Izgradnja eko kuce

georgejune

Srebrna tastatura
Poruka
209.672
Vidite o cemu se radi..ne ovo klasicno sto se potencira kao eko..vec da se vratimo 50ak-100 god unazad kako su se pravile kuce..dakle uopste ne komentarisemo materijal cenu preduzimace i peripetije danasnjice..samo i iskljucivo objasnjenja kako su se nekad pravile kuce..znaci mozda imam sumu koju bih posekao i izgradio brvnaru..od kog drveta bi bilo najbolje?ako bih samo kamen kupio, na koje nacine su se nekad kuce pravile da toliko dugo odole vremenu?
brvnara01-1.jpg
eko-brvnare-slika-328673-1.jpg
brvnare18-1.jpg
drvena-eko-kuca-1.jpg
 
Vidite o cemu se radi..ne ovo klasicno sto se potencira kao eko..vec da se vratimo 50ak-100 god unazad kako su se pravile kuce..dakle uopste ne komentarisemo materijal cenu preduzimace i peripetije danasnjice..samo i iskljucivo objasnjenja kako su se nekad pravile kuce..znaci mozda imam sumu koju bih posekao i izgradio brvnaru..od kog drveta bi bilo najbolje?ako bih samo kamen kupio, na koje nacine su se nekad kuce pravile da toliko dugo odole vremenu?
brvnara01-1.jpg
eko-brvnare-slika-328673-1.jpg
brvnare18-1.jpg
drvena-eko-kuca-1.jpg


Sto se drvenih kuca tice, to je veoma udoban i zdrav nacin stanovanja.
Ove slike koje si postavio ( brvnara sa oblicama) prikazuju kucu od cini mi se jelovine ili nekog drugog cetinara ( meko drvo). Bolja varijanta je kao na slici one male crkvice koja je stara a prezivela je jer je izgradjena najverovatnije od hrastovih ( tvrdo liscarsko drvo) talpi/ debelih dasaka. Takve kuce mogu da traju vekovima a slicno je uradio i Kusta na Mokroj gori. Kuce je podigao od starih hrastovih talpi koje je kupio od lokalaca a neke je gradio od nove hrastove gradje.
I kod brvnara mora da se izvede klasican temelj a hidroizloacija pazljivo odraditi. Obavezna je i zastita od vlage i insekata a to se postize hemijskim tretmanima pre gradnje. Najbolje je dodati im siri krov cije kosine treba spustiti sto nize da bi drveni zidovi bili sto bolje izolovani od najveceg neprijatelja - vlage.


Sto se kamena tice, to nije materijal zdrav za stanovanje zbog problema kondezacije. U primorskim mestima zimi imaju velike probleme upravo sa vlagom jer kameni zidovi ne disu a i hladni su/tesko se greju. Lepo na oko ali bolje ne.
 
Sto se drvenih kuca tice, to je veoma udoban i zdrav nacin stanovanja.
Ove slike koje si postavio ( brvnara sa oblicama) prikazuju kucu od cini mi se jelovine ili nekog drugog cetinara ( meko drvo). Bolja varijanta je kao na slici one male crkvice koja je stara a prezivela je jer je izgradjena najverovatnije od hrastovih ( tvrdo liscarsko drvo) talpi/ debelih dasaka. Takve kuce mogu da traju vekovima a slicno je uradio i Kusta na Mokroj gori. Kuce je podigao od starih hrastovih talpi koje je kupio od lokalaca a neke je gradio od nove hrastove gradje.
I kod brvnara mora da se izvede klasican temelj a hidroizloacija pazljivo odraditi. Obavezna je i zastita od vlage i insekata a to se postize hemijskim tretmanima pre gradnje. Najbolje je dodati im siri krov cije kosine treba spustiti sto nize da bi drveni zidovi bili sto bolje izolovani od najveceg neprijatelja - vlage.


Sto se kamena tice, to nije materijal zdrav za stanovanje zbog problema kondezacije. U primorskim mestima zimi imaju velike probleme upravo sa vlagom jer kameni zidovi ne disu a i hladni su/tesko se greju. Lepo na oko ali bolje ne.
hvala na iscrpnom odgovoru..samo sam nabacao slike koje nadjoh da sto vise lice na prirodne stare izgradnje
 
Vidite o cemu se radi..ne ovo klasicno sto se potencira kao eko..vec da se vratimo 50ak-100 god unazad kako su se pravile kuce..dakle uopste ne komentarisemo materijal cenu preduzimace i peripetije danasnjice..samo i iskljucivo objasnjenja kako su se nekad pravile kuce..znaci mozda imam sumu koju bih posekao i izgradio brvnaru..od kog drveta bi bilo najbolje?ako bih samo kamen kupio, na koje nacine su se nekad kuce pravile da toliko dugo odole vremenu?

bez klozeta...iliti rechima pokojnog dede..."da jedem i serrem pod isti krov,ne biva" :lol:
 
ja sam se tako uzeleo tog osecaja iz detinjstva..te vrednosti sitnica bez danasnjih nepotrebnih nebuloza..ne mislim na poljski wc nego na jednostavnost zivota koliko je vredan svaki trenutak i radost obicnom
 
Eko kuća je nešto potpuno drugo od etno kuće. Plan eko kuće je da ne zagađuje svoju okolinu štetnim materijalima i da toliko štedi energiju da maltene nije nikakav trošak za vlasnika. A to je izolacija, grejanje, rasveta, solarni paneli na krovu za struju i toplu vodu, skupljanje kišnice u cisternu etc.
 

Samoodrživost je briga o osnovnim životnim potrebama, na prvom mestu sebe i svoje porodice, a potom i zajednice i čitavog ekosistema. Kao i kod bilo kojeg načina života, tako i kod samoodrživog postoji širok spektar značenja. Neki ljudi su zadovoljni da jednostavno uzgajaju svoje povrće i spremaju svoje obroke od namirnica iz svog vrta. Drugi stvaraju vlastite izvore električne energije, sakupljaju kišnicu i žele da žive bez kupovine foslinih goriva. Samoodrživa osoba, koje može samostalno da živi, se u potpunosti razlikuje od osoba koje žive po pravilima koje nameće ljudska civilizacija. Ona sve radi sama, od izgradnje svog utočišta, izrade nameštaja do uzgoja sopstvene pšenice za hleb
.
Put do samoodrživosti se može podeliti u pet kategorija:

Sklonište: Kuća može biti izgrađena u veoma širokom rasponu primenjenih tehnika, od zemunice do rustične brvnare na dva sprata, pa sve do luksuzne vile. Većina ljudi koja kreće u ovakav projekat, kupuje svoje zemljište. Neki će graditi od lokalnih materijala, kao što su drvo i glina, dok će drugi angažovati profesionalce. Na kraju, luksuz i udobnost kuće zavisi od stručnosti, truda i raspoloživih sredstava.

Energija:To uključuje svu energiju koja je potrebna za kuvanje, grejanje vode, rasvetu, napajanje uređaja, grejanje i hlađenje. Energetska rešenja mogu se kretati u rasponu od visoko tehnoloških fotonaponskih ćelija i biodizela, do niskobudžetnih solarnih ćelija i ekonomičnih peći za grejanje i kuvanje.

Hrana: Može se uzgajati svo potrebno krmno bilje, vlastita hrana u svojoj bašti. Ako ne posedujete svoj komad zemlje, zajednički vrtovi su odlični za početak. Međutim za one koji žele nezavisnost ne postoji zamena za posedovanje vlastite zemlje. Na vašoj zemlji možete uzgajati voćke, sortirane useve poput pšenice, krompira pasulja i sl. Možete čak i uzgajati svoju stoku za potrebne namirnice.

Voda: Moraćete sakupljati svoju vodu za piće, kuvanje i održavanje higijene a možda i za navodnjavanje. U vlažnim klimama, sistemi za sakupljanje kišnice mogu da osiguraju dovoljno pitke vode za čitavu godinu. Takođe je opcija posedovanja vlastitog bunara najbolja. Verovatno ćete trebati sistem za prećišćavanje vode. Možete graditi luksuzna kupatila, ako za to imate potrebu i sredstva ali važnije je na domaćinstvu zatvoriti ciklus korišćenja vode, odnosno raditi na njenoj reciklaži i ponovnom kruženju u domaćinstvu.

Prevoz: Samoodrživost ne znači i izolovanost. Vi ćete i dalje želeti da se družite sa drugim ljudima, za ovu opciju imate nekoliko adekvatnih rešenja poput hodanja, vožnje bicikla, korišćenje javnog prevoza ili sopstvenu proizvodnju biodizela za vaš automobil.


Samoodrživost je jednostavno misao vodilja, način na koji ćete realizovati ideju razlikuje se po tome šta vama odgovara. Većina modernih održivih domaćinstava nisu potpuno samoodrživa, mnogi od njih koriste vlastite automobile, razne vrste prodavnica i koriste internet. Vi možete uključiti moderne tehnolige, ako vam to, čini ugodnijim prelaz do potpune nezavisnosti. Moderna održiva domaćinstva, danas često poseduju laptop, frižidere i fotonaponske solarne panele. Mnogi od njih čak imaju redovne poslove, a da pri tome žive i rade u šumi.

Zašto toliko ljudi želi živeti samoodrživi, nezavistan život? Osim uživanja u romantičnom, bajkovitom životu, postoji i mnogo praktičnih stvari:
Vi ćete manje zagađivati ekosistem. Time što ste samoodrživi, saznaćete da kompost čine ostaci hrane, imaćete sopstvenu organsku hranu, gradićete sa lokalnim materijalima, koristićete energiju iz obnovljivih izvora i izbegavati kupovinu u mega koropracijama. Svaki korak čini da smanjujete vaš uticaj na okolinu.
Vi ćete uštedeti mnogo novca. Zamislite, da nemate troškova oko računa za grejanje, komunalije, rate za osiguranje auta, kupovine hrane, plaćanje struje, vode i sl. Ako vežbate potpunu nezavisnost, praktično možete živeti bez novca.
Ne morate činiti sve sami, niti morate napustiti posao kojim se bavite. Ako mislite da će vrt da vam oduzme previše vremena, od lokalnog proizvođača uvek možete dokupiti ono što vam je potrebno. Isto tako, za početak, je preporučeno da zadržite postojeći posao kako bi ste mogli uštedeti novac za nove investicije. I vremenom kako više postajete nezavisni, sve više ćete štedeti, odnosno imaćete manje finansiskih troškova.

Svaka ušteda proistekla iz vaše samoodrživosti povećeva vašu slobodu.

Ovakvim početkom, vi ćete svoje dugove vratiti brzo, ako na svom imanju radite puno radno vreme, imaćete veće prihode od troškova. Ne izgrađeno zemljište je jeftino i može se povoljno kupiti čak i na kredit. Nakon nekoliko godina napornog rada, možete odplatiti dug i zemlja vam ostaje. Samoodrživo domaćinstvo ostaje stabilno i u periodima finansiske krize u društvu.

Uostalom zar ne biste radije potrošili svoja jutra na skupljanje drva, umesto na brige oko plaćanja računa.


Vi ćete biti nezavisni. Nakon što ste naučili vešine samoodrživosti, shvatićete da više na zavisite od modernih pogodnosti kao što su restorani, robne kuće i benzinske stanice. Takođe vam više ne javne trebaju insititucije za struju i vodu. Ne samo da je samoodrživost praktična i zgodna, vež vam može i spasiti život u hitnim slućajevima. U ozbiljnoj krizi kao što su polave, zemljotresi ili teroristički napadi ljudi zavisni od sistema su potuno bespomoćni. Time što ste razvili veštine nezavisnosti i vaša porodica postaje sigurna.
Vi ćete naučiti kako biti snalažljiv. Mnogi od nas danas ne mogu preživeti bez cappuccina i WiFi interneta, a kamoli u ruralnom selu. Ali ako ste ikada želeli istražiti svoju zemlju ili kupiti imovinu van naselja to vas može naučiti veštinama za samoodrživost. Kao korist od svega ovoga imate daleko jeftiniji i ispunjeniji život.
Vi ćete uživati u iskustvu učenja (nadamo se). Kada se osamostalite stećićete praktične veštine koje će vas učiti o prirodi i održivom razvoju. Sve ove vešine danas se smatraju za primitivne i bile su poznate, na nama je da obnovimo ovo učenje i prilagodimo ga savremenom načinu života. Sva ova istraživanja nam mogu pomoći da bolje razumemo našu istoriju i svet koji nas okružuje.
Samoodrživost je spoj mnogih srodnih ideja. To je niskobučetni način života i deo „uradi sam“ snalaženja, pomešano sa održivim razvojem i dozom pripravnosti u kriznim situacijama. Stvarno to može biti jako zabavno.
Danas postoji mnogo literature napisane na ovu temu, interesantno se je da se pitanje samoodrživosti nije baš puno menjalo u proteklih dvesta godina. Hiljade i hiljade strana stoje, doslovno, na samim vrhovima naših prstiju, potebno je samo upusti se u avanturu i otići svojim putem.
 

Back
Top