Genocid nad Srbima u NDH - Strana 22

Pogledaj rezultate ankete: Da li Srpska Skupstina treba da okvalifikuje zlocine nad Srbima u NDH kao genocid ?

Glasova
70. Ne možete glasati na ovu anketu
  • Da

    66 94,29%
  • Ne

    4 5,71%
Strana 22 od 35 PrvaPrva ... 1218192021222324252632 ... PoslednjaPoslednja
Prikazujem rezultate 526 do 550 od 858

Tema: Genocid nad Srbima u NDH

  1. #526
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio piciginx Pogledaj poruku
    [B]
    U Dalmaciji se partizanski odredi osnivaju u ljeto 1941. godine..[/B]
    i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !



  2. #527
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    ne *****j gloginje,boleće te guza....ustanak su digli Srbi na Petrovoj gori i na Šamaricama.....zbog ustaških zločina......
    Ma naravno. Od kad su četnici partizani. Ne pišemo o 1944., nego o 1941.

  3. #528
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    odakle je moje poreklo Hrvata nije bilo ni na slikama.....Pravoslavlje je originalno Hristovo učenje.....
    Priznaj da si iz Krapine. Onaj u muzeju nekako baš liči na tebe.

  4. #529
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
    Praviš se blesav:
    http://www.youtube.com/watch?v=YHYBQFPV4_0
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_sp...tizanski_odred
    PARTIJA U DANIMA NAPADA
    NJEMAČKE NA SSSR
    22. juna 1941. godine fašistička Njemačka napala je SSSR.
    CK KPJ uputio je narodima Jugoslavije proglas, u kojemu ih
    poziva na ustanak. U njemu se među ostalim kaže:
    » . . . Radnici i radnice Jugoslavije! Kucnuo je sudbonosni
    trenutak. Započela je odsudna bitka protiv najvećih neprijatelja radničke klase . . . Proleteri sviju zemalja Jugoslavije, na
    svoja mjesta, u prve borbene redove. Zbijte čvrsto svoje redove
    oko vaše avangarde, Komunističke partije Jugoslavije. Svaki na
    svoje mjesto! Nepokolebljivo i disciplinovano vršite svoju proletersku dužnost. Spremajte se hitno za posljednji i odsudni b o j . . .
    . . . omladino Jugoslavije! Bije se posljednji boj s tvojim najvećim neprijateljem — s krvnikom mlade generacije, s fašističkim
    zločincima protiv kojih si se ti uvijek spremno borila, kad te je
    Komunistička partija pozvala . . .
    .. . Hrvatski narode... sluga fašističkih osvajača — Izdajnik Pavelić — hoće da se hrvatski narod iskoristi u borbi protiv Sovjetskog Saveza i protiv oslobodilačke borbe naših n a r o d a . . . Zar ćeš
    dozvoliti da još i ta strašna izdaja bude pokrivena tvojim hrvatskim
    imenom ? . . .
    . . . Srbi, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i svi ostali porobljeni
    narodi Jugoslavije! Vi koji stenjete pod okupatorskom čizmom, svi
    101 vi koji ljubite slobodu i nezavisnost, koji ne ćete fašističkog ropstva, znajte da je kucnuo čas vašeg skorog oslobođenja od fašističkih osvajača. Zato doprinesite i vi vaš dio u borbi za vašu
    slobodu, pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije ...«
    Još istog dana sastao se u Splitu Pokrajinski komitet, da bi
    ocijenio nastalu situaciju.
    Na sastanku su doneseni zaključci:
    1. odmah započeti s akcijama protiv okupatora, što prije organizirati oružanu borbu, 2. nijedan komunist ne smije spavati kod svoje
    kuće, da ne padne neprijatelju u ruke, 3. komunisti sa današnjim
    danom smatraju se mobiliziranim. Svi moraju biti spremni, kad ih
    Partija pozove u borbu.
    Tih dana u Splitu su se okupili neki delegati partijskih organizacija iz pokrajine, da sa Pokrajinskim komitetom rasprave neke
    probleme u vezi s radom njihovih partijskih organizacija. Iz
    Makarske je došao Josip Jurčević, iz Korčule Marin Cetinić i Mate
    Jakas, iz Hvara Pavao Vranjican, iz Trogira Ante Hrabar-Rico i još
    nekoliko drugih partijskih radnika. Svi oni odmah su otputovali
    u svoje kotare, da bi zaključke Pokrajinskog komiteta prenijeli
    na tamošnje partijske organizacije. Na druge kotare te direktive
    bile su prenesene već postojećim partijskim vezama. Tako se velik
    broj, u prvom redu onih komunista, koji su od ranije bili poznati
    žandarima i policiji, povukao u ilegalnost.
    Već 23. juna grupa od 44 trogirska komunista povlači se u
    ilegalnost u Trogirsko polje. Oni se tada raspodjeljuju u dvije
    grupe, od kojih jedna boravi u brdu Krban, a druga u predjelu
    Plana iznad Divulja.
    1
    U Vodicama i Zatonu kra j Šibenika na dan napada Njemačke
    na SSSR u ilegalnost nisu pošli samo komunisti, već i mnogi simpatizeri Partije, tako da je toga dana iz tih mjesta izbjeglo u šumu
    preko 100 ljudi. I u nekim drugim mjestima, naročito duž Primorja,
    u ilegalnost su pored komunista bili otišli i mnogi simpatizeri KP,
    1
    Trogirski ilegalci su u noći između 18. i 19. jula izvršili dvije značajne
    akcije, koje su imale velik odjek na stanovništvo cijelog srednjodalmatinskog
    područja. Na pruzi između Kaštela i Labina, na jednoj okuci u Labinskoj Draži,
    Trogirani su u dužini od stotinu metara digli željezničke tračnice. Kada je ujutro
    naišao teretni vlak iz Zagreba, iskliznuo je na tom mjestu. Bila je oštećena lokomotiva i razlupano nekoliko vagona. U razbijenim vagonima nalazili su se sanduci
    masti, koje je ustaška komanda bila uputila svome garnizonu u Sinju. Uslijed
    lomljave veći dio sanduka bio je zdrobljen, a mast se razlila po trogirskom kamenjaru. Druga grupa ilegalaca iste noći presjekla je izvjestan broj telegrafsko-telefonskih stupova na relaciji Trogir — Divulje i Trogir — Šibenik.
    102 međutim oni se — videći, da nisu pod direktnim neprijateljskim
    udarom — vraćaju kućama, a u ilegalnosti ostaju samo poznatiji
    komunisti.
    Nekoliko dana nakon napada Njemačke na SSSR žandari i
    Talijani počeli su noću upadati u stanove komunista u namjeri
    da ih uhapse. Tako su Talijani u Solinu u noći 23. juna opkolili
    kuće komunista, ali nisu nikoga našli. U Bolu na Braču žandari
    i ustaše su noću 24. juna opkolili kuće istaknutijih komunista, ali
    kako su se ovi već bili sklonili, ustaše su našle njihove prazne
    krevete. U Visu su Talijani izvršili prepad na komuniste tek
    28. juna i četvoricu, koju su našli u kućama, uhapsili.
    Na područjima Makarske, Metkovića i Pelješca, koja Su po
    rimskom ugovoru potpala pod NDH-u, već prvih dana poslije
    uspostave svoje vlasti, ustaše otpočinju s progonima komunista i
    drugih naprednih elemenata. Krajem maja u područje Metkovića dolaze ustaše s »Janika Puste«
    1
    i već u noći od 2. na 3. juna. hapse desetak istaknutijih komunista iz Slivna, Komina i Metkovića. 13. juna
    oni hapse i sedam komunista iz sela Bijače,
    2
    a u noći od 23. na 24.
    juna, t. j. dan poslije napada Njemačke na SSSR, ustaše su u Metkoviću i okolnim selima pohvatali i odveli u zatvore preko 200 ljudi.
    Među njima bili su skoro svi komunisti Metkovićkog kotara, veći
    broj simpatizera Partije i nekoliko bivših pripadnika JNS-a. Nešto
    kasnije ustaše puštaju sve uhapšene osim osmorice poznatijih
    komunista, šestorice nacionalista i četiriju pravoslavnih građana,
    koje odvode u trebinjski zatvor.
    Međutim, ustaške snage u većini mjesta bile su neznatne prema
    snazi Partije, zbog čega nisu bili u mogućnosti da na širem planu
    1
    Logor ustaških emigranata u Hortijevoj Mađarskoj.
    2
    Članovi Partij e u Bijači bili su nekoliko dana ranij e rasturili letke, u kojima
    se pozivao narod, da ne nasjeda okupatoru i ustašama, i osuđeni progoni, koji se
    već tada počinju provoditi nad stanovnicima srpskih sela. To je bio povod za njihovo hapšenje. Ustaše i žandari su u zatvoru komuniste iz Bijače podvrgli strahovitim m u k a m a . Jur e Galić-Mali u svojoj knjizi »Nepokoreno selo« ovako na
    jednom mjestu opisuje ta m u č e n j a : »Na jednom mi se na glavu sruči kiša snažnih
    udarac a teških kao maljevi. Zafijukaše kruti kožni opasači, moje klonulo, izgaženo
    i popljuvano tijelo obli krv. Nađjoh se obješen preko kreveta u polusvijesnom
    stanju, ne znajući ni sam kako sam tu došao. Gol sam kao od m a j k e r o đ e n . . .
    Začas su me kao krepalo bravče svukli u podrumu, položili ničice i nastavili
    neumorno da gaze teškim cipelama. U d a r a j u me vrhovima cipela i željeznim
    p e t a ma kao loptu. Urlao sam promuklim glasom, ali mi usta kao p u n j a r u začepiše
    nekim smrdljivim krpetinama . Ućutah. Rashlađivali su me vec ranij e pripremljen om vodom, da bih došao k sebi.«
    103 prijeđu u napad na komuniste. Iz tih razloga ustaše u manjim
    mjestima borbu protiv komunista prepuštaju žandarima, koji svoju
    aktivnost svode uglavnom na pokušaj hapšenja istaknutijih komunista. Drukčija situacija nastala je za komuniste u manjim gradi-
    ćima i varošicama, u kojima su ustaše već u početku svoje vladavine bili uspjeli formirati tzv. logore, tabore i druge ustaške
    institucije. U tim mjestima dolazi do većih hapšenja i oštrijih mjera
    prema komunistima. Tako su ustaše u Makarskoj početkom jula
    uhapsili šestoricu komunista, a samo nekoliko dana kasnije još
    34 građanina Makarske, među kojima se nalazila većina članova
    KP i SKOJ-a.
    1
    Kod takvog razvoja prilika u spomenutim se područjima izvjestan broj istaknutijih komunista bio povukao u ilegalnost još prije
    napada fašističke, Njemačke na SSSR. Međutim, kada je došlo
    do napada, većina partijskog članstva u Dalmaciji naročito u mjestima neprijateljskih garnizona, prelazi u ilegalnost.
    Prvih dana po odlasku u ilegalnost komunisti ilegalci žive
    odvojeno, pojedinačno i u manjim grupicama. Tako razdvojeni, oni
    nisu predstavljali nikakvu snagu, koja bi se mogla oduprijeti eventualnim prepadima neprijatelja. Zato se u većini kotara uskoro
    stvaraju logori, u kojima se okupljaju svi komunisti ilegalci.
    Prvi takvi logori postoje u predjelu zvanom Krši kra j Zatona,
    u spilji Krljava poviše Makarske, u Radoviću kra j Vrgorca, u
    brdu Striževu poviše Bačine, u šumi Brajinac, u predjelu Sresera
    na Pelješcu, u predjelu Duboka na Pelješkoj prevlaci i niz drugih.
    Logori ilegalaca već po svom formiranju imaju vojničko obilježje.
    U njima se vrši dežurstvo, čuva straža, a ilegalci i van logora nose
    sobom oružje.
    1
    Prva šestorica uhapšenih komunista bili su Toni Andrijaševlć, Ivo Rubeša,
    Ante Tavra, Karmelo Derviš, Miljenko Sutić i Stipe Milosevic. Okružni komitet
    KP Makarska bio je obaviješten, da ustaše uhapšene komuniste namjeravaju strijeljati. Partijska organizacija Makarske organizirala je tada njihov Dijeg na način,
    da je čuvar žandar bio opijen, a zatvorenicima doturena pila, kojom su na zatvorskom prozoru prepilili željezne šipke i pobjegli. Oni odmah odlaze u planinu
    Biokovo i formiraju prvi partizanski logor u spilji Krljava iznad Makarske. To je
    bilo 13. jula.
    Sutradan u noći iz Omiša su u nekoliko autobusa došli ustaše, upadali u
    kuće i digli iz kreveta 34 stanovnika Makarske, koje odvode u zatvor. Makarske
    žene odlaze pred zatvor i demonstrativno zahtijevaju, da se uhapšeni odmah puste
    na slobodu.

  5. #530
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    U smjenama one ostaju pred zatvorom i noću u namjeri, da spriječe
    eventualno odvođenje zatvorenika iz Makarske. Pod njihovim pritiskom i uslijed
    sve većeg ogorčenja, koje se iz dana u dan stvaralo u narodu Makarske, ustaše su
    poslije desetak dana zatvorenike pustili.
    104 Na poseban su način živjeli ilegalci iz mjesta, u kojima su bili
    stacionirani jaki talijanski garnizoni i oko kojih je teren bio ispresijecan brojnim željezničkim i cestovnim komunikacijama. Ti ilegalci bili su iskopali bunkere pod zemljom, tzv. zemunice, i u njima
    živjeli. U takvim zemunicama uokolo Solina živjelo je nekoliko
    desetina solinskih ilegalaca, a u zemunicama u Kaštelanskom polju
    živjeli su kaštelanski komunisti ilegalci.
    http://www.znaci.net/00001/124_3.pdf
    Poslednji put ažurirao/la Nikola Šubić Zrinski : 27.08.2012. u 09:04

  6. #531
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Priznaj da si iz Krapine. Onaj u muzeju nekako baš liči na tebe.
    teško...onda bih morao da priznam da si mi ti brat blizanac,a to nije istina....
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  7. #532
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Praviš se blesav:
    http://www.youtube.com/watch?v=YHYBQFPV4_0
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_sp...tizanski_odred
    PARTIJA U DANIMA NAPADA
    NJEMAČKE NA SSSR
    22. juna 1941. godine fašistička Njemačka napala je SSSR.
    CK KPJ uputio je narodima Jugoslavije proglas, u kojemu ih
    poziva na ustanak. U njemu se među ostalim kaže:
    » . . . Radnici i radnice Jugoslavije! Kucnuo je sudbonosni
    trenutak. Započela je odsudna bitka protiv najvećih neprijatelja radničke klase . . . Proleteri sviju zemalja Jugoslavije, na
    svoja mjesta, u prve borbene redove. Zbijte čvrsto svoje redove
    oko vaše avangarde, Komunističke partije Jugoslavije. Svaki na
    svoje mjesto! Nepokolebljivo i disciplinovano vršite svoju proletersku dužnost. Spremajte se hitno za posljednji i odsudni b o j . . .
    . . . omladino Jugoslavije! Bije se posljednji boj s tvojim najvećim neprijateljem — s krvnikom mlade generacije, s fašističkim
    zločincima protiv kojih si se ti uvijek spremno borila, kad te je
    Komunistička partija pozvala . . .
    .. . Hrvatski narode... sluga fašističkih osvajača — Izdajnik Pavelić — hoće da se hrvatski narod iskoristi u borbi protiv Sovjetskog Saveza i protiv oslobodilačke borbe naših n a r o d a . . . Zar ćeš
    dozvoliti da još i ta strašna izdaja bude pokrivena tvojim hrvatskim
    imenom ? . . .
    . . . Srbi, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i svi ostali porobljeni
    narodi Jugoslavije! Vi koji stenjete pod okupatorskom čizmom, svi
    101 vi koji ljubite slobodu i nezavisnost, koji ne ćete fašističkog ropstva, znajte da je kucnuo čas vašeg skorog oslobođenja od fašističkih osvajača. Zato doprinesite i vi vaš dio u borbi za vašu
    slobodu, pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije ...«
    Još istog dana sastao se u Splitu Pokrajinski komitet, da bi
    ocijenio nastalu situaciju.
    Na sastanku su doneseni zaključci:
    1. odmah započeti s akcijama protiv okupatora, što prije organizirati oružanu borbu, 2. nijedan komunist ne smije spavati kod svoje
    kuće, da ne padne neprijatelju u ruke, 3. komunisti sa današnjim
    danom smatraju se mobiliziranim. Svi moraju biti spremni, kad ih
    Partija pozove u borbu.
    Tih dana u Splitu su se okupili neki delegati partijskih organizacija iz pokrajine, da sa Pokrajinskim komitetom rasprave neke
    probleme u vezi s radom njihovih partijskih organizacija. Iz
    Makarske je došao Josip Jurčević, iz Korčule Marin Cetinić i Mate
    Jakas, iz Hvara Pavao Vranjican, iz Trogira Ante Hrabar-Rico i još
    nekoliko drugih partijskih radnika. Svi oni odmah su otputovali
    u svoje kotare, da bi zaključke Pokrajinskog komiteta prenijeli
    na tamošnje partijske organizacije. Na druge kotare te direktive
    bile su prenesene već postojećim partijskim vezama. Tako se velik
    broj, u prvom redu onih komunista, koji su od ranije bili poznati
    žandarima i policiji, povukao u ilegalnost.
    Već 23. juna grupa od 44 trogirska komunista povlači se u
    ilegalnost u Trogirsko polje. Oni se tada raspodjeljuju u dvije
    grupe, od kojih jedna boravi u brdu Krban, a druga u predjelu
    Plana iznad Divulja.
    1
    U Vodicama i Zatonu kra j Šibenika na dan napada Njemačke
    na SSSR u ilegalnost nisu pošli samo komunisti, već i mnogi simpatizeri Partije, tako da je toga dana iz tih mjesta izbjeglo u šumu
    preko 100 ljudi. I u nekim drugim mjestima, naročito duž Primorja,
    u ilegalnost su pored komunista bili otišli i mnogi simpatizeri KP,
    1
    Trogirski ilegalci su u noći između 18. i 19. jula izvršili dvije značajne
    akcije, koje su imale velik odjek na stanovništvo cijelog srednjodalmatinskog
    područja. Na pruzi između Kaštela i Labina, na jednoj okuci u Labinskoj Draži,
    Trogirani su u dužini od stotinu metara digli željezničke tračnice. Kada je ujutro
    naišao teretni vlak iz Zagreba, iskliznuo je na tom mjestu. Bila je oštećena lokomotiva i razlupano nekoliko vagona. U razbijenim vagonima nalazili su se sanduci
    masti, koje je ustaška komanda bila uputila svome garnizonu u Sinju. Uslijed
    lomljave veći dio sanduka bio je zdrobljen, a mast se razlila po trogirskom kamenjaru. Druga grupa ilegalaca iste noći presjekla je izvjestan broj telegrafsko-telefonskih stupova na relaciji Trogir — Divulje i Trogir — Šibenik.
    102 međutim oni se — videći, da nisu pod direktnim neprijateljskim
    udarom — vraćaju kućama, a u ilegalnosti ostaju samo poznatiji
    komunisti.
    Nekoliko dana nakon napada Njemačke na SSSR žandari i
    Talijani počeli su noću upadati u stanove komunista u namjeri
    da ih uhapse. Tako su Talijani u Solinu u noći 23. juna opkolili
    kuće komunista, ali nisu nikoga našli. U Bolu na Braču žandari
    i ustaše su noću 24. juna opkolili kuće istaknutijih komunista, ali
    kako su se ovi već bili sklonili, ustaše su našle njihove prazne
    krevete. U Visu su Talijani izvršili prepad na komuniste tek
    28. juna i četvoricu, koju su našli u kućama, uhapsili.
    Na područjima Makarske, Metkovića i Pelješca, koja Su po
    rimskom ugovoru potpala pod NDH-u, već prvih dana poslije
    uspostave svoje vlasti, ustaše otpočinju s progonima komunista i
    drugih naprednih elemenata. Krajem maja u područje Metkovića dolaze ustaše s »Janika Puste«
    1
    i već u noći od 2. na 3. juna. hapse desetak istaknutijih komunista iz Slivna, Komina i Metkovića. 13. juna
    oni hapse i sedam komunista iz sela Bijače,
    2
    a u noći od 23. na 24.
    juna, t. j. dan poslije napada Njemačke na SSSR, ustaše su u Metkoviću i okolnim selima pohvatali i odveli u zatvore preko 200 ljudi.
    Među njima bili su skoro svi komunisti Metkovićkog kotara, veći
    broj simpatizera Partije i nekoliko bivših pripadnika JNS-a. Nešto
    kasnije ustaše puštaju sve uhapšene osim osmorice poznatijih
    komunista, šestorice nacionalista i četiriju pravoslavnih građana,
    koje odvode u trebinjski zatvor.
    Međutim, ustaške snage u većini mjesta bile su neznatne prema
    snazi Partije, zbog čega nisu bili u mogućnosti da na širem planu
    1
    Logor ustaških emigranata u Hortijevoj Mađarskoj.
    2
    Članovi Partij e u Bijači bili su nekoliko dana ranij e rasturili letke, u kojima
    se pozivao narod, da ne nasjeda okupatoru i ustašama, i osuđeni progoni, koji se
    već tada počinju provoditi nad stanovnicima srpskih sela. To je bio povod za njihovo hapšenje. Ustaše i žandari su u zatvoru komuniste iz Bijače podvrgli strahovitim m u k a m a . Jur e Galić-Mali u svojoj knjizi »Nepokoreno selo« ovako na
    jednom mjestu opisuje ta m u č e n j a : »Na jednom mi se na glavu sruči kiša snažnih
    udarac a teških kao maljevi. Zafijukaše kruti kožni opasači, moje klonulo, izgaženo
    i popljuvano tijelo obli krv. Nađjoh se obješen preko kreveta u polusvijesnom
    stanju, ne znajući ni sam kako sam tu došao. Gol sam kao od m a j k e r o đ e n . . .
    Začas su me kao krepalo bravče svukli u podrumu, položili ničice i nastavili
    neumorno da gaze teškim cipelama. U d a r a j u me vrhovima cipela i željeznim
    p e t a ma kao loptu. Urlao sam promuklim glasom, ali mi usta kao p u n j a r u začepiše
    nekim smrdljivim krpetinama . Ućutah. Rashlađivali su me vec ranij e pripremljen om vodom, da bih došao k sebi.«
    103 prijeđu u napad na komuniste. Iz tih razloga ustaše u manjim
    mjestima borbu protiv komunista prepuštaju žandarima, koji svoju
    aktivnost svode uglavnom na pokušaj hapšenja istaknutijih komunista. Drukčija situacija nastala je za komuniste u manjim gradi-
    ćima i varošicama, u kojima su ustaše već u početku svoje vladavine bili uspjeli formirati tzv. logore, tabore i druge ustaške
    institucije. U tim mjestima dolazi do većih hapšenja i oštrijih mjera
    prema komunistima. Tako su ustaše u Makarskoj početkom jula
    uhapsili šestoricu komunista, a samo nekoliko dana kasnije još
    34 građanina Makarske, među kojima se nalazila većina članova
    KP i SKOJ-a.
    1
    Kod takvog razvoja prilika u spomenutim se područjima izvjestan broj istaknutijih komunista bio povukao u ilegalnost još prije
    napada fašističke, Njemačke na SSSR. Međutim, kada je došlo
    do napada, većina partijskog članstva u Dalmaciji naročito u mjestima neprijateljskih garnizona, prelazi u ilegalnost.
    Prvih dana po odlasku u ilegalnost komunisti ilegalci žive
    odvojeno, pojedinačno i u manjim grupicama. Tako razdvojeni, oni
    nisu predstavljali nikakvu snagu, koja bi se mogla oduprijeti eventualnim prepadima neprijatelja. Zato se u većini kotara uskoro
    stvaraju logori, u kojima se okupljaju svi komunisti ilegalci.
    Prvi takvi logori postoje u predjelu zvanom Krši kra j Zatona,
    u spilji Krljava poviše Makarske, u Radoviću kra j Vrgorca, u
    brdu Striževu poviše Bačine, u šumi Brajinac, u predjelu Sresera
    na Pelješcu, u predjelu Duboka na Pelješkoj prevlaci i niz drugih.
    Logori ilegalaca već po svom formiranju imaju vojničko obilježje.
    U njima se vrši dežurstvo, čuva straža, a ilegalci i van logora nose
    sobom oružje.
    1
    Prva šestorica uhapšenih komunista bili su Toni Andrijaševlć, Ivo Rubeša,
    Ante Tavra, Karmelo Derviš, Miljenko Sutić i Stipe Milosevic. Okružni komitet
    KP Makarska bio je obaviješten, da ustaše uhapšene komuniste namjeravaju strijeljati. Partijska organizacija Makarske organizirala je tada njihov Dijeg na način,
    da je čuvar žandar bio opijen, a zatvorenicima doturena pila, kojom su na zatvorskom prozoru prepilili željezne šipke i pobjegli. Oni odmah odlaze u planinu
    Biokovo i formiraju prvi partizanski logor u spilji Krljava iznad Makarske. To je
    bilo 13. jula.
    Sutradan u noći iz Omiša su u nekoliko autobusa došli ustaše, upadali u
    kuće i digli iz kreveta 34 stanovnika Makarske, koje odvode u zatvor. Makarske
    žene odlaze pred zatvor i demonstrativno zahtijevaju, da se uhapšeni odmah puste
    na slobodu.
    koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  8. #533
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    22.08.2012.
    Pol
    muški
    Poruke
    369
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
    obilazak usamljenih domaćica i pomaganje
    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Priznaj da si iz Krapine. Onaj u muzeju nekako baš liči na tebe.
    Hvala za historijsku potvrdu
    Nek se zna ko je prvi ovde došao a ko za nama, niste otišli ni levo ni desno nego se ušančili kraj daleko brojnijih Srba
    Dobro tad nije bilo tradicionalnog kršćanstva da nas zavadi

    Medjutim, iako se istorija ne može menjati, ipak ostaje nejasno zašto se forsiraju ili još bolje KO forsira stradanja iz bliske prošlosti obzirom da su šikaniranja i ubistva balkanskih naroda u periodima pre ovog bila još brutalnija. Sa jedne strane razumem što pripadnici "iste krvi" prave medjusobne optužbe za počinjene zločine, sa druge strane razumem pojedince oba plemena koji fino kasiraju ovakve odnose ali ne razumem zašto se onemogućava medjuplemenska saradnja koja bi nas stavila u daleko bolju poziciju u odnosu na druge? Ginulo se surovo i pod Turcima a naročito pod Austrougarskom, te brutalnosti ne znate jer eto nije bilo fotoaparata ni youtube klipova. Ko god da mulja ima razloga zašto to radi i ako zanemarimo ove što su podlegli propagandi glavni deo učesnika srpsko hrvatske zavade uopšte nije iz slovenskog plemena. Znaju da treba udarati gde najviše boli - u istoriju koja se ne može promeniti i znaju koga treba vrbovati.



    Evo samo jedan banalan primer kako se oba plemena mogu doogovoriti kada se bore za istu stvar
    Pročitajte hrvatske i srpske komentare ispod spota "nadarenog pjevca"
    http://www.youtube.com/watch?v=z3BuV...layer_embedded
    Možda je ovde ključ zašto se forsiraju i finansiraju okupljanja "sa tematikom" posle kojih nastane emotivna lavina

    Gleda li ko u budućnost ili se služimo kokošjom pameću zobanja?
    Poslednji put ažurirao/la Badža Poštenjačina : 27.08.2012. u 09:12

  9. #534
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....
    Uzeo si ono što ti najviše odgovara. To je bio početak ustanka
    Popis boraca 2. Dalmatinske brigade.
    http://www.znaci.net/00001/33_1.htm
    Poslednji put ažurirao/la Nikola Šubić Zrinski : 27.08.2012. u 09:23

  10. #535
    Zaslužan član
    Učlanjen
    11.12.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    na mediteranu
    Poruke
    22.283
    Reputaciona moć
    570

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....

    Inače je ratna 1941. godine poznata po velikim bitkama.

  11. #536
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ
    Prva dalmatinska proleterska udarna brigada formirana je 6. rujna 1942. u selu Dobrom, blizu Livna. U njen sastav ušli su: 1. bataljun "Ante Jonić", 2 bataljun "Bude Borjan", 3. bataljun "Josip Jurčević" i 4. bataljun "Tadija Anušić". Brigada je prilikom osnivanja imala ukupno 1217 boraca, od toga 83 žene. Iz Dalmacije je bilo 1184 boraca, i to: iz Splita 204, Šibenika 182, Knina 143, Sinja 138, Makarske 129, Trogira 119, Vrgorca 62, Omiša 32, Korčule 22, Ploča 60, Zadra 15, Benkovca 4, Biograda 9, Drniša 16, Brača 3, Hvara 15, Imotskog 4, Visa 20, Metkovića 7, a 33 su izvan Dalmacije.
    U sastavu je 4. operativne zone Hrvatske do 9. studenog 1942., 3. divizije do 8. rujna 1943, 9. divizije do siječnja 1944. i 26. divizije do kraja rata. Krajem kolovoza 1944. imala je 1650 boraca, 20. siječnja 1945. bilo je 2372 boraca.
    Sudjelovala je u mnogobrojnim borbama. U borbama za ponovno oslobođenje Jajca krajem studenoga i početkom prosinca 1942. godine poginuo je njen drugi zapovjednik, narodni heroj Božo Bilić Marjan, a brigadu je pohvalio stožer Treće divizije. U sljedećim izuzetno teškim borbama potvrdila se kao jedna od elitnih postrojba NOVJ.
    Tijekom Bitke na Neretvi pokazala je izuzetno požrtvovanje u napadu na Prozor i tijekom dramatične obrane Prozora od napada njemačko-ustaške grupacije Vogel. U bitci na Sutjesci istakla se u obrani u oblasti Šavnika. Pretrpjevši velike gubitke, uspjela se je probiti iz okruženja po dijelovima. 3. bataljun i dio 2. bataljuna probio se u Hercegovinu, gdje su ušli u Desetu hercegovačku brigadu.
    U kolovozu 1943. godine Prva dalmatinska brigada vratila se u Dalmaciju i u području Vrlike popunjava se s tri nova bataljuna. Angažirala se u borbama protiv njemačke 7. SS divizije "Prinz Eugen" u obrani Splita. U listopadu se je borila na Pelješcu, a zatim na Hvaru. Pomagala je izvlačenje Prve prekomorske i Trinaeste dalmatinske brigade s Korčule tijekom operacije "Herbstgewitter II".
    U siječnju 1944. godine ušla je u 26. diviziju i sudjelovala u obrani Visa. S Visa je izvela nekoliko uspješnih pomorsko-desantnih prepada na Hvar, Mljet, Korčulu i Šoltu. Sudjelovala je sa Jedanaestom dalmatinskom brigadom u uništenju borbene skupine 369. "Vražje" legionarske divizije na Vukovom klancu. Oslobodila je Šibenik i sudjelovala u razbijanju njemačke Borbene skupine "Alermann" i četnika. Istakla se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. Sudjelovala je u oslobođenju Bihaća, Like, Hrvatskog primorja, Krka, zatim Klane i Ilirske Bistrice. Završila je ratni put na Soči 8. svibnja 1945. godine.
    Ukazom vrhovnog zapovjednika NOV i POJ Josipa Broza Tita 19. rujna 1944., Prva dalmatinska brigada proglašena je proleterskom. Odlikovana je Ordenom narodnog heroja, Ordenom narodnog oslobođenja i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
    Kroz brigadu je prošlo oko 5500 boraca. U završnim operacijama popunjena je s oko 500 boraca - Albanaca s Kosova. Tijekom rata poginulo je 2229 boraca Prve dalmatinske brigade.
    Narodni heroji Prve dalmatinske brigade [uredi]

    Ante Kronja
    Božo Bilić Marjan
    Vladimir Rolović
    Petar Pero Ćetković
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_da...a_brigada_NOVJ

  12. #537
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Treća dalmatinska brigada

    reća dalmatinska NOU brigada formirana je prije podne 12. novembra 1942. Jezgro njenih bataljon i četa činili su, kao i u Prvoj i Drugoj dalmatinskoj, partizani iz manjih jedinica, Mosećkog i Mosorskog bataljona, Solinske i Rogozničke čete.

    Mosećki, odnosno Svilajsko-mosćki bataljon bio je najveći s oko 400 boraca od kojih su formirana dva bataljona. Mosorski bataljon je imao oko 150 boraca, a Rogoznička (Primorska) četa oko 120. Krajem 1942 u sastav ulazi i Primorski (šibenski) bataljon.

    560 boraca

    Prvi bataljon
    Drugi bataljon
    Treći bataljon
    Kasnije se brigadi priključio Kninski partizanski bataljon kao četvrti bataljon.

    Odmah pošto je formirana Treća brigada je, po naređenu štaba Četvrte operativne zone GŠ Hrvatske, dobila operativno područje u četverokutu Knin-Sinj-Šibenik-Split.

    ...

    U vrijeme kad je ulazila u sastav novoformirane Devete divizije Treća brigada je imala 717 boraca. Oni su raspolagali sa:

    550 pušaka
    18 mitraljeza
    jednim minobacačem bez tablice gađanja
    Položaj Ime od do
    Brigada komandant Branko Dude formiranja April 1943
    Vojin Popović April 1943
    politički komesar Mate Ujević formiranja
    Miro Višić poginuo Ozrenu 1943
    Milija Stanišić April 1943
    zamjenik komandanta
    Stanko Parmać formiranja
    Branko Dude April 1943
    zamjenik političkog komesara
    Ante Roje formiranja
    operativni oficir Stanko Parmać aprila 1943
    referent saniteta Ratko Vilčić April 1943
    Prvi bataljon komandat Duje Bašić formiranja kraj 1942
    Stevo Opačić kraj 1942
    Petar Jelović 1943
    politički komesar Ante Bilobrk Žila formiranja
    Čedomir Cvrlje April 1943
    zamjenik komandanta Jakov Čerina formiranja
    Šime Morović 1943
    zamjenik političkog komesara Ante Bezić formiranja
    Čedomir Cvrlje 1943
    Drugi bataljon komandat Ante Milić Španac formiranja
    Jošo Durbaba 1943
    politički komesar Šime Ivas formiranja
    Ante Jukić Augustin aprila 1943
    zamjenik komandanta Josip Babin formiranja
    zamjenik političkog komesara Božo Radmilović formiranja
    Treći bataljon komandat Stevo Opačić Stevan formiranja 27. februar 1943 na Malić-planini
    Mijo Jerković April 1943
    politički komesar Stevo Marković formiranja
    Jozo Tomašević April 1943
    zamjenik komandanta Dušan Dumčić formiranja
    zamjenik političkog komesara Zvonko Lelas formiranja 27. februar 1943 na Malić-planini
    Četvrti bataljon komandat Jošo Durbaba
    Srećko Reić Petica mart 1943 aprila 1943
    Ante Milić aprila 1943
    politički komesar Tode Ćuvruvija
    Ivan Šalov aprila 1943
    zamjenik komandanta
    zamjenik političkog komesara
    Peti bataljon komandat Voja Sekulić aprila 1943
    politički komesar Petar Bogunović aprila 1943
    U vrijeme najžešćih borbi na Sutjesci, 6. juna 1943, brigada je rasformirana, drugi bataljon je popunjen i upućen u Drugu dalmatinsku brigadu, od ostalih boraca formirana su dva ojačana bataljona i upućena da popune ostale jedinice Prve i Druge proleterske divizije.

    Obnovljena Treća brigada

    Brigada je ponovno formirana 8. septembra 1932 kod sela Vrlike (blizu Knina). U njen sastav je ušla Grupa udarnih bataljona Dalmacije (Biokovski, Mosorski. Sinjski i Splitski) sa oko 950 boraca.

    Položaj Ime od do
    Brigada komandant Ivo Purišić formiranja
    Josip Babin
    Mate Stančić
    zamjenik komandanta Bogdan Viskić formiranja
    Vinko Grgin
    načelnik štaba
    Josip Škorpik formiranja
    Sveto Katić
    Jovan Škorić
    politički komesar
    Andro Kovačević formiranja
    Danilo Simonović
    Branko Periša
    zamjenik političkog komesara Vlado Bubić Vovo formiranja
    pomoćnik komesara Berislav Badurina formiranja
    Velimir Hrnjak
    Prvi bataljon komandat ? štab 8. korpusa osudio na smrt streljanjem
    politički komesar ? štab 8. korpusa osudio na smrt streljanjem
    zamjenik komandanta
    zamjenik političkog komesara
    Drugi bataljon komandat Mile Skračić
    politički komesar
    zamjenik komandanta
    zamjenik političkog komesara
    Treći bataljon komandat
    politički komesar
    zamjenik komandanta
    zamjenik političkog komesara
    Četvrti bataljon komandat
    politički komesar
    zamjenik komandanta
    zamjenik političkog komesara
    http://www.vojska.net/hrv/drugi-svje...dalmatinska/3/

  13. #538
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    4. Dalmatinska brigada
    Četvrta dalmatinska NOU brigada ustrojena je 6. siječnja 1943. u selu Šošići na Biokovu, od partizanskog bataljuna "Vid Mihaljević" i novih boraca s područja Makarske primorja i s otoka Brača i Hvara. Poznata i kao Biokovska brigada.

    Rasformirana je 12. travnja. a ljudstvo prebačeno uglavno u 3. dalmatinsku brigadu.

    zapovjednik
    Savo Drljević
    zamjenik
    Bogdan Peko
    politički komesar
    Mate Ujević
    1. bataljun
    zapovjednik
    Jure Galić (poginuo)
    Mijo Jerković
    komesar
    Vlade Aleksić
    2. bataljun
    zapovjednik
    Drinko Tolić
    politički komesar
    Miloš Radojković
    3. bataljun
    zapovjednik
    Petar Bogunović
    politički komesar
    Ivo Rafaneli
    4. bataljun
    zapovjednik
    Bogdan Viskić
    politički komesar
    Stipe Tomašević
    Ponovno je ustrojena nakon kapitulacije Italije 12. rujna 1943. od oko 1000 boraca iz Splita i okoline zbog čega je zvana i Splitska brigada, a 15. listopada ulazi u sastav 9. dalmatinske divizije.
    http://www.vojska.net/hrv/drugi-svje...dalmatinska/4/

  14. #539
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    P E TA D A L M A T I N S K A B R I G A DA
    FORMIRANJE BRIGADE I BORBE DO LOVRECA
    Početkom januara 1943. godine, Vrhovni štab NOV i POJ naredio je štabu 4. operativne zone koji je tada rukovodio borbenim akcijama, organizovao i formirao nove jedinice u Dalmaciji, da od postojećih bataljona i drugih partizanskih snaga formira 4. i 5. narodnooslobodilačku dalmatinsku brigadu.
    Na osnovu tog naređenja, štab 4. operativne zone je 7.
    januara 1943. godine formirao na području Biokova 4. dalmatinsku, a 27. januara iste godine, na području Dinare, i 5. dalmatinsku narodnooslobodilačku udarnu brigadu.

    Opširnije:
    http://www.znaci.net/00001/257_26.pdf

  15. #540
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio piciginx Pogledaj poruku
    Inače je ratna 1941. godine poznata po velikim bitkama.
    jeste...u toku 1941-ve djeneral Dra+a je ucenjen na 100.000 dojč maraka.....samo što se to nigde ne piše......ili se briše....napadi na Šabac,Loznucu,Užice.....pola Srbije je bilo u plamenu...zašto su strelajni djaci u Kragujevcu????
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  16. #541
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ
    Prva dalmatinska proleterska udarna brigada formirana je 6. rujna 1942. u selu Dobrom, blizu Livna. U njen sastav ušli su: 1. bataljun "Ante Jonić", 2 bataljun "Bude Borjan", 3. bataljun "Josip Jurčević" i 4. bataljun "Tadija Anušić". Brigada je prilikom osnivanja imala ukupno 1217 boraca, od toga 83 žene. Iz Dalmacije je bilo 1184 boraca, i to: iz Splita 204, Šibenika 182, Knina 143, Sinja 138, Makarske 129, Trogira 119, Vrgorca 62, Omiša 32, Korčule 22, Ploča 60, Zadra 15, Benkovca 4, Biograda 9, Drniša 16, Brača 3, Hvara 15, Imotskog 4, Visa 20, Metkovića 7, a 33 su izvan Dalmacije.
    U sastavu je 4. operativne zone Hrvatske do 9. studenog 1942., 3. divizije do 8. rujna 1943, 9. divizije do siječnja 1944. i 26. divizije do kraja rata. Krajem kolovoza 1944. imala je 1650 boraca, 20. siječnja 1945. bilo je 2372 boraca.
    Sudjelovala je u mnogobrojnim borbama. U borbama za ponovno oslobođenje Jajca krajem studenoga i početkom prosinca 1942. godine poginuo je njen drugi zapovjednik, narodni heroj Božo Bilić Marjan, a brigadu je pohvalio stožer Treće divizije. U sljedećim izuzetno teškim borbama potvrdila se kao jedna od elitnih postrojba NOVJ.
    Tijekom Bitke na Neretvi pokazala je izuzetno požrtvovanje u napadu na Prozor i tijekom dramatične obrane Prozora od napada njemačko-ustaške grupacije Vogel. U bitci na Sutjesci istakla se u obrani u oblasti Šavnika. Pretrpjevši velike gubitke, uspjela se je probiti iz okruženja po dijelovima. 3. bataljun i dio 2. bataljuna probio se u Hercegovinu, gdje su ušli u Desetu hercegovačku brigadu.
    U kolovozu 1943. godine Prva dalmatinska brigada vratila se u Dalmaciju i u području Vrlike popunjava se s tri nova bataljuna. Angažirala se u borbama protiv njemačke 7. SS divizije "Prinz Eugen" u obrani Splita. U listopadu se je borila na Pelješcu, a zatim na Hvaru. Pomagala je izvlačenje Prve prekomorske i Trinaeste dalmatinske brigade s Korčule tijekom operacije "Herbstgewitter II".
    U siječnju 1944. godine ušla je u 26. diviziju i sudjelovala u obrani Visa. S Visa je izvela nekoliko uspješnih pomorsko-desantnih prepada na Hvar, Mljet, Korčulu i Šoltu. Sudjelovala je sa Jedanaestom dalmatinskom brigadom u uništenju borbene skupine 369. "Vražje" legionarske divizije na Vukovom klancu. Oslobodila je Šibenik i sudjelovala u razbijanju njemačke Borbene skupine "Alermann" i četnika. Istakla se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. Sudjelovala je u oslobođenju Bihaća, Like, Hrvatskog primorja, Krka, zatim Klane i Ilirske Bistrice. Završila je ratni put na Soči 8. svibnja 1945. godine.
    Ukazom vrhovnog zapovjednika NOV i POJ Josipa Broza Tita 19. rujna 1944., Prva dalmatinska brigada proglašena je proleterskom. Odlikovana je Ordenom narodnog heroja, Ordenom narodnog oslobođenja i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
    Kroz brigadu je prošlo oko 5500 boraca. U završnim operacijama popunjena je s oko 500 boraca - Albanaca s Kosova. Tijekom rata poginulo je 2229 boraca Prve dalmatinske brigade.
    Narodni heroji Prve dalmatinske brigade [uredi]

    Ante Kronja
    Božo Bilić Marjan
    Vladimir Rolović
    Petar Pero Ćetković

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_da...a_brigada_NOVJ
    ovi boldirani su Hrvati?????
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  17. #542
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    ovi boldirani su Hrvati?????
    Ti znaš da nisu. Imao sam profesora iz sudske medicine koji se je zvao Dušan Zečević,a svi njegovi do 10.koljena su bili Hrvati

  18. #543
    Ističe se
    Učlanjen
    23.08.2012.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    Amsterdam
    Poruke
    2.271
    Reputaciona moć
    118

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Kordunaski prvoborac, Srbin, Stanko Opacic Canica u svojim sjecanjima u knjizi "Srbin u Hrvatskoj" iznosi da su krajiski delegati na partijskoj konferenciji u sumi Abez kod Vrginmosta trazili da se pocetak akcije odredi realno kako bi se akcije mogle izvesti svuda u isto vrijeme, jer su poznavali prilike u narodu i bilo im je jasno da ce pocetak akcije ustase uzeti kao povod za odmazdu.Tako bi se i ustaske represalije razvodnile na siri prostor. Cinilo mu se da su tada Koncar i Kras bili pod utjecajem diverzantskih akcija.
    Iznosi podatak da su oni na Kordunu postupili po odlukama konferencije i da su nakon njihovih desetak diverzantskih akcija u kojima su rusili telefonske veze i mostove ustase odmah odgovorile i vec "su 29. jula kupili ljude od Vrginmosta, preko Bojnica, pa do Krnjaka i istu noc u Ivanovic Jarku pobili preko 300 ljudi".

    Ne umanjujuci nimalo doprinos pripadnika hrvatskog naroda antifasistickom pokretu, navodi da su oni na Kordunu u jesen 1941. godine imali "medju partizanima samo trojicu Hrvata clanova Partije".

  19. #544
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    jeste...u toku 1941-ve djeneral Dra+a je ucenjen na 100.000 dojč maraka.....samo što se to nigde ne piše......ili se briše....napadi na Šabac,Loznucu,Užice.....pola Srbije je bilo u plamenu...zašto su strelajni djaci u Kragujevcu????
    Onaj kokošar što je pjevao cijeli rat:Sprem te se spremte.
    Đaci su u Kragujevcu streljani 1941.tad je još bilo nešto partizana u Srbiji. Nqakon sloma Užičke republike partizani se pojavljuju u Srbiji 1944.

  20. #545
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Ti znaš da nisu. Imao sam profesora iz sudske medicine koji se je zvao Dušan Zečević,a svi njegovi do 10.koljena su bili Hrvati
    taj je napisao udžbenik.....a ako je on Hrvat i ja sam vladika...
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  21. #546
    Legenda sakatilo1 (avatar)
    Učlanjen
    08.09.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    14.129
    Reputaciona moć
    978

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Nikola Šubić Zrinski Pogledaj poruku
    Onaj kokošar što je pjevao cijeli rat:Sprem te se spremte.
    Đaci su u Kragujevcu streljani 1941.tad je još bilo nešto partizana u Srbiji. Nqakon sloma Užičke republike partizani se pojavljuju u Srbiji 1944.
    tačno tako....nije bilo partizana dok nisu Rusi došli,tek tad su smeli da promole nos.....
    Сакатог ме направио ћаћа - трећа нога до кољена краћа !

  22. #547
    Domaćin
    Učlanjen
    03.04.2012.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Croatia-Hrvatska-Osijek
    Poruke
    4.284
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH


  23. #548
    Domaćin
    Učlanjen
    03.04.2012.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Croatia-Hrvatska-Osijek
    Poruke
    4.284
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    sakati bre, desi bre

  24. #549
    Domaćin
    Učlanjen
    03.04.2012.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Croatia-Hrvatska-Osijek
    Poruke
    4.284
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio sakatilo1 Pogledaj poruku
    tačno tako....nije bilo partizana dok nisu Rusi došli,tek tad su smeli da promole nos.....
    čuj vidi ,gle
    Dragoljubu ucijenili Švabe tintaru ,pa znas kome se ucijenjuje tintara,zlikovcima,ubicama kokošarima sjeti se divljeg zapada živ ili mrtav na kraju Josip ipak učinkovitiji od cijele naci Švabije ,usto je uredio da mu se ni groba ne zna
    eto tek toliko o Dragoljubu i koliko su ga "svi" cijenili

  25. #550
    Elita Nikola Šubić Zrinski (avatar)
    Učlanjen
    28.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    6.574
    Reputaciona moć
    235

    Podrazumevano Re: Genocid nad Srbima u NDH

    Citat Original postavio Piano020 Pogledaj poruku
    Kordunaski prvoborac, Srbin, Stanko Opacic Canica u svojim sjecanjima u knjizi "Srbin u Hrvatskoj" iznosi da su krajiski delegati na partijskoj konferenciji u sumi Abez kod Vrginmosta trazili da se pocetak akcije odredi realno kako bi se akcije mogle izvesti svuda u isto vrijeme, jer su poznavali prilike u narodu i bilo im je jasno da ce pocetak akcije ustase uzeti kao povod za odmazdu.Tako bi se i ustaske represalije razvodnile na siri prostor. Cinilo mu se da su tada Koncar i Kras bili pod utjecajem diverzantskih akcija.
    Iznosi podatak da su oni na Kordunu postupili po odlukama konferencije i da su nakon njihovih desetak diverzantskih akcija u kojima su rusili telefonske veze i mostove ustase odmah odgovorile i vec "su 29. jula kupili ljude od Vrginmosta, preko Bojnica, pa do Krnjaka i istu noc u Ivanovic Jarku pobili preko 300 ljudi".

    Ne umanjujuci nimalo doprinos pripadnika hrvatskog naroda antifasistickom pokretu, navodi da su oni na Kordunu u jesen 1941. godine imali "medju partizanima samo trojicu Hrvata clanova Partije".
    Daj link.

Slične teme

  1. GENOCID NAD SRBIMA U SARAJEVU
    Autor sklopotnica u forumu Istorija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 05.04.2005., 13:49
  2. GENOCID NAD SRBIMA U SARAJEVU
    Autor sklopotnica u forumu Jezik
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 05.04.2005., 13:06
  3. Genocid nad Srbima koji ds i gss podrzava.
    Autor Mile sa Manjace u forumu Politika
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 19.02.2005., 10:16
  4. Genocid nad Srbima
    Autor Kazanova u forumu Istorija
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 28.01.2005., 12:56

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •