprečava erozija zemljišta;
 
Povećanje sadržaja organske materije u zemljištu ključni je preduslov organske proizvodnje, jer organska materija u zemljištu predstavlja najvažniji izvor hranljivih materija za biljke. Primenom stajskog i zelenišnog đubriva i gajenjem leguminoza povećava se sadržaj organske materije u zemljištu pri čemu se istovremeno povećava i pristupačnost hraniva u zemljištu.

Najznačajnija organska đubriva:
 Kompost
 Stajnjak
 Zelenišno đubrivo
 Glistenjak
 Treset
 Morske alge
 Guano
 Komina

Kompost, kao ni stajnjak, se ne ostavlja na površini zemljišta jer veoma brzo gubi svoju hranljive sastojke. Kompost se za đubrenje upotrebljava neposredno pre setve ili sadnje. Ne unosi se duboko u zemljište, već se ubacuje do 5 cm dubine.
Kompost se može ukopati po celoj površini na kojoj se planira setva i sadnja povrća ili ubacivati u jamice prilikom sađenja.
Leguminozama, salatama i cikoriji se ne dodaje kompost, kao i drugim biljkama koje zauzimaju prvo mesto u plodoredu.
Povrće koje ima veću potrebu za hranivom, kao što je npr. crni luk, mrkva, cvekla, spanać, krastavac, rotkva, keleraba đubri se sa 1,5-2kg komposta po m2.
Celer, beli luk, praziluk, lubenica, paradajz i dinja trebaju 2-3kg/m2 dok kupus, karfiol, brokola, paprika, krompir i tikva zahtevaju 3-5kg komposta po m2.
 
Poslednja izmena:
http://www.zdravahrana.com/organska-basta/setva-i-sadnja/planiranje-setve-i-sadnje.html



Prilikom planiranja povrtnjaka u ovoj godini veoma je važan plan setve i sadnje. Za to je potrebno napraviti spisak svih kultura koje će se gajiti, kao i koje su količine potrebne tokom godine. Na osnovu toga se procenjuje kolika je površina potrebna za svaku odabranu kulturu. Spisak povrća podeliti u 3 grupe prema tome koliko hranljivih materija trebaju za rast i plodonošenje.

Baštu podeliti na 4 dela.

U jednom delu, koji će biti obilno nađubren kompostom ili stajnjakom sejati paradajz, papriku, kupusnjače, tikvice, praziluk...

U drugom delu, kojem se dodaje manje komposta, sejati zelen, rotkvice, spanać, a u trećem, u koji ne dodajemo đubrivo posejati pasulj, grašak, začine...

Četvrta celina rezervisana je za višegodišnje biljke.
 
ja svratih d apitam jeste li krenule nešto oko cvijeća raditi...a ti u baštu
za baštu znam šta ću...još rano
al, šta ćemo za cvijeće...eksperimenti...zanimaju me kamenjari

Mozes otvoriti temu.Sa ovom temom sam zelela razmenu iskustava u BIO povrtnjaku,bez hemije.A da bi se to postiglo potrebno je znanje,sta gde saditi,da se biljke potpomazu.Ako vec sadimo za ishranu,ne zelim pesticide,takvo povrce mogu kupiti na pijaci ili u marketima.A cvece, ono je moja ljubav i svasta je rasadjeno,posejano,ispelcerisano za poklone,ali to je neka druga tema!
 
Adekvatna obrada zemljišta, koja za cilj ima provetrenost i rastresitost zemljišta, utiče na optimalne uslove neophodne korenovom sistemu kako bi usvajao hranljive materije, a time i na otpornost i rast same biljke.
Đubrenje organskim đubrivima, naročito kompostom, doprinosi zdravlju biljaka i omogućava optimalne uslove za rast.
Izborom otpornih ili autohtonih sorti doprinosimo smanjenju broja obolelih biljaka.
Primenom plodoreda doprinosimo ravnomernom iscrpljivanju zemljišta, biljke imaju na raspolaganju više hraniva, bolje se razvijaju i imaju veće prinose.
Mešovita setva i sadnja za cilj ima međusoban rast i zaštitu biljaka sa ciljem smanjenja broja štetočina i bolesti, ali združivanje useva utiče i na povećanje prinosa.
Vreme setve i sadnje od velikog je značaja kao preventivna mera jer se ranom ili kasnijom setvom mogu izbeći periodi naleta štetnih insekata i nanošenje štete u bašti
Adekvatan sklop biljaka, tj. razmak između 2 biljke u redu i između redova na leji doprinosi ostavljanju dovoljno prostora za rast biljaka. Biljke iz gustog sklopa se ne razvijaju ravnomerno, često kasne sa cvetanjem i zametanjem plodova, mogu da ne formiraju glavicu, izrastaju u visinu u potrazi za svetlom...

Sem agrotehničkih, od velikog značaju, za sprečavanje bolesti povrća i voća, su i higijenske mere zaštite.
Zemljište mora biti nezagađeno štetočinama i bolestima, a ukoliko to nije slučaj, mora se pristupiti njenoj dezinfekciji biološkim tečnim sredstvima..
Sadni materija mora biti zdrav, a po presađivanju biljaka voditi računa o njima, svakodnevno ih pregledati i odsecati i uništavati svaki osušeni ili bolesni list.
Voditi računa o higijeni vode za zalivanje i o čistoći oruđa i alata. Dezinfekciju alata sprovoditi posle svakog njihovog korišćenja u bašti potapanjem alata u ključalu vodu ili rastvor hipermangana.

http://www.zdravahrana.com/organska-basta/zastita-bilja/preventivne-mere-zastite.html
 
Posmatranje je najvažnija preventivna mera u sprečavanju širenja bolesti ili štetočina. Svakoga dana treba dobro pogledati povrće i svaki list koji je promenio boju ili se suši, treba ukloniti.
Napasnika ima mnogo, ali je najvažnije sprovoditi preventivne mere koje će sprečiti razvoj bolesti ili smanjiti broj štetnih insekata.


U povrtnjaku se mogu pronaći sledeće bolesti i štetočine:


Crne vaši su mali, crni insekti koji napadaju stabljike i listove pasulja i boranije.


Buhač je sitna bubica koja buši tek iznikle biljke kupusnjača, rotkvica i rotkvi.

Graškov savijač napada mahunasto povrće polažući jaja na mlade mahune usled čega dolazi do crvljivosti zrna.

Grčice su larve gundelja, a telo im je savijeno, zgrčeno, debelo i bledožuto. Glava je razvijena i smeđe obojena.

Krompirova zlatica je prava povrtarska pošast jer može da uništi čitav rod krompira, a napada i paradajz.

Leptir kupusar je mali, beli leptir. Polaže jaja na listove kupusnjača.

Lisne vaši su česti napasnici na povrću, a takođe i na voću i ružama.

Lukova muva je česta štetočina i njene larve ulaze u biljke presecajući provodne sudove.

Minirajuća muva je poslednjih godina zapažena u velikom broju na luku i praziluku I napadnute biljke zaostaju u rastu.

Mrkvina muva napada šargarepu u godinama sa vlažnim i umereno toplim prolećem. U korenu se razvijaju male bele larve.

Muva belog luka oštećuje mlade biljke iz jesenje setve. Može napasti i mlade biljke crnog luka.

Nematode su valjkasti crvi mikroskopskih dimenzija.

Plamenjača je gljivično oboljenje koje napada povrće iz porodice kupusnjača, salatu, luk, spanać, krastavce, dinje, lubenice i tikvice.

Pepelnica graška se pojavljuje kao bela brašnasta navlaka na listu i stablu graška.

Plesan najčešće napada osetljive plodove povrća i voća.

Puževi su danas česti stanovnici naših bašti.

Rovac je krupan, braon boje, a larve podsećaju na odrasle jedinke. Eventualne štete u bašti rovac nanosi na mladim biljkama.

Siva i bela trulež napadaju biljke koje se previše zalivaju ili navodnjavaju.

Sovice su leptiri, a štetne su gusenice ovog leptira koje nagrizaju biljke u delu korenovog vrata i izazivaju njihovo propadanje.

Žičnjaci (larve skočibube) imaju izduženo, valjkasto telo, jako hitinizirano i čvrsto poput žice. Boja varira od žute do crvenkaste. Odrasli insekti su korisni, dok štete u baštama prave larve.

Žižak je mali, crni insekt koji se može naći na grašku, pasulju, bobu ili boraniji pred kraj rasta.
 
Poslednja izmena:
Radovi su u toku što se da videti sa slika, ima okolo svega i svačega.

Ovde su crni i beli luk, napred ide blitva, luk za bikove, zelena salata i zelen

IMAG0268.jpg


Ovde sam ubacio ostakak belog luka posle zime, rotkvice i nešto zelene salate.

IMAG0269.jpg


Ovde je grašak, a onu baštu dole što se beli nisam još ni do pola prekopao, tamo ću krompir i rasad (paradajz, paprika, kupus, kelj, karfiol, blitva iz razada, lubenice, ludaje domaće i američke, cvekla)

IMAG0270.jpg
 
Poslednja izmena:
Prošle godine su ludaje i lubenice podbacile zbog suše pa sam ove godine rešio da probam rasad da stavim ranije unutra da bi u drugoj polovini aprila već bile solidno razvijene. Prvi put radim ovako, vedeću kako će ispasti. Unutra ima i sijalica (štedljiva od 15W)

IMAG0272.jpg
E tebe sam tražila ;)
treba mi kompletan postupak , kako da u svom dvorištu posejem i gajim ludaje.
Seme imam, kupih jesenas lepu ludaju i sačuvah semenke. Sad šta dalje sa njima. Dvorište mi je peskovito (tako je na Paliću svugde) Da li na sunčanu stranu ili u hlad, kada da zasejem, ne koju dubinu i kako ? Kako da zalivam, održavam... ma, sve što si voljan da mi napišeš i da mi pomogneš. Pa, ako Bog da, da na jesen imam bar nekoliko ludaja pristojne veličine.
 
E tebe sam tražila ;)
treba mi kompletan postupak , kako da u svom dvorištu posejem i gajim ludaje.
Seme imam, kupih jesenas lepu ludaju i sačuvah semenke. Sad šta dalje sa njima. Dvorište mi je peskovito (tako je na Paliću svugde) Da li na sunčanu stranu ili u hlad, kada da zasejem, ne koju dubinu i kako ? Kako da zalivam, održavam... ma, sve što si voljan da mi napišeš i da mi pomogneš. Pa, ako Bog da, da na jesen imam bar nekoliko ludaja pristojne veličine.

Ovako, mogu samo da napišem onako kako sam ja radio do sada. Seju se u prvoj polovini arpila ili negde na sredini aprila, plitko jer svo seme u prirodi padne ne zemlju i tako niče. Radi više vlage možeš ga staviti jedno 3 do 5 cm u zemlju pošto je pesak i i lako će da izbije napolje. Ludaje obično ne zahtevaju puno pažnje jer kako rastu puštaju žilice na zglobovima, e sad ne znam kako će biti na pesku. Prošle godine su mi ludaje zbog suše potpuno podbacile, ba budem precizan imao sam samo američke i to svega nekoliko komada. Ove godine sam rešio da pravim rasad bar jedan deo pa šta bude. Možeš i ti da probaš. 10 litara zemlje za cveće je 140 dinara. Ako hoćeš tako moraš da ih poseješ sada jer treba da se rasade u drugoj polovini aprila kad otopli i kad se dobro užile i rasađiju se komplet sa zemljom. Kao i sve puzavice osetljive su na plamenjaču ako jutarnje magle a malo Sunca. Ja sam koristio ridomil, može se koristiti i bilo koji preparat na bazi bakra.

Ludaje kao i sve biljke vole Sunce jer rade na solarni pogon :D
 

Back
Top