Jedna od tema kojima istoriografija nije poklonila dovoljno pažnje se odnosi na zarobljene vojnike Vojske Kraljevine Jugoslavije (VKJ), pa samim tim ni njihovo stradanje nije obrađeno na adekvatan način. U do sada objavljenim istoriografskim radovima uglavnom se iznose aproksimativni brojevi zarobljenih i stradalih vojnika.
Stoga se u saopštenju, na osnovu delimično revidiranog popisa Žrtve rata 1941-1945. iz 1964. godine, nastoji prikazati stradanje vojnika VKJ koji potiču sa teritorije Hrvatske.
Analiza popisa je pokazala da je sa teritorije Hrvatske u zarobljeništvo odvedeno 11.330 pripadnika VKJ, koji su predstavljali 7,93% svih zarobljenika sa teritorije Jugoslavije.
Surov život u zarobljeništvu lišio je života 514 vojnika, što je 4,54% od zarobljenih vojnika sa ove teritorije, kao i 0,24% ukupnih ratnih žrtava Hrvatske. Među njima je 67,70% Srba, 29,57% Hrvata i 2,73% pripadnika ostalih i nepoznatih nacionalnosti.
Najviše ih je stradalo tokom prve i poslednje godine rata, kada je život izgubilo 27,63 i 20,23% zarobljenika, s time što je većina Hrvata, pre otpuštanja iz logora, život izgubila u prve dve godine rata, dok su Srbi i preostali jugoslovenski opredeljeni Hrvati stradali tokom čitavog rata.
Za polovinu stradalih (50,19%) je utvrđeno da su ubijeni, dok je trećina (33,85%) umrla u zarobljeništvu. Nemačka vojska je odgovorna za smrt 90,13% zarobljenika, dok su za preostalih 9,87% odgovorni Italijani.
Analiza socijalno-ekonomske strukture pokazuje da su pripadnici vojske, policije i žandarmerije podneli najveće gubitke s obzirom na njihovo učešće u ukupnom broju zarobljenika (16,54% prema 8,54%).